Politika
CIK-u MALO 7,4 MILIONA KM: Traži još para za izbore

Centralna izborna komisija BiH (CIK) pisaće Ministarstvu finansija i trezora BiH da im se obezbijedi dodatni novac za predstojeće lokalne izbore, a što će morati da bude i urađeno s obzirom na Izborni zakon BiH i Zakon o finansiranju institucija BiH, koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.
Kako saznajemo u CIK-u, zahtjev će biti upućen u narednim danima, a još nije poznato koliko će se dodatno novca tražiti. Ranije, Ministarstvo finansija i trezora BiH, po zahtjevu CIK-a, obezbijedilo je 7,4 miliona KM, međutim to je zahtjev iz avgusta prošle godine, a u međuvremenu su se pojavile nove obaveze, CIK-u su nametanjem Izbornog zakona BiH dodijeljene nove nadležnosti, a i stanje na tržištu, u smislu javnih nabavki itd. je drugačije nego prije.
“Naša nadležna služba je pripremila draft s obzirom na to da imamo nove nadležnosti i potrebe, i stanje na tržištu je dosta drugačije u odnosu na vrijeme kada je išao proračunski zahtjev. Neće i ne smije biti ugrožena organizacija izbora u finansijskom smislu i 7,4 miliona već imamo na raspolaganju”, rekao je Željko Bakalar na sjednici Centralne izborne komisije BiH, koja je održana u petak prošle sedmice.
Inače, i novom zahtjevu CIK-a za budžetskim sredstvima će se morati udovoljiti s obzirom na Zakon o finansiranju institucija BiH koji je nametnuo Šmit još u 2022. godini. Tada je Šmit precizirao da za vrijeme privremenog finansiranja, rashodi predviđeni za finansiranje izbora koje sprovodi Centralna izborna komisija, a koji se pokrivaju iz budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH u skladu sa Izbornim zakonom BiH, smatraju se tekućim rashodima i realizuju u skladu sa budžetskim zahtjevom CIK-a.
“Za izvršenje zahtjeva CIK-a nadležno je Ministarstvo finansija i trezora BiH. Izuzetno od odredaba bilo kojeg drugog zakona, ukoliko ministar finansija i trezora BiH nije u mogućnosti ili neće da izvrši zahtjev CIK-a za finansiranje izbora u propisanom roku, zamjenik ministra finansija i trezora BiH će izvršiti takav zahtjev narednog dana po isteku navedenog roka”, piše u nametnutom Šmitovom zakonu.
U slučaju da ne postupe po zahtjevu CIK-a, predviđene su kazne za ministra i zamjenika ministra od 5.000 do 20.000 KM.
“Neophodno je da čim prije akt ode prema Ministarstvu finansija. Moramo osigurati sredstva za održavanje lokalnih izbora, bez obzira na to što budžet nije usvojen, i to nam daju direktno ovlaštenja i Izborni zakon. Molim da nadležna služba hitno pripremi i uputi akt i da uđemo u proces osiguranja sredstava za lokalne izbore u kompletnom iznosu”, rekao je Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH.
Na sjednici CIK-a istaknuto je i da, prema zakonima, Savjet ministara BiH u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora mora obezbijediti novac. S obzirom na to da će Centralna izborna komisija BiH vjerovatno iduće sedmice raspisati izbore, Savjet ministara BiH, najkasnije do 21. maja, moraće da im obezbijedi novac koji su tražili.
Osim po nametnutom Zakonu o finansiranju institucija BiH i po nametnutom Izbornom zakonu BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH, odnosno Savjet ministara BiH, mora udovoljiti zahtjevima CIK-a.
U članu 2. Izbornog zakona BiH Šmit je nametnuo da se “budžetska sredstva neophodna za finansiranje izbora isplaćuju u vrijeme i iznosima koje odredi organ nadležan za sprovođenje izbora”.
Nametnuti su i članovi koji govore da CIK može podnijeti budžetski zahtjev koji prelazi iznos gornje granice rashoda koji utvrđuje Ministarstvo finansija i trezora BiH te da Ministarstvo može dati svoje mišljenje o budžetskom zahtjevu CIK-a bez mogućnosti njegove izmjene, osim u slučaju kada je budžet CIK-a u suprotnosti s preuzetim obavezama o ograničenjima rashoda ili potrošnje po osnovu zaključenih međunarodnih ugovora, ili kada nacrt budžeta dovodi do budžetske neravnoteže.
