Connect with us

Društvo

PONOS REPUBLIKE SRPSKE! Srpčanin Ognjen Krčmar medicinu u Beogradu završio sa prosjekom 9,83

Nakon završene Gimnazije u Srpcu gdje je proglašen za učenika generacije 2018. godine upisuje se na Medicinski fakultet u Beogradu.

Jedan od najboljih učenika srbačke osnovne i srednje škole, a zatim i beogradskog Medicinskog fakulteta je Ognjen Krčmar (24) iz Srpca koji je nedavno završio Medicinski fakultet u Beogradu sa prosječnom ocjenom 9,83.

U dnevniku je imao sve petice, bio je vukovac u osnovnoj i srednjoj školi, a potom i uspješan student. Ovaj mladi, uspješan čovjek je ponos ne samo svoje porodice već i rodnog Srpca, prenosi Radio Srbac.
Nakon završene Gimnazije u Srpcu gđe je proglašen za učenika generacije 2018. godine upisuje se na Medicinski fakultet u Beogradu. Interesovanje za medicinu javilo se još tokom srednje škole gđe je bio angažovan u Crvenom krstu Srbac.

– Postoji nekoliko razloga ali jedan od njih je moj angažman u Crvenom krstu. Dosta su nas angažovali u humanitarnim akcijama prikupljanja sredstava ali i distribuciji pomoći ugroženim porodicama i tu sam shvatio da ta pomoć koja se pruža ljudima ne može da se plati. Velika je čast da pomognete nekome i to je bio jedan od razloga zašto sam se vidio kao ljekar. Drugi razlog je intuicija kada neko osjeća da je nešto pravi izbor za njega. Prosto sam shvatio da to treba da bude moj budući poziv u životu jer volim ljudski organizam i sve vezano za funkcije istog – kaže Ognjen.

Medicina traži rad, disciplinovanost i upornost, ali na prvom mjestu ljubav prema struci i nauci. Sav uložen trud tokom studiranja medicine vodi ka jednom cilju, a to je spasiti ljudski život. A na pitanje zašto je odabrao Beograd, Ognjen kaže:

– Beograd je ogroman grad, a univerzitet u njemu ima dugu tradiciju. Fakultet je skoro proslavio sto godina postojanja što mu ipak daje jedan kredibilitet i priznat je u cijelom svijetu. Ljude koje sam pitao za savjet su me ohrabrili da ga izaberem pa sam shvatio da mi takav fakultet vjerovatno može više pružiti od nekih drugih, što je urodilo plodom – rekao je on.

– Treba shvatiti da je prva godina, ne samo na medicini već i na drugim fakultetima izuzetno zahtjevna. Samim tim, potrebno je vrijeme da se snađete i prilagodite. To je drugi grad, novi ljudi i drugi način razmišljanja a kada se to prihvati onda je sve lakše. Anatomija je bila jedan od prvih većih izazova na koji sam naišao. Ona je uslov da se pređe u sledeću godinu a nakon toga kreću još teži i obimniji predmeti i iskreno da vam kažem bilo je još zahtjevnije, ali nekako kada se pređe prva prepreka može se sve. Medicina je veoma obimna, traje 6 godina i osoba treba već unaprijed da bude spremna da posveti minimalno šest godina svog života nečemu što mora tada da se uradi, tako da stvarno je bilo izazova. U međuvremenu je nažalost došla i pandemija 2020. i 2021. godine koja je otežala kretanje i stvorila nama studentima medicine problem jer učimo na pacijentima, a zbog izolacije to nam je bilo onemogućeno što smo naknadno morali odraditi. To je dodatno otežalo moje studije ali preko svega se pređe uz dobru podršku i uz dobar plan – kaže Ognjen.

Tokom druge godine studija počeo je da se bavi naučno istraživačkim radom. Prvo se zainteresovao za histologiju i tom prilikom se bavio promjenama na limfnim čvorovima, a ono što ga trenutno najviše interesuje je interna medicina.

– Najviše me interesuje interna medicina a ponajviše endokrinologija, nauka o hormonima, tu prije svega mislim na šećernu bolest, bolesti štitne žlijezde i druge poremećaje uzrokovane hormonskim disbalansom. Pored toga tu je i javno zdravlje. Javno zdravlje su različiti projekti koji služe da povećamo zdravlje čitave populacije, znači to nije obični pregled usmjeren ka pojedincu nego su to mjere na koji način da svi budemo zdravi. To je ishrana, vakcinacija, zdravi vazduh, zdravija voda i to su dvije oblasti koje me najviše zanimaju – rekao je Ognjen.

