Connect with us

Politika

CIK IZBORE RASPISUJE DO 9. MAJA: Nove tehnologije na 10% biračkih mjesta

Kolegijum Centralne izborne komisije BiH danas bi trebalo da odluči kada će biti održana sjednica CIK-a na kojoj će biti donesena odluka o raspisivanju lokalnih izbora, koji će biti održani u oktobru ove godine.

Istovremeno, na sjednici Savjeta ministara BiH, koja je zakazana za danas, ministri bi trebalo da razmatraju izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH.

Kako nezvanično saznajemo, radi se o izmjenama Izbornog zakona BiH koji predlaže HDZ, ali koje nemaju podršku, posebno HDZ-ovih partnera iz Federacije BiH, tako da je vjerovatno da te izmjene neće biti usvojene.

Da bi ove izmjene i dopune bile usvojene potreban je glas najmanje jednog bošnjačkog ministra, što je ipak teško očekivati s obzirom na to da su u nekoliko navrata do sada isticali da nemaju ništa protiv onoga što je nametnuo Šmit.

Što se tiče raspisivanja izbora, takođe prema nezvaničnim informacijama, oni će biti raspisani najdalje do 9. maja, i od tada počinju da teku izborni rokovi za prijavljivanje političkih partija, dostavljanje kandidatskih lista itd.

“Imamo usvojene podzakonske akte za ove izbore, gotovo sve osim onih najbitnijih, a to je odluka o raspisivanju izbora, vremenski plan, odluka o broju birača i moramo zakletvu da damo prije nego što raspišemo izbore, a to planiramo na narednoj sjednici. A sve dogovore u vezi s tim ćemo imati na kolegijumu koji predlažem da bude u utorak”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a, na posljednjoj sjednici koja je održana u petak.

Na toj sjednici CIK je izmijenio desetine pravilnika i uputstava, a sve s ciljem da ih uskladi s izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

Između ostalog donesene su odluke o formi i sadržaju glasačkog listića, broju članova izborne komisije osnovne izborne jedinice, a usvojena je i odluka o visini naknada za rad članova izborne komisije osnovne izborne jedinice u BiH.

Na sjednici CIK-a bilo je govora i o izboru administracije, tačnije predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora. Taj posao do sada je bio u nadležnosti lokalnih izbornih komisija, međutim nakon nametanja Izbornog zakona od strane Šmita, ta nadležnost prebačena je Centralnoj izbornoj komisiji BiH koja će polovinom maja raspisati konkurs za oko 5.000 takvih pozicija.

CIK je usvojio i Prijedlog uputstva o sprovođenju pilot-projekta na lokalnim izborima 2024. godine uz upotrebu izbornih tehnologija, kada je istaknuto da su u planu četiri pilot-projekta zahvaljujući donatorima te da je plan da se “pilotiraju projekti” na oko 10 odsto biračkih mjesta.

U planu su tri osnovna pilot-projekta te video-nadzor, u slučaju da se dobiju sredstva za to s obzirom na to da za taj dio projekta nije bilo donatora. Evropska unija finansiraće projekte autentifikacije birača i transmisiju rezultata, dok će optičke skenere i automatsko brojanje glasačkih listića finansirati USAID, dok će OSCE uz pomoć pojedinih ambasada finansirati projekat biometrijske identifikacije birača.

S obzirom na to da će CIK u naredni dan ili dva raspisati lokalne izbore, ključno je pitanje da li će partije, posebno one vladajuće u Republici Srpskoj, učestvovati na tim izborima jer je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Izborni zakon RS, a brojni zvaničnici iz RS tada su rekli da će Srpska sama sprovesti izbore na svojoj teritoriji.

Related Topics:

Politika

“HVALA BOGU IMAM PARA” Dok se građani zadužuju, evo gdje političari LJETUJU! (VIDEO)

Parlamentarcima na nivou BiH i Federacije BiH, kao i ministrima, avgust je mjesec kolektivnog godišnjeg odmora.

Prevelikog posla za njih tokom godine i nije bilo, ako se računa samo prisustvo na sjednicama. Dok političari sa svojim primanjima mogu birati gdje će na ljetovanje, građani nerijetko na odmor idu zadužujući se.

