Connect with us

Politika

KOŠARAC TVRDI “Trojka potpuno u RALJAMA međunarodne zajednice”

Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac izjavio je da svrstavanje ambasadora dijela zapadnih zemalja na stranu bošnjačkog političkog faktora predstavlja pokušaj urušavanja dejtonske strukture BiH i Ustava ove zemlje.

– bPojedine zapadne diplomate, predvođene američkim ambasadrom Majklom Marfijem, pokazale su jednostran pristup i pristrasan odnos u BiH, opredjeljujući se da razgovaraju samo sa jednom političkom strukturom, koja je proizvod njihovih želja i ambicija – rekao je Košarac za Srnu, komentarišući sastanak stranaka Trojke sa ambasadorima zemalja Upravnog odbora PIK-a i šefom Delegacije EU u BiH.

Košarac je naglasio da jednosmjerno kretanje pojedinih ambasadora potvrđuje stav Srpske da bošnjačka politička struktura implementira politike međunarodne zajednice.

– Zabrinjavajuća je činjenica da Trojka, pod sponzorstvom Marfija i pojedinih zapadnih ambasadora, afirmiše takvu BiH u kojoj će stranci donositi odluke. Srpska nikada neće pristati na to. Pitanje uloge nelegitimnog /Kristijana/ Šmita, Marfija i drugih stranaca je pitanje opstanka BiH. Trojka je u ogromnoj političkoj zabludi ako misli da će ova zemlja opstati sa bulumentom stranaca, koji će kad-tad otići iz BiH. Šta će onda oni? – upitao je Košarac.

On je podsjetio na stav Srpske da sva rješenja u BiH moraju biti rezultat dogovora dva entiteta i legitimno izabranih predstavnika tri konstitutivna naroda, uz poštovanje Ustava i Dejtnskog sporazuma.

– Jedini mogući način da se ostvari suverenitet BiH je da domaći akteri donose odluke bez ikakvog uplitanja stranaca. Nažalost, činjenica je da bošnjački političari biraju partnerstvo sa međunarodnom zajednicom i pristaju na to da o sudbini ove zemlje odlučuju stranci, što potvrđuje da žele afirmisati politiku kolonijalizacije BiH – istakao je Košarac.

On je odbacio sve insinuacije i nametnute narative da institucije Srpske vrše bilo kakve antiustavne i antidejtonske aktivnosti.

– Upravo oni koji optužuju Srpsku su glavni i suštinski nosioci antiustavnih i antidejtonskih aktivnosti, čime svesrdno doprinose daljoj destabilizaciji BiH – naglasio je Košarac.

Košarac je rekao da su apsolutno netačne tvrdnje o “neupitnosti evroatlantskog puta BiH”, kako je saopšteno nakon sastanka predstavnika Trojke sa zapadnim ambasadorima.

– Evroatlantske integracije BiH ne postoje, jer Srpska nije i nikada neće dati saglasnost za članstvo BiH u NATO-u. Ne osporavamo saradnju sa ovim vojnim savezom, ali o članstvu nema govora. To apriori odbacujemo, jer je NATO izvršio agresiju na Srpsku i Srbiju – naglasio je Košarac.

Prema njegovim riječima, članstvo u BiH u NATO-u ostaće nedosanjani san Marfija, Šmita i inih lokalnih izvođača iz FBiH.

– Što se tiče evropskog puta, Srpska ostaje posvećeni partner, ali smo svjedoci činjenica da su nas nakon ostvarenog napretka upravo Marfi i Šmit vratili 100 koraka unazad, podrivajući mogućnost postizanja domaćeg dogovora – istakao je Košarac.

On je ponovio da institucije Srpske i njeni predstavnici na zajedničkom nivou konstantno pozivaju na dogovor domaćih lidera, uz poštovanje Ustava i Dejtona.

– Ako žele da zajednički kreiramo političke procese u BiH, to je isključivo moguće bez uplitanja stranaca. Uostalom, to je temelj dogovora iz Laktaša, koji su prihvatili i predstavnici Trojke – rekao je on.

Košarac je naglasio da bi Trojka konačno morala da obezbijedi nezavisnost od uticaja međunarodnog faktora.

– Kako danas stvari stoje, Trojka je potpuno u raljama međunarodne zajednice, a to nije dobro za BiH – zaključio je Košarac.

Srna

Politika

CRNADAK: Počinje borba za oslobođenje Republike Srpske

“Vlast predvođena SNSD-om, iz godine u godinu, napravila je velika oštećenja na društvu u Republici Srpskoj, čineći korupciju normalnom, a najgore ljudske osobine, poput pohlepe, bahatosti i ulizivanja poželjnim.”

Rekao je to šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak.

