Connect with us

Politika

CIK-u MALO 7,4 MILIONA KM: Traži još para za izbore

Centralna izborna komisija BiH (CIK) pisaće Ministarstvu finansija i trezora BiH da im se obezbijedi dodatni novac za predstojeće lokalne izbore, a što će morati da bude i urađeno s obzirom na Izborni zakon BiH i Zakon o finansiranju institucija BiH, koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

Kako saznajemo u CIK-u, zahtjev će biti upućen u narednim danima, a još nije poznato koliko će se dodatno novca tražiti. Ranije, Ministarstvo finansija i trezora BiH, po zahtjevu CIK-a, obezbijedilo je 7,4 miliona KM, međutim to je zahtjev iz avgusta prošle godine, a u međuvremenu su se pojavile nove obaveze, CIK-u su nametanjem Izbornog zakona BiH dodijeljene nove nadležnosti, a i stanje na tržištu, u smislu javnih nabavki itd. je drugačije nego prije.

“Naša nadležna služba je pripremila draft s obzirom na to da imamo nove nadležnosti i potrebe, i stanje na tržištu je dosta drugačije u odnosu na vrijeme kada je išao proračunski zahtjev. Neće i ne smije biti ugrožena organizacija izbora u finansijskom smislu i 7,4 miliona već imamo na raspolaganju”, rekao je Željko Bakalar na sjednici Centralne izborne komisije BiH, koja je održana u petak prošle sedmice.

Inače, i novom zahtjevu CIK-a za budžetskim sredstvima će se morati udovoljiti s obzirom na Zakon o finansiranju institucija BiH koji je nametnuo Šmit još u 2022. godini. Tada je Šmit precizirao da za vrijeme privremenog finansiranja, rashodi predviđeni za finansiranje izbora koje sprovodi Centralna izborna komisija, a koji se pokrivaju iz budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH u skladu sa Izbornim zakonom BiH, smatraju se tekućim rashodima i realizuju u skladu sa budžetskim zahtjevom CIK-a.

“Za izvršenje zahtjeva CIK-a nadležno je Ministarstvo finansija i trezora BiH. Izuzetno od odredaba bilo kojeg drugog zakona, ukoliko ministar finansija i trezora BiH nije u mogućnosti ili neće da izvrši zahtjev CIK-a za finansiranje izbora u propisanom roku, zamjenik ministra finansija i trezora BiH će izvršiti takav zahtjev narednog dana po isteku navedenog roka”, piše u nametnutom Šmitovom zakonu.

U slučaju da ne postupe po zahtjevu CIK-a, predviđene su kazne za ministra i zamjenika ministra od 5.000 do 20.000 KM.

“Neophodno je da čim prije akt ode prema Ministarstvu finansija. Moramo osigurati sredstva za održavanje lokalnih izbora, bez obzira na to što budžet nije usvojen, i to nam daju direktno ovlaštenja i Izborni zakon. Molim da nadležna služba hitno pripremi i uputi akt i da uđemo u proces osiguranja sredstava za lokalne izbore u kompletnom iznosu”, rekao je Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH.

Na sjednici CIK-a istaknuto je i da, prema zakonima, Savjet ministara BiH u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora mora obezbijediti novac. S obzirom na to da će Centralna izborna komisija BiH vjerovatno iduće sedmice raspisati izbore, Savjet ministara BiH, najkasnije do 21. maja, moraće da im obezbijedi novac koji su tražili.

Osim po nametnutom Zakonu o finansiranju institucija BiH i po nametnutom Izbornom zakonu BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH, odnosno Savjet ministara BiH, mora udovoljiti zahtjevima CIK-a.

U članu 2. Izbornog zakona BiH Šmit je nametnuo da se “budžetska sredstva neophodna za finansiranje izbora isplaćuju u vrijeme i iznosima koje odredi organ nadležan za sprovođenje izbora”.

Nametnuti su i članovi koji govore da CIK može podnijeti budžetski zahtjev koji prelazi iznos gornje granice rashoda koji utvrđuje Ministarstvo finansija i trezora BiH te da Ministarstvo može dati svoje mišljenje o budžetskom zahtjevu CIK-a bez mogućnosti njegove izmjene, osim u slučaju kada je budžet CIK-a u suprotnosti s preuzetim obavezama o ograničenjima rashoda ili potrošnje po osnovu zaključenih međunarodnih ugovora, ili kada nacrt budžeta dovodi do budžetske neravnoteže.

Podsjećanja radi, CIK je nedavno usvojio i dokument okvirnog budžeta za period od 2025. do 2027. godine prema kojem će im trebati u te tri godine čak 139 miliona KM, a nedugo nakon toga zvaničnici Republike Srpske rekli su da neće pristati na to, jer u tom slučaju Republika Srpska treba da da svojih oko 50 miliona KM. Većina ovog novca potrebna je sa softver i opremu za nove tehnologije koje su nametnute Šmitovim izmjenama Izbornog zakona.

