Društvo
PONOS REPUBLIKE SRPSKE! Srpčanin Ognjen Krčmar medicinu u Beogradu završio sa prosjekom 9,83

Nakon završene Gimnazije u Srpcu gdje je proglašen za učenika generacije 2018. godine upisuje se na Medicinski fakultet u Beogradu.
Jedan od najboljih učenika srbačke osnovne i srednje škole, a zatim i beogradskog Medicinskog fakulteta je Ognjen Krčmar (24) iz Srpca koji je nedavno završio Medicinski fakultet u Beogradu sa prosječnom ocjenom 9,83.
U dnevniku je imao sve petice, bio je vukovac u osnovnoj i srednjoj školi, a potom i uspješan student. Ovaj mladi, uspješan čovjek je ponos ne samo svoje porodice već i rodnog Srpca, prenosi Radio Srbac.
Nakon završene Gimnazije u Srpcu gđe je proglašen za učenika generacije 2018. godine upisuje se na Medicinski fakultet u Beogradu. Interesovanje za medicinu javilo se još tokom srednje škole gđe je bio angažovan u Crvenom krstu Srbac.
– Postoji nekoliko razloga ali jedan od njih je moj angažman u Crvenom krstu. Dosta su nas angažovali u humanitarnim akcijama prikupljanja sredstava ali i distribuciji pomoći ugroženim porodicama i tu sam shvatio da ta pomoć koja se pruža ljudima ne može da se plati. Velika je čast da pomognete nekome i to je bio jedan od razloga zašto sam se vidio kao ljekar. Drugi razlog je intuicija kada neko osjeća da je nešto pravi izbor za njega. Prosto sam shvatio da to treba da bude moj budući poziv u životu jer volim ljudski organizam i sve vezano za funkcije istog – kaže Ognjen.
Medicina traži rad, disciplinovanost i upornost, ali na prvom mjestu ljubav prema struci i nauci. Sav uložen trud tokom studiranja medicine vodi ka jednom cilju, a to je spasiti ljudski život. A na pitanje zašto je odabrao Beograd, Ognjen kaže:
– Beograd je ogroman grad, a univerzitet u njemu ima dugu tradiciju. Fakultet je skoro proslavio sto godina postojanja što mu ipak daje jedan kredibilitet i priznat je u cijelom svijetu. Ljude koje sam pitao za savjet su me ohrabrili da ga izaberem pa sam shvatio da mi takav fakultet vjerovatno može više pružiti od nekih drugih, što je urodilo plodom – rekao je on.
– Treba shvatiti da je prva godina, ne samo na medicini već i na drugim fakultetima izuzetno zahtjevna. Samim tim, potrebno je vrijeme da se snađete i prilagodite. To je drugi grad, novi ljudi i drugi način razmišljanja a kada se to prihvati onda je sve lakše. Anatomija je bila jedan od prvih većih izazova na koji sam naišao. Ona je uslov da se pređe u sledeću godinu a nakon toga kreću još teži i obimniji predmeti i iskreno da vam kažem bilo je još zahtjevnije, ali nekako kada se pređe prva prepreka može se sve. Medicina je veoma obimna, traje 6 godina i osoba treba već unaprijed da bude spremna da posveti minimalno šest godina svog života nečemu što mora tada da se uradi, tako da stvarno je bilo izazova. U međuvremenu je nažalost došla i pandemija 2020. i 2021. godine koja je otežala kretanje i stvorila nama studentima medicine problem jer učimo na pacijentima, a zbog izolacije to nam je bilo onemogućeno što smo naknadno morali odraditi. To je dodatno otežalo moje studije ali preko svega se pređe uz dobru podršku i uz dobar plan – kaže Ognjen.
Tokom druge godine studija počeo je da se bavi naučno istraživačkim radom. Prvo se zainteresovao za histologiju i tom prilikom se bavio promjenama na limfnim čvorovima, a ono što ga trenutno najviše interesuje je interna medicina.
– Najviše me interesuje interna medicina a ponajviše endokrinologija, nauka o hormonima, tu prije svega mislim na šećernu bolest, bolesti štitne žlijezde i druge poremećaje uzrokovane hormonskim disbalansom. Pored toga tu je i javno zdravlje. Javno zdravlje su različiti projekti koji služe da povećamo zdravlje čitave populacije, znači to nije obični pregled usmjeren ka pojedincu nego su to mjere na koji način da svi budemo zdravi. To je ishrana, vakcinacija, zdravi vazduh, zdravija voda i to su dvije oblasti koje me najviše zanimaju – rekao je Ognjen.