Tokom volontiranja i prvog dijela prakse najviše mu je kaže značio Urgentni centar u Beogradu.

– Imali smo obaveznu praksu tokom fakulteta na kliničkim predmetima. Imamo tri godine predklinike koje su obično teorijska znanja da bi se poslije moglo pristupiti pacijentu. Svaka vježba se provodi sa pacijentima a pored toga sam išao na nekoliko klinika na dežurstva ili volontiranje. Najviše mi je značio Urgentni centar u Beogradu jer je to centralna ustanova gđe je veliki broj službi i pacijenata i tu može zaista dobra praksa da se prođe.

Takođe, kad je riječ o mom interesovanju u sferi javnog zdravlja, kroz naučni rad ispitivali smo zašto postoji nepovjerenje prema zdravstvenom sistemu i recimo neki stavovi o HPV vakcini. To su oblasti koje su mene zanimale ali definitivno je taj naučni rad uticao da shvatim na koji način naučni metod funkcioniše, zašto ljekar baš propisuje taj lijek, zašto se neki protokol tako provodi. Razlozi su mnogobrojni a ponajviše jer je to potvrđeno na velikom broju ispitanika i studija, zato mi znamo da dajemo sutra pacijentima ono što je najbolje i što mi u tom trenutku znamo. Tako da nauka je stvarno jedna bitna stavka u svakom radu ljekara – rekao je on.

Sa prosjekom ocjena 9,83 Ognjen je bio prvi na listi dobitnika stipendije opštine Srbac, a na Svetosavskoj akademiji prošle godine za konstantan rad i trud dodijeljena mu je Svetosavska nagrada.

– Svakom studentu pa i meni finansijska podrška mnogo znači. Opština Srbac je u mom slučaju bila prva koja je meni pružila tu podršku, a Svetosavska nagrada pored finansijske pomoći je ipak imala neko veće značenje, to je moralna podrška kada vas ipak prepozna neko a to je moj grad u kojem sam proveo dobar dio života, tako da mi je Svetosavska nagrada bila velika čast i mislim da je to odlična praksa koju opština treba da nastavi – rekao je Ognjen.

Na pitanje čime se bavi u slobodnom vremenu kaže da nema hobi ali voli mnogo da čita što se vidi i po odabiru fakulteta. Jedno od interesovanja mu je angažovanje u Antidoping agenciji Republike Srbije.

– Tu je cilj da testiramo sportiste na različite zabranjene supstance koje ne smiju da koriste da bi sport bio čist i fer igra – rekao je Ognjen.

Na kraju razgovora sa ovim mladim čovjekom sa izuzetnim ocjenama i karakteristikama koji odlično govori dva strana jezika gotovo je nemoguće izbjeći pitanje sprema li se da ode u inostranstvo i kakvi su mu planovi za budućnost.

– Postoji nekoliko planova. Postoji mogućnost da doktorske studije nastavim na fakultetu u Beogradu i da nastavim tamo usavršavanje, a možda bih se i zaposlio negdje. Još nisam siguran, ali ono što je sigurno jeste da je usavršavanje u inostranstvu jedan od mojih ciljeva. Da li će to biti da odem potpuno da radim ili ću preko različitih programa koje nude fakulteti da odem negđe da dobijem znanje i praksu to ne mogu sa sigurnošću još da kažem ali svakako želim da odem u inostranstvo i da vidim drugi sistem, neke nove prilike i da pokupim to znanje. Mislim da će jedna od opcija možda biti i Banjaluka ili Srbac, ali viđećemo. Najviše bih volio da se vratim u Republiku Srpsku ali jedna od mojih želja je da se uključim u nastavu. Tu bi onda bila Banjaluka da ipak to znanje koje steknem negđe u inostranstvu mogu da prenesem novim budućim ljekarima – istakao je ovaj svestrani mladić.

(AloOnlineBa)

Društvo

Regionalni raspad elektro-energetskog sistema, UBRZO STABILIZACIJA

Vršilac dužnosti generalnog direktora Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović rekao je za RTRS da se desio regionalni raspad elektro-energetskog sistema, ali da se očekuje vrlo brzo stabilizacija sistema.