Crnadak je istakao da je to dovelo do velikog raseljavanja, prije svega mladih ljudi, koji, kako je rekao, ne odlaze zbog nedostatka posla, nego zbog nedostatka slobode i pravde, zbog nepovjerenja u institucije i zbog opšte neizvjesnosti.

“Osim pojedinih profesora i analitičara, koji danas sramno tvrde da za ovaj društveni kolaps vlast i opozicija dijele odgovornost pola-pola, cijela javnost, ne samo politička, svjesna je da je pred nama borba za oslobođenje institucija Republike Srpske i za potpuni zaokret u poimanju odgovornosti, vršenja vlasti i potrebe da pravda stigne one koji su stotine miliona našeg novca uzeli za sebe”, navodi je Crnadak.

Dodaje da zato danas u Republici Srpskoj politička sredina ne postoji.

“Zato je danas jedini blok ili okupljanje potrebno Republici Srpskoj ono u kojem će sve stranke i pojedinci koji žele stvarne promjene napraviti dogovor i jasno poručiti: nema saradnje sa SNSD i nema saradnje sa najodgovornijim pojedincima iz vrha režima, jer samo tako možemo prekinuti ovaj strašni period iza nas”, jasan je Crnadak.

On smatra da taj blok treba da ima što bolje prolazno vrijeme 23.novembra, a onda da odnese pobjedu sa svoja dva kandidata na izborima 2026.godine.

“Taj blok treba da, kao cjelina, vodi formiranje sledeće Vlade Republike Srpske i zadaje njene prioritete, jer ako tempo budu diktirali pojedinci iz režima neće biti promjena, neće biti vraćanja nade i optimizma našem namučenom narodu”, naveo je Crnadak i poručio:

“Kao u Crnoj Gori, kad su u bloku protiv Mila i DPS bile razne opcije, od Amfilohija do Dritana, tako mora biti i ovdje, a svi van toga biće na drugoj strani!”

Nastavi čitati

Politika

TRI SJEDNICE U JEDNOM DANU: Parlament BiH zakazao politički maraton za 15. oktobar

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za 15. oktobar zakazao je čak tri sjednice za isti dan, i to dvije hitne i jednu redovnu.

Jedna od hitnih sjednica koja je zakazana odnosi se na “evropski put BiH” sa fokusom na usvajanje Programa reformi za sprovođenje Plana rasta za zapadni Balkan, međutim taj dokument već je usvojen i poslat u Brisel, tako da nije poznato da li će sjednica uopšte biti i održana i o čemu će poslanici diskutovati.

Druga hitna sjednica odnosi se na Prijedlog zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu. Ovaj budžet već dva puta je bio pred poslanicima, međutim nije bilo podrške za njegovo usvajanje.

Tačnije, o budžetu se nije ni raspravljalo s obzirom na to da je taj dokument koji su preglasavanjem Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH, usvojili Željko Komšić i Denis Bećirović, takođe članovi Predsjedništva BiH, nesprovodiv.

Iz same rasprave na sjednicama Predstavničkog doma na kojima se govorilo o proceduri po kojoj je budžet došao pred poslanike, moglo se zaključiti da od usvajanja tog dokumenta neće biti ništa, jer budžet ni tehnički ni ekonomski nije izrađen na pravi način.

Nakon završetka hitnih sjednica, ako uopšte i budu održane, uslijediće i redovna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a na čijem dnevnom redu je i Prijedlog zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH po hitnom postupku.

Ovaj zakon prije Predstavničkog doma razmatrao je Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, međutim delegati nisu prihvatili hitnu proceduru i ovo zakonsko rješenje ići će po redovnoj proceduri, što će značajno usporiti njegovo usvajanje.

Osim toga, poslanici će razmatrati i izmjene Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH te izmjene Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, a razmatraće se i nekoliko evropskih zakona koji se odnose na žig, patente, zaštitu poslovne tajne i zaštitu topografije poluprovodničkih proizvoda te zastupanja u oblasti prava industrijskog vlasništva

Nastavi čitati

Politika

POKUŠAJ PRAVDANJA Cvijanović pojasnila zašto je SNSD odlučio da ide na izbore

Srpski član Predsjednišva i potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović pojasnila je tokom rasprave na Iksu zašto je SNSD odlučio da ide na prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.

Istakla je da je izlazak na izbore nužan zbog Republike Srpske, te navela da parcijalan bojkot nije bojkot.

– Da li je to bio izbor SNSD-a? Nije. Ima li Kristijan Šmit pravo po Dejtonskom sporazumu da donosi zakone? Nema. Da li je Sud presuđivao po zakonima koje su donijele institucije po ustavu ovlaštene za donošenje zakona? Nije. Da li je SNSD tražio izbore? Nije – navela je Cvijanovićeva.

Podsjetila je da je SNSD tražio da sve partije razumiju da je ovo podla igra, ne protiv pojedinca, već protiv institucije predsjednika Republike.

Nastavi čitati

Aktuelno