Connect with us

Politika

Sve izvjesniji izbori po “ŠMITOVIM PRAVILIMA”

Akti koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na posljednjoj sjednici, između ostalog i Izborni zakon Republike Srpske, dostavljeni su Vijeću naroda, gdje će Klub Bošnjaka pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, i sve izvjesnije je da će se izbori i u Republici Srpskoj sprovoditi po Izbornom zakonu BiH koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika BiH.

“Mi ćemo održati sjednicu našeg kluba u Vijeću naroda RS i razmotriti sve zakone koje su nam dostavili. Ono što mogu prije kazati jeste da pretpostavljam da će Klub Bošnjaka pokrenuti pitanje vitalnog nacionalnog interesa, kada je u pitanju Izborni zakon, zato što nije u skladu sa Ustavom BiH i nije u skladu sa Izbornim zakonom koji je na nivou BiH”, rekao je Adil Osmanović, delegat u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske dodajući da je moguće da se, osim toga, pokrene i pitanje vitalnog nacionalnog interesa i na Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi, kao i Zakon o imunitetu Republike Srpske.

Kada je riječ o Izbornom zakonu Republike Srpske, i sam zakonodavac, odnosno vlast, bila je svjesna da se uobičajeni rokovi ne mogu ispoštovati i iz tog razloga ih je praktično suspendovala. Primjera radi, odredba Izbornog zakona Republike Srpske da se izbori raspisuju 150 dana od dana održavanja je suspendovana, isto kao i odredba da politička stranka podnosi prijavu za ovjeru Republičkoj izbornoj komisiji najkasnije 135 dana prije održavanja izbora. Takođe, suspendovan je i rok koji kaže da Republička izborna komisija ovjerava prijavu političke stranke za učestvovanje na izborima, ako su ispunjeni uslovi utvrđeni ovim zakonom, najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema prijave.

Iz nezvaničnih razgovora sa zvaničnicima izborne administracije i politike može se zaključiti da će izbori u Bosni i Hercegovini biti održani, i to po Izbornom zakonu BiH koji je nametnuo Šmit, osim u slučaju da lideri koji čine vlast na nivou BiH ne dogovore nova pravila.

“Čitao sam Ankes 3 Dejtonskog mirovnog sporazuma, gdje je tačno definisano da će BiH u budućem periodu definisati stalnu izbornu komisiju, naravno, CIK koji će u budućnosti sprovoditi izbore u državi koja se zove BiH. I kada vidimo Aneks 3, konkretno u ovom slučaju, i kada vidimo način na koji aktuelna vlast pokušava da manipuliše građanima, onda ćemo zaključiti da je to sigurno prostor koji ima ozbiljan sukob s Aneksom 3 Dejtona i to nam sigurno ne ide u prilog”, rekao je Vukota Govedarica, šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Što se tiče eventualnog dogovora lidera koji čine vlast na nivou BiH o Izbornom zakonu BiH, samo u slučaju tog dogovora Izborni zakon BiH koji je nametnuo Šmit neće se primjenjivati, ali to je teško očekivati.

“Izborni zakon BiH treba izmijeniti do dana raspisivanja izbora. Ako se to ne uradi, kada se raspišu izbori, oni se sprovode po Izbornom zakonu BiH koji je vrijedio na dan kada su raspisani izbori i to piše jasno u zakonu. Imali smo takav slučaj 2004. godine u vezi s nacionalnim manjinama. Tada smo raspisali izbore, a nekoliko dana nakon toga usvojen je i stupio na snagu novi zakon, međutim te odredbe za nacionalne manjine primjenjivale su se tek na izborima 2008. godine”, rekao je Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije BiH.

Dakle, da bi se izbori u BiH sproveli po Izbornom zakonu BiH koji usvoje domaće vlasti, kompletna procedura morala bi se sprovesti do 6. maja, što je malo vjerovatno, posebno ako se uzme u obzir da u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH stranke “trojke”, odnosno SDP, NiP i Naša stranka, nemaju četiri delegata i da glavnu riječ u tome vode SDA sa partnerima DF-om i SBiH.

Politika

Popović o kandidaturi za predsjednika: “NAJOBIČNIJE BUDALAŠTINE, nema veze sa zdravim razumom!”

Ime profesora pravnog fakulteta u Banjaluci Vitomira Popovića pojavilo se u spekulacijama kao ime potencijalnog kandidata za predsjednika Srpske, ukoliko dođe do prijevremenih izbora u Srpskoj.

Prema pisanjima pojedinih medija, Popović je prijedlog PDP, kao dio ideje da se postigne konsenzus svih srpskih partija o jednom kandidatu.

Popović je kao dio delegacije PDP-a i Draška Stanivukovića došao i na posebnu sjednicu NSRS na kojoj se raspravljalo o novom Ustavu Republike Srpske.

Na pitanje hoće li biti nezavisni kandidat za predsjednika RS, Popović je za Glas Srpske rekao da o tome nikad nije ni razmišljao.

– Najobičnije budalaštine i ja sam to pročitao na portalima. To nema baš mnogo veze sa zdravim razumom, nikada o tome nisam razmišljao. Sada moramo misliti o jedinstvu i ponašati se kako nalaže NSRS – izjavio je Popović, prenosi Glas Srpske.

Nastavi čitati

Politika

EVROPSKI PUT POD LUPOM! BiH prijeti da propusti istorijsku šansu, KASNI SA SVIM

BiH je u procesu pristupanja EU još praktično od solunskog samita EU 2001. godine, kada je definitivno odlučeno da se zemljama zapadnog Balkana dodijeli evropska perspektiva.

Članstvo u EU se ne može “zaslužiti”, već ono mora biti odobreno od strane zemalja članica, odnosno one moraju željeti prijem novih članica.

Članice EU su odlučile da zapadnom Balkanu otvore evropsku perspektivu i propisale uslove pod kojima se to može desiti – zemlje moraju poštovati osnovna ljudska prava i vladavinu zakona, moraju biti spremne da se integrišu u evropsko tržište i moraju pokazati spremnost da rade na pomirenju u regionu.

BiH je trenutno zemlja kandidat, što znači da bi sljedeći korak trebalo da bude pokretanje pregovora, odnosno usvajanje pregovaračkog okvira.

Nezvanično u razgovoru s novinarima, zvaničnici Evropske komisije priznaju da pojam “pregovori” ne odražava u potpunosti ono što će se dešavati.

Više se radi o prihvatanju uslova koje postavljaju zemlje članice, nego o pregovaranju.

U nedavnom razgovoru s hrvatskim diplomatom koji je s grupom novinara podijelio hrvatska iskustva, rečeno nam je da vješt pregovarački tim može isposlovati i posebne uslove, posebno u sektorima koji su politički osjetljivi u njihovoj zemlji, ali da je za to potreban dobar lokalni tim, i glavni pregovarač koji ne samo da mora imati dubinsko znanje evropskih integracija, nego i odlične lične kontakte u Briselu i evropskim metropolama.

Proces pregovaranja je vjerovatno najsloženiji političko-administrativni proces kroz koji bilo koja zemlja mora proći i zahtijeva veliku koordinaciju unutar zemlje. S obzirom na to da je BiH “zapela” na izboru glavnog pregovarača, već je sad izvjesno da će to za BiH biti veoma težak proces. Činjenica da se u izboru glavnog pregovarača isključivo gleda kroz etničku prizmu i pripadnost političkoj grupaciji koja tu osobu kandiduje, ne obećava da će se BiH pokazati vještom kada proces počne.

Pregovori o članstvu ne mogu početi dok se sve vlade EU ne dogovore, u obliku jednoglasne odluke Savjeta EU, o okviru ili mandatu za pregovore sa zemljom kandidatom. Pregovori se odvijaju između ministara i ambasadora vlada EU i zemlje kandidata na međuvladinoj konferenciji.

Nakon tog prvog koraka, mora se sprovesti skrining, koji će pokazati u kakvoj situaciji se zemlja nalazi.