Tokom volontiranja i prvog dijela prakse najviše mu je kaže značio Urgentni centar u Beogradu.
– Imali smo obaveznu praksu tokom fakulteta na kliničkim predmetima. Imamo tri godine predklinike koje su obično teorijska znanja da bi se poslije moglo pristupiti pacijentu. Svaka vježba se provodi sa pacijentima a pored toga sam išao na nekoliko klinika na dežurstva ili volontiranje. Najviše mi je značio Urgentni centar u Beogradu jer je to centralna ustanova gđe je veliki broj službi i pacijenata i tu može zaista dobra praksa da se prođe.
Takođe, kad je riječ o mom interesovanju u sferi javnog zdravlja, kroz naučni rad ispitivali smo zašto postoji nepovjerenje prema zdravstvenom sistemu i recimo neki stavovi o HPV vakcini. To su oblasti koje su mene zanimale ali definitivno je taj naučni rad uticao da shvatim na koji način naučni metod funkcioniše, zašto ljekar baš propisuje taj lijek, zašto se neki protokol tako provodi. Razlozi su mnogobrojni a ponajviše jer je to potvrđeno na velikom broju ispitanika i studija, zato mi znamo da dajemo sutra pacijentima ono što je najbolje i što mi u tom trenutku znamo. Tako da nauka je stvarno jedna bitna stavka u svakom radu ljekara – rekao je on.
Sa prosjekom ocjena 9,83 Ognjen je bio prvi na listi dobitnika stipendije opštine Srbac, a na Svetosavskoj akademiji prošle godine za konstantan rad i trud dodijeljena mu je Svetosavska nagrada.
– Svakom studentu pa i meni finansijska podrška mnogo znači. Opština Srbac je u mom slučaju bila prva koja je meni pružila tu podršku, a Svetosavska nagrada pored finansijske pomoći je ipak imala neko veće značenje, to je moralna podrška kada vas ipak prepozna neko a to je moj grad u kojem sam proveo dobar dio života, tako da mi je Svetosavska nagrada bila velika čast i mislim da je to odlična praksa koju opština treba da nastavi – rekao je Ognjen.
Na pitanje čime se bavi u slobodnom vremenu kaže da nema hobi ali voli mnogo da čita što se vidi i po odabiru fakulteta. Jedno od interesovanja mu je angažovanje u Antidoping agenciji Republike Srbije.
– Tu je cilj da testiramo sportiste na različite zabranjene supstance koje ne smiju da koriste da bi sport bio čist i fer igra – rekao je Ognjen.
Na kraju razgovora sa ovim mladim čovjekom sa izuzetnim ocjenama i karakteristikama koji odlično govori dva strana jezika gotovo je nemoguće izbjeći pitanje sprema li se da ode u inostranstvo i kakvi su mu planovi za budućnost.
– Postoji nekoliko planova. Postoji mogućnost da doktorske studije nastavim na fakultetu u Beogradu i da nastavim tamo usavršavanje, a možda bih se i zaposlio negdje. Još nisam siguran, ali ono što je sigurno jeste da je usavršavanje u inostranstvu jedan od mojih ciljeva. Da li će to biti da odem potpuno da radim ili ću preko različitih programa koje nude fakulteti da odem negđe da dobijem znanje i praksu to ne mogu sa sigurnošću još da kažem ali svakako želim da odem u inostranstvo i da vidim drugi sistem, neke nove prilike i da pokupim to znanje. Mislim da će jedna od opcija možda biti i Banjaluka ili Srbac, ali viđećemo. Najviše bih volio da se vratim u Republiku Srpsku ali jedna od mojih želja je da se uključim u nastavu. Tu bi onda bila Banjaluka da ipak to znanje koje steknem negđe u inostranstvu mogu da prenesem novim budućim ljekarima – istakao je ovaj svestrani mladić.
(AloOnlineBa)
Društvo
Suša desetkovala kukuruz! RATARI TRAŽE POMOĆ VLADE

Stanje u kome se kukuruz u Republici Srpskoj trenutno nalazi je katastrofalno, najviše zahvaljujući nepovoljnim vremenskim uslovima, ali i zakašnjelim podsticajima Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske. Ratari i stočari na pitanje: “da li očekuju pomoć države”, samo odmahuju rukom. Poljoprivrednici su se ponadali na početku godine da će sezona biti dobra i da će nakon tri loše, ovoga puta konačno imati odličan rod, ali uprkos primjeni agrotehničkih mjera, rijetki su oni koji će ubrati kvalitetan kukuruz sa svojih njiva.
“Što se tiče kukuruza ove godine je katastrofalno stanje. Ja sam 15 hektara samljeo u silazu, a to je izgledalo kao da sa uradio 5 hektara. Problem je sa kukuruzom da oko 60% uopšte nema klipa.
Tu je i problem aflatoksina i takav kukuruz ne može da ide u ishranu, čak ni za stočnu i onda imamo problem sa proizvodnjom mlijeka, jer su nam otkupljivači snizili cijenu za 5 feninga.
Zbog ekstremno visokih temperatura, krave daju 30% manje mlijeka. Imamo i problem sa kiselošću, tako da je proizvodnja mlijeka postala upitna”, rekao je Radenko Arsenović, stočar iz Male Obarske.
“Kukuruz jedva “odsjekao”. U fazi je “metličenja” i “svilicanja” i nije odradio. Vidite i sami da kad uberemo klip, to ne liči ni na šta. Ovo je puno otrova, ovaj klip ima puno aflatoksina i šta reći? Oni ljudi koji imaju stoku, pokušali su da isjeku silažu, a ovi ostali se hvataju za glavu i pitaju: “kako prehraniti stoku”? Mislim da će doći do nagle rasprodaje stočnog fonda, jer ljudi neće matematčki izmoći to”, rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije i Majevice”. Poljoprivrednici kažu da su im oči uprte u Vladu, ali dodaju da državni funkcioneri izgleda nisu mnogo zainteresovani da domaća poljoprivreda ojača.
“Poljoprivreda je otprilike kod nas bila riješena za odstrel, međutim ona nesretna korona je uspjela da promjeni neke stvari. Sve je bilo opredjeljeno da se 100% pređe na uvoz, a da ovo naše bude uništeno.
Išlo se ka tome da selo bude sistematski uništeno, međutim vidjeli smo, kada je došla “korona” džaba vam pare, džaba vam sve, kada su počela da se zatvaraju tržišta.
Nijedna zemlja nije htjela da proda svoju hranu, bez obzira na ponuđene pare. Tek su se poslije toga naše vlasti malo osvjestile i vidjele da to nije to i da, ako hoćete da prehranite stanovništvo i da imate solidan život, vi morate imati svoju proizvodnju”, smatra Arsenović.
“Na kraju ćemo spasti na čist uvoz, koji je uništio poljoprivredni proizvodnju u BiH i Republici Srpskoj i ceh će vjerovatno platiti građani, koji će biti “dobro udareni po novčaniku” za hranu koju jedu, a mi proizvođači ćemo morati da napustimo ovo I da više ne radimo”, rekao je Bakajlić.
Semberski ratari kažu da je pšenica ove godine imala dobar rod, ali da je otkupna cijena bila nezadovoljavajuća, a da je kukuruz potpuno podbacio. Upravo zato Ministarstvu poljoprivrede nude prijedlog kako da im pomoogne da koliko toliko saniraju štetu. “Moglo bi sad ministarstvo da izađe sa nekih 30 maraka po hektaru i da nam isplati podsticaje za krave, da bismo mi mogli da otkupimo pšenicu od ovih naših nesretnih ratara, jer vidite kakva je bila cijena pšenice.
Mi sad plaćamo 50 feninga kilogram mekinja, a kada bi nam isplatili podsticaj za krave, mi bi mogli od tih naših nesretnih ratara da otkupimo pšenicu, da im mi platimo po 50 maraka, kad već država nije htjela, jer normalno u pšenici ima više hranjivih sastojaka nego u mekinjama. Mekinje su otpad, to je poznato”, kaže Arsenović.
Trenutno se na području Semberije kukuruz uzgaja na oko 26.000 hektara oranica, kažu poljoprivrednici i dodaju da će ove godine, ako ne dobiju adekvatnu pomoć, najveći dio završiti u silaži.