Podsjećanja radi, CIK je nedavno usvojio i dokument okvirnog budžeta za period od 2025. do 2027. godine prema kojem će im trebati u te tri godine čak 139 miliona KM, a nedugo nakon toga zvaničnici Republike Srpske rekli su da neće pristati na to, jer u tom slučaju Republika Srpska treba da da svojih oko 50 miliona KM. Većina ovog novca potrebna je sa softver i opremu za nove tehnologije koje su nametnute Šmitovim izmjenama Izbornog zakona.
Politika
Mogu li uopšte nove tehnologije SPRIJEČITI IZBORNU KRAĐU?

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine do kraja sedmice trebalo bi da raspiše tender za nabavku uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića vrijedan oko 88 miliona KM, međutim ključno je pitanje da li će nove tehnologije, ukoliko i budu uvedene od 2026. godine, doprinijeti poštenijim izborima.
Nove tehnologije mogu djelimično smanjiti izborne zloupotrebe
Ključni su identifikacija birača i skeniranje listića
Tehnologija ne može zamijeniti političku odgovornost
U posljednjih nekoliko godina u javnosti često istupaju oni koji se zalažu za nove tehnologije i koji tvrde da će se zloupotrebe izbora svesti na minimum, ali, s druge strane, ima i onih koji kažu da nove tehnologije neće spriječiti zloupotrebe u mjeri u kojoj se to predstavlja.
Zagovornici novih tehnologija posljednjih godina kažu da će biometrijska identifikacija birača spriječiti da glasaju oni koji nisu na biračkom spisku te da će skeniranje i na taj način brojanje glasačkih listića onemogućiti manipulacije koje su se dešavale prilikom zatvaranja biračkih mjesta.
U to vrijeme, odnosno nakon zatvaranja biračkih mjesta članovi biračkih odbora u međusobnom dogovoru dopisivali su na glasačke listiće preferencijalne glasove, odnosno dopisivali glasove kandidatima za koje su radili kako bi ih “izgurali” na listi.
Novim tehnologijama, odnosno skeniranjem biračkih listića to će biti spriječeno, međutim i pored toga, postoje i oni koji ne vjeruju novim tehnologijama i tvrde da se njima neće ništa dobiti.
“Uvijek i isključivo priča o potrebi uvođenja novih tehnologija ide od izbornih gubitnika i od izbora do izbora ona se ponavlja i ne samo kod nas. Izborni gubitnici čak unaprijed znaju da će izbori biti pokradeni, ali, eto, da imaju nove tehnologije, to ne bi bilo tako. Činjenice su drukčije. U izbornom procesu varaju i određene manipulacije čine svi bez izuzetka, i u principu rezultat bude onakav kakvo je raspoloženje u društvu i kako glasači odluče. To je pokazalo i višestruko poništavanje izbora zbog nekih nepravilnosti. Kada se te nepravilnosti u konačnici otklone na ponovljenim izborima, rezultat uvijek bude isti i nikada u ponovljenim izborima nije došlo do promjene rezultata”, rekao je Branko Petrić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.
On tvrdi da nove tehnologije “guraju” lobisti i da se to pokušalo svagdje, u Irskoj, Belgiji, Njemačkoj i da je sve propalo, te da je sad cilj da se “skalamerija” koja se nalazi po skladištima u Evropi proda Bosni i Hercegovini.
“Ono što oni pričaju i traže to ne postoji nigdje u svijetu. Obišao sam cijeli svijet. Bukvalno cijeli svijet i takvoga nečega nema nigdje. Prvo pitanje je identifikacija birača i zamislite vi nepovjerenja da vam ne važe lična karta ili pasoš i da se moraš identifikovati otiskom prsta. U Kongres u SAD, Kremlj, ulaziš sa našim pasošem, ali eto na biračko mjesto ne možeš. Bilo je pokušaja u Crnoj Gori da se to uvede, ali to je bila smijurija teška i ne znam jesu li odustali od toga. Druga stvar je skeniranje glasačkih listića, to je glupost koja ne znači ništa. Šta ćemo skenirati glasačke listiće kad ih imamo u tvrdoj kopiji. Dalje, ne postoje skeneri koji mogu format glasačkog listića A1 plus za Kantonalnu skupštinu Sarajevskog kantona, recimo, skenirati. Ako su to i samo brojači, opet se isti problem pojavljuje. To je papir veličine stola za ručavanje, mašina bi trebalo da bude kao frižider ili veš-mašina”, istakao je Petrić.