S obzirom na to da je BiH, kao i ostale zemlje zapadnog Balkana, u procesu stabilizacije i pridruživanja (SSP), a u Sarajevu postoji kancelarija specijalnog predstavnika EU, situacija u zemlji im je dobro poznata, pa bi se taj skrining mogao sprovesti brže. Delegacija EU je i do sada, uz pomoć iz Brisela, često preduzimala proaktivnu ulogu i pokušavala pomoći domaćim zvaničnicima da sprovedu neophodne korake ka evropskim integracijama.

Prije početka pregovora, zemlja kandidat mora podnijeti svoj stav, a EU mora usvojiti zajednički stav. Za većinu poglavlja, EU će postaviti kriterijume za zatvaranje u ovom stavu koje zemlja kandidat mora ispuniti prije nego što se pregovori u dotičnoj oblasti politike mogu zatvoriti.

Pregovori mogu da traju dugi niz godina, ne samo zbog obima posla koji zemlja kandidat treba da sprovede mijenjajući vlastite zakone i propise u skladu s pravnom stečevinom EU, nego i zbog internih procedura u Briselu, a posebno zato što je za svaki korak, poput otvaranja i zatvaranja poglavlja, potrebna saglasnost svih zemalja članica.

Nakon potpisivanja ugovora, kandidat postaje zemlja pristupnica, što znači da se očekuje da postane punopravna članica EU na datum utvrđen ugovorom, pod uslovom da je ugovor ratifikovan. U međuvremenu, u statusu “aktivnog posmatrača”, ima koristi od posebnih aranžmana, kao što je mogućnost davanja komentara na nacrte prijedloga, komunikacija, preporuka ili inicijativa EU.

S obzirom na to da BiH ima potpisan SSP s EU, tehnički proces biće mnogo lakši, jer je BiH već sprovela neke od velikih obaveza koje tek čekaju zemlje koje nisu na zapadnom Balkanu, a takođe žele da postanu članice.

Nastavi čitati

Politika

SAVANOVIĆ: “Svima je preko glave KRIZA I PODJELA, Stanivuković nudi izlaz koji nije u sukobima!”

Partija demokratskog progresa na čelu sa Draškom Stanivukovićem je pokazala staloženost kakva se dugo nije vidjela na našoj, uvijek uzburkanoj, političkoj sceni.
Rekao je ovo Zoran Savanović, član Predsjedništva PDP-a, ističući da je PDP stranka koja ostaje odgovorna prema Republici Srpskoj i svakom njenom čovjeku.
– U vremenima političkih izazova i kada je ugrožena funkcija predsjednika Republike Srpske najbitnije je racionalno i mudro politički razmišljati. Stavovi koje je iznio Draško Stanivuković pokazuju zrelost, odgovornost i jasnu viziju izlaska iz krize. U vremenu kada mnogi razmišljaju isključivo o foteljama i ličnim interesima, važno je imati političare koji nude racionalna, realna i pomirljiva rješenja. Ideja da se u proces uključi akademska zajednica i pronađe nestranačko rješenje za dobro svih građana pokazuje da PDP misli državnički, a ne stranački. Upravo ovakvi potezi vraćaju povjerenje građana u politiku i institucije – kaže Savanović.
On ističe da u trenutku kada je svima preko glave kriza i podjela, Stanivuković nudi izlaz koji nije u sukobima, nego u saradnji i odgovornosti.
-Ovo je prava politika, politika za ljude, a ne za pojedince. Upravo takve su i mjere koje predlažemo, između ostalog da se uvedu uniforme u škole, porodična nedjelja, da se udalje kladionice od škola, da se zabrani emitovanje rijalitija. Takođe, PDP je više puta tražio smanjenje marže na lijekove, PDV-a na osnovne životne namirnice, ortopedska pomagala, sve kako bi se rasteretili građani sa nižim primanjima. Na tim osnovama smo spremni da gradimo prosperitetnije i uspješnije društvo – poručio je Savanović i dodao:
-Djela koja ostavimo iza sebe govoriće najviše o nama – zaključio je on.
Nastavi čitati

Aktuelno