Politika

Kraj DODIKOVE BAJKE o glamuroznom ski- centru na Klekovači! ZAKLJUČANA VRATA I NEPLAĆENI RAČUNI

Radnici Šumskog gazdinstva “Oštrelj” Drinić najavili su štrajk. Plate im kasne, priča se o masovnim otkazima. Uz probleme koji more i druge dijelove “Šuma RS”, ova šumarija ima i jedan dodatni – to je fantomski Turistički centar “Klekovača”, koji im je, iako ne postoji, oteo najbolju šumu. Omega projektu zvanom TC “Klekovača” priča se već 15 godina. Bajku o blistavim ski centrima, luksuznim hotelima i sličnim čudesima elitnog turizma, Milorad Dodik i SNSD su upotrijebili u nekoliko predizbornih kampanja.

Da li se ovoj bajci bliži kraj?

Kako je za Srpskainfo potvrđeno iz Ministarstva trgovine i turizma RS, “razmatraju se načini za raskid koncesionog ugovora, ukoliko ne dođe do dogovora oko daljih aktivnosti.” Kako navode u Ministarstvu, ugovor o koncesiji za korištenje zemljišta radi izgradnje i korištenja Turističkog centra „Klekovača“ potpisan je još 2013. sa preduzećem „GB IMMO“ iz Banjaluke. Nakon toga, koncesionar je, kako navode, “pokrenuo pripremne aktivnosti.”

– Nažalost, do danas nije došlo do realizacije ovog projekta u većem obimu iz različitih razloga, među kojima je i smrt jednog od investitora u privrednom društvu koje je nosilac koncesije. Trenutno su u toku pregovori sa koncesionarom o eventualnim aneksima ugovora, odnosno načinima za raskid ovog ugovora ukoliko ne dođe do dogovora – poručuju iz Ministarstva trgovine i turizma RS. Da li zbog smrtnog slučaja u “porodici”, ili iz nekog drugog razloga, tek i sami smo se uvjerili da firma, koja je koncesionar jednog od najhvaljenijih projekata u Srpskoj, nije baš u formi. Na telefone “GB IMMO” se danima niko ne javlja, a na adresi preduzeća, u Vidovdanskoj 2 u Banjaluci, zatekli smo zaključana vrata i gomilu neplaćenih računa za struju i vodu.

A u početku je sve djelovalo – glamurozno, bar na riječima.

Balkanski sent Moris sa 10 hotela
Priča o Turističkom centru, koji će Klekovaču pretvoriti u balkanski Sent Moris, počela je pred izbore 2010. godine. Tada je Dodik obznanio da postoje investitori, koji su spremni da u TC “Klekovača” ulože 338 miliona evra.

Tada je rečeno da će centar imati deset hotela, staze dužine 80 kilometra, 13 žičara i ski – liftova i kapacitet prevoza 10.000 skijaša istovremeno. Sve to je trebalo da izvedu tri firme, jedna austrijska i dvije domaće: GB IMMO Banjaluka i LOM Petrovac. Najavljeno je da će izgradnja ovog Turističkog centra trajati 12 godina.

Taj je rok odavno prošao, a na Klekovači nije udaren ni temelj za ski – atrakciju.

Sve je ostalo na papirima, a i ti papri su prilično kontroverzni.

Kako su ranije pisali mediji, studiju izvodivosti, na osnovu koje je GB IMMO iz Banjaluke dobio koncesiju nad Klekovačom, izradila je austrijska firma Alpine Alians. Nakon toga Austrijanci su se povukli, jer su priocijenili da je Klekovača – neisplativ poduhvat. Nikakvo čudo, jer svi koji žive na ovoj planini i podno planine zanju da na Klekovači nema dovoljno snega za ski centar.

Austrijanci su zadržali su autorsko pravo nad projektom, ali je banjalučka firma ipak kao koncesionar koristila taj dokument.

Paravan za pljačku šume i vode
Uprkos svemu, Republika Srpska je investitoru dala koncesiju za istraživanje i eksploataciju vode, a smatra se da je Klekovača bogata podzemnim vodama.

Ta koncesija, kao i činjenica da je koncesionar TC “Klekovača” dobio najbolju šumu kojom raspolaže šumarija u Driniću, kod mnogih je izazvalo sumnje: da je Turistički centar bio samo paravan za bezočnu pljačku prirodnih bogatstava. Posebnu pobunu je izazvao zoning plan, kojim je predviđeno da će, u slučaju nestašice vode, prednost imati turistički centar u odnosnu na lokalno stanovništvo.