Poseban problem, kako kaže Petrić, jeste što se to sve koristi jednom u dvije godine, a onda dvije godine treba da stoji po skladištima gdje će iscuriti baterije i pojaviti se milion drugih problema.
“Mi smo pravili procjene nekad. Za transport toga nama treba 60 šlepera. Za šta? Za jednom godišnje. CIK se tome sa ovakvim sastavom ne može oduprijeti i to se sa nekih drugih adresa gura, prije svega od strane visokog predstavnika”, naglasio je Petrić.
Da nove izborne tehnologije neće u potpunosti spriječiti zloupotrebe, slaže se djelimično i Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije u ostavci i bivši predsjednik Gradske izborne komisije Banjaluka. On kaže da će doprinijeti smanjenju zloupotreba djelimično, ali da je sve u ljudima i da onaj ko hoće, može naći način da prevari i nove tehnologije.
“Po meni, ključna je opasnost krađe izbora od onog ko ih raspisuje i ko je glavni administrator. Tu imam rezervu, jer ako su ukrali izbore Trampu u jednoj Americi, šta mi onda možemo da očekujemo”, rekao je Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije u ostavci i bivši predsjednik Gradske izborne komisije u Banjaluci.
On kaže da je prije novih tehnologija trebalo mijenjati Izborni zakon BiH koji je zastario i smanjiti ulogu političkih partija i “pročistiti” biračke spiskove na način da ne mogu glasati oni koji “ne žive ovdje”.
“U svakoj opštini imamo biračka mjesta pod brojem 000 i tu glasaju ljudi koji su davno otišli u inostranstvo, žive negdje drugo, a na dan izbora mogu doći i glasati. Tu nemamo kontrolu ni da li su ti ljudi živi i njih je trebalo skloniti iz biračkog spiska. Dalje imamo sistem po kojem političke partije žrijebanjem određuju članove biračkih odbora i u situaciji smo da stranke na izbore dovode ljude koji su dio izborne administracije i koji su spremni da kradu izbore. To je trebalo da rješavamo prije uvođenja novih tehnologija, koje su trebale doći na kraju i nakon što se popravi zakon u dijelu koji se može popraviti”, rekao je Radeta, dodajući da će nove tehnologije doprinijeti smanjenju zloupotreba, ali ne u mjeri u kojoj se očekuje u javnosti.
Kada je riječ o novim tehnologijama, CIK je prošle sedmice izmijenio određene odluke o nabavci uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skenera za glasačke listiće i to na način da “umjesto jednokratne isporuke” treba da stoji “četiri godine”.
Na toj sjednici formirana je i komisija koja će sprovesti tu javnu nabavku, i najavljeno je da bi već krajem ove sedmice taj tender trebalo da bude raspisan jer je malo vremena, a radi se o međunarodnom tenderu.
Nabavka sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića koštaće oko 88 miliona KM sa PDV-om, a planirano je zaključenje ugovora sa najpovoljnijim ponuđačem.
“CIK je nakon osiguranja sredstava sve do danas pripremao teren da se pokrene proces. Sve se svodilo na istraživanje tržišta i ispitivanje da bismo znali šta želimo naručiti”, rekla je tom prilikom Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije BiH.
Prema nezvaničnim informacijama, veliko je pitanje da li će nove tehnologije biti spremne za izbore 2026. godine, jer u slučaju žalbi na izbor dobavljača ili tendersku dokumentaciju koja tek treba da bude objavljena, izvjesno je da rokovi koje je zacrtao CIK neće biti ispoštovati. Osim toga, i u slučaju nabavke opreme na vrijeme veliki problem biće implementacija softvera, ali i nedostatak kadrova koji bi vodili cijeli postupak. Ipak, u tome CIK očekuje intervenciju Kristijana Šmita, od kojeg su navodno dobili obećanje da će nametnuti odluku o dodatnom zapošljavanju kadra, u ovom slučaju neophodnih inženjera informacionih tehnologija. U slučaju i da Šmit nametne takvu odluku, kako nezvanično saznajemo, pitanje koje se postavlja je gdje naći inženjere s obzirom na to da ih CIK neće moći adekvatno platiti, ne toliko zbog nedostatka novca, koliko zbog ograničenja u Zakonu o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine.
Politika
CIK ODRŽALA ŽRJEBANJE: Pogledajte pozicije kandidata na listićima za predsjednika Srpske

Centralna izborna komisija BiH održala je žrijebanje za utvrđivanje redoslijeda političkih subjekata na glasačkom listiću za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, a na prvom mjestu je Savez za novu politiku.
Druga je SDS, a treća je pripala nezavisnom kandidatu Igoru Gaševiću.
Četvrta pozicija pripala je SNSD-u, peta nezavisnom kandidatu Slavku Dragičeviću i šesta Ekološkoj partiji Srpske, objavio je RTRS.
Centralna izborna komisija (CIK) BiH održala je, naime, žrijebanje kako bi se utvrdio redoslijed političkih subjekata na glasačkom listiću za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.
Centralna izborna komisija BiH će na osnovu zapisnika o sprovedenom žrijebanju donijeti odluku kojom će utvrditi redoslijed političkih subjekata na glasačkom listiću koji će se primjenjivati na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.
Postupku žrijebanja, shodno Izbornom zakonu BiH, mogli su prisustvovati predstavnici političkih subjekata i akreditovani posmatrači.
Politika
DRINIĆ: Prijedor nije sporedna stanica, “Grad zaslužuje više i dobiće više”

Partija demokratskog progresa (PDP) otvorila je kancelariju u Prijedoru, ocenjujući taj potez kao „početak nove faze ozbiljne, odgovorne i građanima okrenute politike“ u jednom od gradova koji je, kako navode, godinama zapostavljen i ekonomski uništavan.
Svečanom otvaranju prisustvovali su članovi rukovodstva stranke, aktivisti i simpatizeri, a iz PDP-a poručuju da Prijedor više neće biti samo politička epizoda, već jedna od ključnih tačaka njihovog delovanja u narednom periodu.
– Prijedor je dobio novu adresu političke odgovornosti i slobodnog mišljenja. Otvaranjem ove kancelarije pokazujemo da želimo da budemo bliže građanima, da ih slušamo, da radimo zajedno i da menjamo stvari nabolje – rekao je Nebojša Drinić, generalni sekretar PDP-a.
On je istakao da Prijedor za PDP nije „sporedna stanica“, već grad koji ima ogroman, ali neostvaren potencijal zbog, kako je naveo, godina institucionalnog nemara i loših političkih odluka.
– Ovaj grad je postao sinonim za propale rudnike, sumnjive privatizacije, izgubljena radna mesta i ćutanje onih koji su trebali da štite javni interes. Naš cilj je da vratimo poverenje građana u politiku koja je odgovorna, transparentna i u službi čoveka – poručio je Drinić.
Prema njegovim rečima, otvaranje kancelarije nije samo tehnički čin, već ozbiljan politički signal da PDP želi da bude prisutan na terenu i rešava realne probleme ljudi u Prijedoru.
– PDP ne širi prostor. PDP gradi temelj. U vremenu cinizma, apatije i straha, mi biramo odgovornost, znanje i viziju. Prijedoru ne treba još jedna politička parola, već istinska volja za promenom. Mi donosimo upravo to – zaključio je generalni sekretar PDP-a.
Iz PDP-a su najavili da će kancelarija u Prijedoru raditi kao otvoreno mesto za sve građane koji žele da iznesu svoje predloge, probleme ili kritike, te da će se zalagati za transparentan i odgovoran odnos vlasti prema lokalnoj zajednici.
-
Društvo2 dana ago
ZDRAVSTVO NA IZDISAJU! Iz bolnica u Srpskoj bježe i mladi i stari ljekari
-
Politika3 dana ago
STANIVUKOVIĆ IZ BIJELJINE “Nema straha u PDP-u – IMA STRAHA U REŽIMU!” (FOTO)
-
Hronika3 dana ago
SLOMLJEN od bola! Pas Halida Bešlića NE POMJERA SE, ne jede i ne pije vodu otkako je pjevač preminuo
-
Društvo2 dana ago
KORONA SE VRAĆA? U Srpskoj devet novozaraženih i jedan preminuli
-
Svijet1 dan ago
FON DER LAJEN danas u Crnoj Gori i BiH, u srijedu u Srbiji
-
Politika1 dan ago
RADOJIČIĆ “Stanivuković je predstavnik nove generacije koja će DONIJETI SUŠTINSKE PROMJENE”
-
Politika2 dana ago
DODIK I ČOVIĆ U BANJALUCI! Neočekivan sastanak iznenadio javnost
-
Politika3 dana ago
DODIK “PAKUJE” AFERU PETROVIĆU! Već viđen scenario “bliskih aradnika” bivšeg predsjednika