“Desio se regionalni raspad elektro-energetskog sistema koji je obuhvatio BiH, cijelu Dalmaciju, dijelove Hrvatske do Ogulina i cijelu Crnu Goru i nezavisni operateri u ovim zemljama rade na podizanju kapaciteta kako bi se sistem stablizovao. Očekivati je da se vrlo brzo po tehničkim instrukcijama sistem stabilizuje”, rekao je Petrović.

Na pitanje šta je razlog iznenadnog nestanka električne energije, Petrović je rekao da to mogu znati samo nezavisni operateri sistema ovih zemalja, ali da je u pitanju prenosna mreža, visoki napon.

Nastavi čitati

Društvo

DOBRODOŠLI MALIŠANI: U Srpskoj rođeno 17 beba, najviše u Banjaluci

U porodilištima u Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođeno je 17 beba, 13 dječaka i četiri djevojčice, rečeno je u porodilištima.

UBanjaluci je rođeno sedam beba, po tri bebe u Bijeljini i Istočnom Sarajevu, dvije u Zvorniku i po jedna beba u Prijedoru i Doboju.

U Banjaluci je rođeno pet dječaka i dvije djevojčice, u Bijeljini dva dječaka i jedna djevojčica, i u Istočnom Sarajevu dva dječaka i jedna djevojčica, u Zvorniku dva dječaka i po jedan dječak u Prijedoru i Doboju.

Poroda nije bilo u Trebinju, Nevesinju, Gradišci i Foči.

Nastavi čitati

Društvo

Ovi lijekovi i vrućina mogu biti kobna kombinacija, BUDITE OPREZNI

Temperature u cijeloj zemlji rastu, a vrhunac toplotnog talasa očekuje se u petak. Iako nekima takvo vrijeme godi, važno je biti na oprezu ako uzimate određene lijekove.

Lijekovi za stanja kao što su visoki krvni pritisak, bolesti bubrega i poremećaji mentalnog zdravlja mogu imati specifične nuspojave. Oni mogu otežati zadržavanje hidratacije ili učinkovito hlađenje po vrućem vremenu.

Zbog toga bi visoke temperature za neke mogle biti potencijalno opasne, pa čak i kobne.

Diuretici
Diuretici se najčešće propisuju za liječenje otkazivanja srca, visokog krvnog pritiska ili bolesti bubrega. S obzirom na to da oni povećavaju učestalost mokrenja, tokom vrućeg vremena mogu nas izložiti riziku od dehidracije ili neravnoteže elektrolita što otežava tijelu regulaciju temperature, izvještava “Gločesetršajr Lajv”.

Onima koji koriste diuretike, savjetuje se da unose dovoljno vode i da obrate pažnju na znakove dehidracije poput glavobolje, vrtoglavice, tamne boje urina i osjećaja žeđi.

Lijekovi za krvni pritisak
Inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima, koji se obično propisuju pacijentima sa visokim krvnim pritiskom, mogu biti opasni po vrućini jer ljudi koji ih uzimaju mogu biti skloniji nesvjestici ili padu.

Ti lijekovi takođe prikrivaju osjećaj žeđi, zbog čega je teže prepoznati dolazi li do dehidracije.

Beta-blokatori
Beta-blokatori su još jedna vrsta lijekova koji mogu sniziti krvni pritisak, no mogu ih koristiti i pacijenti sa anksioznošću.

Predstavljaju rizik tokom vrućina jer povećavaju izglede da se onesvijestite i izgubite oslonac, te smanjuju sposobnost znojenja tijela, što može dovesti do pregrijavanja zbog nedovoljnog hlađenja.

Antidepresivi
Određeni antidepresivi mogu pojačati znojenje i suzbiti žeđ, čineći korisnike sklonijima komplikacijama povezanima sa dehidracijom.

Oni koji uzimaju lijekove za štitnu žlijezdu zbog usporenog rada, takođe bi mogli biti pod rizikom od dehidracije jer ti lijekovi mogu povisiti tjelesnu temperaturu i otežati efikasnu regulaciju tjelesne temperature, prenosi b92.

Lijekovi za ADHD
Stimulansi, kao što su amfetamini i lijekovi koji se koriste za liječenje poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD), takođe mogu povećati rizik od bolesti povezanih sa vrućinom.

Nastavi čitati

Aktuelno