Bajka o milionskom investicionom poduhvatu, koja je po svemu sudeći privodi kraju, počela je da se ozbiljno urušava još prošle godine. Tada je Okružni sud u Banjaluci poništio rješenje Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS kojim je bila odobrena Studija uticaja na životnu sredinu za ovaj projekat. Rješenje je poništeno po tužbi Centra za životnu sredinu Banjaluka.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

ZAJEDNIČKI STAV PDP-a! “Referendum nije rješenje političke krize, već je, naprotiv, PRODUBLJUJE”

Predsjednik PDP-a, Draško Stanivuković, danas je istakao da avanturizam i radikalizam ne smiju biti smjer kojim ide Republika Srpska. Povodom priprema za sutrašnju posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske, Predsjedništvo PDP-a usvojilo je nekoliko ključnih zaključaka:

„PDP je otvoren i spreman da podrži svaku institucijonalnu borbu, nacionalno jedinstvo i svaki dijalog koji ide u korist Republike Srpske. Ali, jasno poručujemo da smo protiv političkog radikalizma i avanturizma koje u posljednje vrijeme pokazuje rukovodstvo RS. Svaki radikalan potez u ovom trenutku mogao bi nas odvesti u izolaciju i sankcije koje naš narod ne može podnijeti. Zato pozivamo vlast da se uzdrži od takvih koraka“, rekao je Stanivuković.

On je posebno naglasio da referendum nije rješenje političke krize, već je, naprotiv, produbljuje i mobilizuje biračko tijelo pred izbore. „Posebno upozoravamo na opasne i štetne najave o prekidu evropskog puta. Republika Srpska ne smije biti izolovano ostrvo – naš narod mora imati slobodu kretanja, ekonomski razvoj i saradnju sa svima“, dodao je Stanivuković.

Predsjednik PDP-a je najavio i pokretanje inicijative za donošenje Zakona o predsjedniku Republike Srpske, ističući da Ustav (član 89) jasno propisuje da „opoziv i izbor predsjednika RS treba biti uređen zakonom“. „Nedonošenje ovog zakona stvorilo je ustavnu i pravnu prazninu. Jasna procedura u slučaju spriječenosti predsjednika da vrši funkciju je ključna za rješavanje aktuelne političke situacije“, objasnio je Stanivuković.

PDP kritikuje i minimalna povećanja boračkog dodatka i penzija, dok se istovremeno stotine miliona KM troši na projekte poput kumske zgrade, Sedarove investicije i slučaja ‘Vijadukt’. „To je sramota i neprihvatljivo!“, poručio je Stanivuković, naglašavajući da PDP ostaje otvoren za dijalog koji može umanjiti i riješiti političku i institucionalnu krizu na korist svih građana Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

ZAVRŠENA SJEDNICA PDP-a! “Politički radikalizam Dodikovog režima vodi Srpsku u IZOLACIJU I PROPAST”

Sjednica Predsjedništva Partije demokratskog progresa (PDP) održana je danas u Banjaluci. Na sjednici je razmatrana aktuelna politička situacija.

PDP je najavio da će predložiti Zakon o predsjedniku Republike Srpske, kojim bi se jasno definisalo ko će obavljati funkciju predsjednika kada je on spriječen.

Kako navode, PDP ima rješenje i za pravni i politički problem nastao nakon oduzimanja predsjedničkog mandata Miloradu Dodiku.

-Potreban nam je zakon o predsjedniku. On treba da definiše kako se prevazilazi ova situacija. Da li polovina ili 2/3 narodnih poslanika može izglasati ko će mijenjati predsjednika ako on nije u mogućnosti da obavlja funkciju. Otvoreni smo za razgovor- rekao je Draško Stanivuković predsjednik te stranke.

Najava rezolucije ili deklaracije o samoopredjeljenju jednog naroda u BiH, upozorava Stanivuković, može dovesti do eskalacije.

-Nema potrebe za jednom takvom rezolucijom. Da li mislite da jedan narod može da donese takvu rezoluciju, a da ne dođe do produbljivanja krize- poručuje Stanivuković.

Za Stanivukovića ni referendumi nisu rješenje.

-Mi ne znamo referendumsko pitanje. U ovom trenutku sve to djeluje više kao mobilizacija biračkog tijela. Referendum se po nama može raspisati samo u dva slučaja. Prvi je kada nismo sigurni šta narod misli, a drugi je onaj konačni za koji nije vrijeme.

Najava prekida evropskog puta, rezolucije i referendumi su opasni po Republiku Srpsku -rekao je Stanivuković.

Za predsjednika PDP-a politički potezi aktualne vlasti su neozbiljni, ali i opasni.

-Protiv smo političkog radikalizma koje rukovodstvo Republike Srpske najavljuje. To nas može voditi samo u dalju izolaciju, a to je nešto što mi ne možemo izdržati- kaže Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno