Connect with us

Društvo

Poražavajući podaci za domaću ekonomiju, IZVOZ PAO ZA POLA MILIJARDE

Bosna i Hercegovina je u prvom kvartalu ove godine imala manji izvoz za čak 560 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine.

Ovi poražavajući podaci za bh. ekonomiju govore da, ako se nastavi ovakav trend pada izvoza do kraja godine, BiH bi mogla smanjiti plasman svojih proizvoda u inostranstvo za više od dvije milijarde KM.

Iz Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine su prezentovali podatke o obimu razmjene u prvom kvartalu ove godine u kojem se vidi da je ukupan obim razmjene iznosio 10,9 milijardi KM, te je manji za 2,75 odsto ili 308,7 miliona KM u odnosu na prvi kvartal 2023. godine.

“Od toga ukupna vrijednost izvoza iznosi 3,95 milijardi KM, što je manje za 560 milijardi KM u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu je iznosio 6,94 milijarde KM i veći je za 252 miliona u odnosu na prethodnu godinu. Posmatrano po tržištima, zabilježen je pad izvoza na sva vodeća tržišta, ali je prisutan trend usporavanja pada izvoza, što je pogotovo izraženo u martu 2024. godine. Od zemalja Evropske unije najveći pad izvoza je zabilježen na tržištima Hrvatske (12,8%), Austrije (14,3%), Italije (18,5%) i Njemačke (9,4%) nakon dugogodišnjeg rasta izvoza. Od zemalja CEFTE najveći pad izvoza zabilježen je na tržištu Srbije (26,4%).

Ohrabrujuća su povećanja izvoza na takozvana ostala tržišta, gdje je zabilježen rast izvoza na tržište Turske (37,9%). Kretanje uvoza je imalo suprotnu tendenciju od izvoza, što je dovelo do povećanja spoljnotrgovinskog deficita, koji iznosi približno tri milijarde KM. Najznačajnija uvozna tržišta su: Hrvatska, Njemačka, Slovenija, Italija i Srbija”, piše u podacima STK BiH.

Kada je riječ o proizvodima i tarifama, većinu pada čine tri tarife: električna energija, željezo i čelik, karbonati i drugi proizvodi hemijske industrije.

“Izvoz električne energije je smanjen za 196,1 milion KM, što je uglavnom rezultat nižih cijena električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prethodnu godinu. U sektoru rude, metali i proizvodi izvoz je smanjen za 191,8 miliona KM ili 21%, a smanjenje se odnosi uglavnom na smanjenje izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda, a značajan je i pad izvoza karbonata, tj. proizvoda hemijske industrije, s padom od 53 miliona KM”, stoji u podacima.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da su u prvom kvartalu još bile prisutne posljedice smanjene tražnje za našim izvoznim proizvodima prouzrokovane padom industrijske proizvodnje u EU.

“Takođe, to je bio period kada dolazi do obuzdavanja inflacije, što je i sa stanovišta cijena naših izvoznih proizvoda dovelo do pada vrijednosti našeg izvoza. U našem izvozu dominiraju resursno-intenzivni proizvodi, kao i poluproizvodi i komponente u segmentu automobilske industrije. Oporavak industrijske proizvodnje u EU i prateći rast realne tražnje podstaknut svođenjem inflacije na granice monetarnog cilja od 2% stvoriće u toku ove godine pozitivniji trend i za naš izvoz. Dugoročno posmatrano, bez pomjeranja težišta naše industrije prema djelatnostima više dodate vrijednosti nije moguće osigurati kontinuiran i održiv rast izvoza koji bi se odrazio i na rast životnog standarda. Bez ove strukturne transformacije, s postojećom privrednom strukturom smo osuđeni na učestale oscilacije i ranjivost izvoza izazvanog eksternim šokovima”, objasnio je Mlinarević.

Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, kazao je da ako se ovaj zabrinjavajući trend smanjenja izvoza nastavi, može imati ozbiljne posljedice na ekonomiju zemlje do kraja godine.

“Smanjenje izvoza može dovesti do opadanja prihoda, a takođe se može odraziti na zaposlenost i rast privrede. Da bismo se suočili s ovim izazovom, trebamo primijeniti raznovrsne strategije. To uključuje jačanje konkurentnosti domaćih proizvoda na međunarodnom tržištu, diverzifikaciju izvoznih proizvoda i tržišta, poboljšanje poslovnog okruženja kako bismo privukli strane investicije, te podržali razvoj inovacija i tehnološki napredak u industriji. Odgovor na ovu situaciju zahtijeva koordinirane napore vlade, privrede i akademskog sektora. Potrebno je ulagati u obrazovanje i istraživanje kako bismo podstakli razvoj novih sektora i tehnologija koje bi mogle biti konkurentne na globalnom tržištu. Takođe, važno je jačati trgovinske veze i sarađivati s drugim zemljama kako bismo proširili mogućnosti izvoza. Ova kombinacija strategija će biti ključna za očuvanje stabilnosti i rasta ekonomije BiH u svjetlu trenutnih izazova s izvozom”, naglasio je Pepić.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano uz povremenu kišu i pljuskove

U ponedjeljak, 18. avgusta 2025. godine, preovladavaće sunčano uz umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima moguće su slabe padavine ili lokalni pljuskovi u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim dijelovima Bosne.

Tokom poslijepodnevnih sati, lokalnih pljuskova i grmljavine može biti na istoku i jugu Hercegovine. Vjetar će biti slab do umjerene jačine, uglavnom sjevernog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka kretat će se većinom između 12 i 17°C, dok će na jugu zemlje dosezati do 22°C. Najviša dnevna temperatura zraka biće uglavnom između 25 i 30°C, a na jugu zemlje moguće je i do 34°C.

Pripremite se za promjenjivo vrijeme, naročito ako planirate boravak na otvorenom, jer su lokalni pljuskovi mogući u popodnevnim satima.

Nastavi čitati

Društvo

STIŽE PROMJENA VREMENA! Pljuskovi i grmljavina

U Republici Srpskoj i FBiH danas se očekuje promenljivo i nestabilno vrijeme sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom, uz prijatnije temperature vazduha.

Padavinska zona će se od sjevera tokom dana širiti ka svim predjelima, pri čemu će na jugu padavine slabiti, a u ostalim predjelima su mogući jača kiša i izraženi pljuskovi praćeni grmljavinom uz lokalne nepogode u vidu jakog vjetra i obilnih padavina za kratko vrijeme.

Ponegdje je moguća i pojava grada, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren, pri pljuskovima pojačan i jak, sjevernih smjerova.

Maksimalna temperatura vazduha biće od 28 do 33 stepena, u višim predjelima od 23 stepena Celzijusova.

Jutros su ponegdje na području Hercegovine registrovane padavine i slaba grmljavina, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha izmjerena u osam časova: Šipovo 13, Sokolac 14, Mrkonjić Grad, Ribnik, Han Pijesak i Čemerno 15, Rudo, Srebrenica i Foča 16, Višegrad i Gacko 17, Sarajevo 18, Banjaluka i Zenica 19, Doboj i Novi Grad 20, Bileća, Prijedor, Srbac 21, Bijeljina i Trebinje 23, te Mostar 25 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

NIKO SE NEĆE USREĆITI! Od septembra veći borački dodatak, invalidnine i penzije u Srpskoj

Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je Republika Srpska stabilna i nije izolovana, bez obzira na želje Zapada, političkog Sarajeva i, nažalost, opozicije u Srpskoj, te najavila da će od septembra borački dodatak i invalidnine biti povećane u iznosu ne manjem od deset odsto, a penzije za oko tri odsto.

Ona je istakla da se do kraja godine očekuje još jedan rebalans budžeta Republike Srpske.

Govoreći o trenutnoj ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj, Vidovićeva je navela da tokom protekle tri godine neko stalno prognozira njenu propast, što su i želje Zapada, Sarajeva i, nažalost, opozicije u Srpskoj, ali da su se utišali kada se to nije desilo.

“Republika Srpska je stabilna i nije izolovana, bez obzira na njihova nastojanja. Svjetska banka, koja ne uključuje politiku u svoje programe, jako je zainteresovana za naše projekte i njihova sredstva su povoljna”, napomenula je Vidovićeva.

Prema njenim riječima, problem u BiH pravi Centralna banka od koje nema koristi, već samo odmaže svima u BiH.

“Imamo ogromne rezerve koje se drže vani i kada dođe do poremećaja kamatnih stopa na finansijskim tražištima trpimo gubitke i prodajemo zlato da to nadoknadimo. A tu nemamo nikakav uticaj”, rekla je za RTRS Vidovićeva, podsjetivši da direktor Centralne banke nikada nije bio Srbin, kao i da Srbe u menadžmentu redovno preglasavaju.

Vidovićeva je istakla da BiH nema monetarnu politiku i da je pravo čudo opstanak privrde u Srpskoj koja stalno bilježi porast društvenog bruto proizvoda.

“Našim poslodavcima treba odati priznanje kako se snalaze u svemu ovome. Zahvalnost i radnicima koji sa poslodavcima stvaraju solidan profit, što drži našu privrednu aktivnost, koja raste iz godine u godinu. Za prvo tromjesječje BDP je veći za dva odsto, što je prosjek rasta u Evropi”, kaže Vidovićeva, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Aktuelno