(BN) Foto: BN
Društvo
Gazda iz BiH IZAZVAO BIJES! Pogledajte KAKO je obračunao PLATE radnicima (FOTO)

Radnici ugostiteljskih objekata na Ilidži ponovo upozoravaju na nepravilan obračun plata i nepoštovanje radničkih prava u privatnom sektoru, posebno u ugostiteljstvu, piše “Crna-Hronika”.
Kako navode, pojedini poslodavci radnicima ne priznaju stvarno odrađene sate.
“Za četiri dana noćnog rada, od pola 9 naveče pa do pola 3 ili 3 ujutro, isplaćeno nam je svega 129 KM. Poslodavac je obračunao samo 5 sati po smjeni, iako se radilo duže“, tvrde radnici.
Na fotografiji koju su dostavili vidi se i primjer obračuna – dnevnice i radni sati sabrani na nelogičan način, što, kako kažu, najbolje oslikava neprofesionalnost i nepošten odnos prema zaposlenima.
“Onda se pitamo zašto omladina odlazi iz države. Nepismeni ljudi glume šefove i veličinu, a ne znaju ni sabrati 2+2. Nažalost, zbog takvih poslodavaca ljudi gube volju da rade i žive ovdje“, dodaju.
Radnici traže veću kontrolu inspekcija u ugostiteljskom sektoru, te podsjećaju da su upravo oni, svojim radom i trudom, najzaslužniji za uspjeh i promet objekata u kojima rade, dodaje pomenuti portal.
Društvo
DOSTA IM JE SVEGA! 4.000 medicinara u Hercegovini stupa u GENERALNI ŠTRAJK

Nakon što tokom prethodnih šest mjeseci nisu uspjeli postići dogovor s predstavnicima Kantonalne vlade u vezi s potpisivanjem aneksa Kolektivnog ugovora, zdravstveni radnici u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, njih gotovo 4.000 će u ponedjeljak, 25. avgusta, s početkom u osam sati, stupiti u generalni štrajk.
Potvrdio je to za „Dnevni avaz“ Dalibor Vuković, predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika HNK, kazavši da su ispoštovali sve zakonske procedure prije stupanja u štrajk, koji su, uredno, najavili prije 10 dana. U međuvremenu, rekao nam je, od same najave štrajka nije bilo nikakvog pomaka, odnosno kontakta od nadležnih iz Vlade HNK, odnosno Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite na čijem je čelu dr. Milenko Bevanda.
– Svake sekunde ministar može pozvati predstavnike Reprezentativnog sindikata Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar i, zapravo, zaustaviti štrajk. Sve je, ukratko, u ministrovim rukama. Što se nas tiče, nemamo namjeru odustati od našeg zahtjeva, a to je povećanje koeficijenata od 0,50 na isti način kako je to potpisano sa Sindikatom doktora medicine i stomatologije HNK – naglasio je Vuković. Bevanda je, pak, izjavio da zdravstveni radnici nemaju pravo tražiti aneks, budući da njihov kolektivni ugovor vrijedi do 1. decembra ove godine.
-
Politika3 dana ago
DRINIĆ “Tri decenije ćutali, a sada glume SAVJEST NARODA i napadaju izgradnju CENTRALNOG SPOMEN OBILJEŽJA”
-
Region3 dana ago
VUČIĆ BRUTALNO “Fakulteti su pretvoreni u SVINJCE”
-
Region2 dana ago
BRNABIĆ: “Nadstrešnica nije slučajno pala, SVE JE TO PLAN ZA RUŠENJE VUČIĆA!”
-
Hronika3 dana ago
OSOBLJE HOTELA u BiH BACILO u smeće 47 PASOŠA turista iz IZRAELA!
-
Politika3 dana ago
DODIK O SITUACIJI U SRBIJI “Veoma sam ZABRINUT”
-
Politika3 dana ago
DODIK NE ODUSTAJE “Žele da me smjene prije nego što razgovaram sa Trampom”
-
Hronika3 dana ago
TRAGEDIJA! BRAĆA PETAR i LAZAR poginuli u NESREĆI – ODOŠE MOJA DVA SOKOLA
-
Region3 dana ago
VUČEVIĆ ISTAKAO “Neće biti GRAĐANSKOG RATA – odgovaraće svi koji krše ZAKON!”