Connect with us

Politika

KOŠARAC TVRDI “Trojka potpuno u RALJAMA međunarodne zajednice”

Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac izjavio je da svrstavanje ambasadora dijela zapadnih zemalja na stranu bošnjačkog političkog faktora predstavlja pokušaj urušavanja dejtonske strukture BiH i Ustava ove zemlje.

– bPojedine zapadne diplomate, predvođene američkim ambasadrom Majklom Marfijem, pokazale su jednostran pristup i pristrasan odnos u BiH, opredjeljujući se da razgovaraju samo sa jednom političkom strukturom, koja je proizvod njihovih želja i ambicija – rekao je Košarac za Srnu, komentarišući sastanak stranaka Trojke sa ambasadorima zemalja Upravnog odbora PIK-a i šefom Delegacije EU u BiH.

Košarac je naglasio da jednosmjerno kretanje pojedinih ambasadora potvrđuje stav Srpske da bošnjačka politička struktura implementira politike međunarodne zajednice.

– Zabrinjavajuća je činjenica da Trojka, pod sponzorstvom Marfija i pojedinih zapadnih ambasadora, afirmiše takvu BiH u kojoj će stranci donositi odluke. Srpska nikada neće pristati na to. Pitanje uloge nelegitimnog /Kristijana/ Šmita, Marfija i drugih stranaca je pitanje opstanka BiH. Trojka je u ogromnoj političkoj zabludi ako misli da će ova zemlja opstati sa bulumentom stranaca, koji će kad-tad otići iz BiH. Šta će onda oni? – upitao je Košarac.

On je podsjetio na stav Srpske da sva rješenja u BiH moraju biti rezultat dogovora dva entiteta i legitimno izabranih predstavnika tri konstitutivna naroda, uz poštovanje Ustava i Dejtnskog sporazuma.

– Jedini mogući način da se ostvari suverenitet BiH je da domaći akteri donose odluke bez ikakvog uplitanja stranaca. Nažalost, činjenica je da bošnjački političari biraju partnerstvo sa međunarodnom zajednicom i pristaju na to da o sudbini ove zemlje odlučuju stranci, što potvrđuje da žele afirmisati politiku kolonijalizacije BiH – istakao je Košarac.

On je odbacio sve insinuacije i nametnute narative da institucije Srpske vrše bilo kakve antiustavne i antidejtonske aktivnosti.

– Upravo oni koji optužuju Srpsku su glavni i suštinski nosioci antiustavnih i antidejtonskih aktivnosti, čime svesrdno doprinose daljoj destabilizaciji BiH – naglasio je Košarac.

Košarac je rekao da su apsolutno netačne tvrdnje o “neupitnosti evroatlantskog puta BiH”, kako je saopšteno nakon sastanka predstavnika Trojke sa zapadnim ambasadorima.

– Evroatlantske integracije BiH ne postoje, jer Srpska nije i nikada neće dati saglasnost za članstvo BiH u NATO-u. Ne osporavamo saradnju sa ovim vojnim savezom, ali o članstvu nema govora. To apriori odbacujemo, jer je NATO izvršio agresiju na Srpsku i Srbiju – naglasio je Košarac.

Prema njegovim riječima, članstvo u BiH u NATO-u ostaće nedosanjani san Marfija, Šmita i inih lokalnih izvođača iz FBiH.

– Što se tiče evropskog puta, Srpska ostaje posvećeni partner, ali smo svjedoci činjenica da su nas nakon ostvarenog napretka upravo Marfi i Šmit vratili 100 koraka unazad, podrivajući mogućnost postizanja domaćeg dogovora – istakao je Košarac.

On je ponovio da institucije Srpske i njeni predstavnici na zajedničkom nivou konstantno pozivaju na dogovor domaćih lidera, uz poštovanje Ustava i Dejtona.

– Ako žele da zajednički kreiramo političke procese u BiH, to je isključivo moguće bez uplitanja stranaca. Uostalom, to je temelj dogovora iz Laktaša, koji su prihvatili i predstavnici Trojke – rekao je on.

Košarac je naglasio da bi Trojka konačno morala da obezbijedi nezavisnost od uticaja međunarodnog faktora.

– Kako danas stvari stoje, Trojka je potpuno u raljama međunarodne zajednice, a to nije dobro za BiH – zaključio je Košarac.

Srna

Related Topics:

Politika

ALEKSANDAR TRIFUNOVIĆ: Zašto ću glasati za Blanušu

Kažu da je najveća mana opozicionog kandidata Blanuše to što je, zamisli, previše normalan!!!

Kako smo uopšte stigli do jebene tačke u kojoj je normalnost politički nedostatak?

Ako ni zbog čega drugog, onda baš zato, glasaj u nedelju. Jer to ne očekuju. Posijali su apatiju posvuda, krekeću im botovi da su svi isti, samo da bi sve i ostalo isto.

Sjebi im bar malo planove, daj si oduška.

Glasaj za normalnog, običnog i “dosadnog” Blanušu.

Politika i treba da bude takva dosadna i predvidiva, stabilna, a ne da zabrinuto promišljaš svakodnevno šta ćeš nositi narednog ljeta, pancir prsluk ili majicu kratkih rukava.

Galamdžije i prodavači magle su nas i dovele do ovog dna.

Glasaj, ne samo zbog rezultata, nego da pokažeš da nas još ima. I da ne pristaješ na zemlju u kojoj je normalno postalo prijetnja.

BUKA

Nastavi čitati

Politika

U SUBOTU PREDIZBORNA TIŠINA, trajaće do zatvaranja glasačkih mjesta

U Republici Srpskoj sutra počinje predizborna tišina uoči prijevremenih predsjedničkih izbora koji će biti održani u nedjelju, 23. novembra.

Predizborna tišina počinje sutra u sedam časova i trajaće do zatvaranja birčakih mjesta na izborni dan, saopšteno je iz Centralne izbore komisije BiH.

Ujedno, danas je posljednji dan izborne kampanje koja je počela 8. novembra, pa će kandidati imati priliku da na završnim tribinama predstave programe.

Kandidati za predsjednika Republike Srpske su Siniša Karan iz SNSD-a, Branko Blanuša iz SDS-a, Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku, Nikola Lazarević iz Ekološke partije Srpske, te Igor Gašević i Slavko Dragičević koji su nezavisni kandidati.

U centralni birački spisak za prijevremene predsjedničke izbore, koji je potvrdio CIK, nalazi se 1.264.364 birača sa pravom glasa.

Nastavi čitati

Politika

PRAZNIK U CIJELOJ BIH: Danas 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma

Danas se navršavaju pune tri decenije od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.

Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.

Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, a osim njega glavni američki posrednici bili su Ričard Holbruk i general Vesli Klark.

Dejtonski sporazum zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.

Pitanje Brčkog tada nije bilo konačno riješeno. Njegov status ostavljen je za posebnu međunarodnu arbitražu zbog izuzetne strateške važnosti područja. Arbitražnom odlukom iz marta 1999. godine Brčko je proglašeno zasebnim distriktom pod suverenitetom BiH, koji ne pripada nijednom entitetu, već funkcioniše kao samostalna administrativna jedinica u zajedničkoj nadležnosti Republike Srpske i Federacije BiH.

Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH – 21. novembar republički je praznik i neradni dan u Republici Srpskoj.

Na Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske će biti održan naučni skup “Dejtonski mirovni sporazum – 30 godina mira i stabilnosti”, u organizaciji Centra za društveno-politička istraživanja. Skupu će prisustvovati predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i brojni profesori ustavnog i međunarodnog prava, koji će govoriti o značaju Dejtona i položaju Republike Srpske u okviru sporazuma.

U Sarajevu će Univerzitet u Sarajevu organizovati međunarodnu konferenciju “30 godina poslije Daytona: mitovi, realnosti i nove vizije budućnosti Bosne i Hercegovine”, koja će se održati 21. i 22. novembra. Skup okuplja domaće i međunarodne stručnjake kako bi kritički sagledali naslijeđe Dejtonskog sporazuma i ponudili nove smjernice za budući institucionalni razvoj države.

Nastavi čitati

Aktuelno