Ako je suditi prema izjavama, ovdašnji političari, iako mogu, nisu baš željni dalekih krajeva planete, već Jadrana i seoskog turizma.

“Ja znam da su moji problemi najveći gdje ću ljetovati. Znate da sam ove godine bio u Šamoni, Sent Morisu, Italiji, Austriji na glečerima. Naravno, bio sam malo u Makarskoj. Otići ću naravno malo do Istanbula, hvala Bogu imam novac i mogu sebi da platim, izjavio je Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH.

S obzirom na prihode bh. političara, za očekivati je da sebi priušte egzotična putovanja. Ipak, pred kamerama, čini se više je onih koji se odlučuju za BiH, regiju ili pak seoski turizam, piše BHRT.

“Odmaram kod kuće svoje, a možda ako me supruga gdje odvede, možda odem”, kaže Mahir Mešalić, poslanik u Predstavničkom domu PFBiH (DF).

Daleke egzotične destinacije, ako je sudeći prema iskrenosti i izjavama, zanimljive su tek pojedinim političarima.

“Imam troje djece, prvi put s njima putujem, idemo za Albaniju”, kaže Admir Čavalić, poslanik u Predstavničkom domu PFBiH (SBiH).

“Nekoliko dana Crna Gora, nekoliko dana Sanski Most, tamo moji imaju vikendicu. Nekako se najviše radujem tom seoskom turizmu”, ističe Branislav Borenović, poslanik u Predstavničkom domu PSBiH (PDP).

I teško je povjerovati da je onima sa visokim platama ljetovanje skupo. Ipak, svjesni su da građani teško priušte sedam dana godišnjeg odmora.

“Mislim da neko ko radi u Parlamentu FBIH kao poslanik nema baš pravo da kaže da je to za njega preskupo. Kada uzmete to u obzir, za nekoga ko prima minimalnu platu 1000 maraka da je pitanje koliko je to održivo”, poručuje Belmin Zukan, poslanik u Predstavničkom domu PFBiH (SDP).

“Cijene su brutalne. Mi u Parlamentu imamo pristojne plate, ali ni mi ne možemo uzeti, četveročlana porodica da ode sedam dana na ljetovanje u Hrvatsku. To je nemoguća misija”, kaže Mario Karamatić, poslanik u Predstavničkom domu PFBiH (HSS).

Podjela je jasna. Neki građani mogu priuštiti tek sedam dana skromnog odmora, dok pojedinci mogu izdvojiti od 2000 do 4000 hiljade maraka za noćenje od 10 dana na egzotičnim destinacijama. Ako je vjerovati skromnosti političara, ljetovanje ne postaje luksuz samo građanima.

Nastavi čitati

Politika

OGLASIO SE CIK! Sjednica o Dodikovoj sudbini ipak u srijedu!

– Zbog velikog interesa, obavještavamo javnost, da Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine provodi svoje redovne aktivnosti, od kojih je jedna i pokretanje postupka utvrđivanja prestanka mandata izabranim zvaničnicima kako je to propisano Izbornim zakonom BiH.

Na osnovu zakonskih procedura i sudske prakse, Centralna izborna komisija BiH će postupati i u slučaju Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.

Sve odluke Centralna izborna komisija BiH donosi na sjednicama a sjednice se najavljuje na web stranici sa prijedlogom dnevnog reda.

Ovosedmična sjednica Centralne izborne komisije BiH će najvjerojatnije biti održana u srijedu, 06.08.2025. godine, ali će tačna najava sjednice sa utvrđenim datumom i satnicom biti objavljena na web stranici Centralne izborne komisije BiH, www.izbori.ba , saopšteno je iz Centralne izborne komisije BiH.

Nastavi čitati

Politika

“OLUJA JE POGROM!” Drinić: Pamtimo da nas drugi ne bi prestavljai kroz SOPSTVENE LAŽI!

Ponavljaćemo dok živimo: „Oluja je pogrom“.  Srbi su progonjeni, ubijani i raseljeni, ali nikada izbrisani.

Rekao je ovo Nebojša Drinić, generalni sekretar PDP, povodom 30 godina od egzodusa srpskog naroda iz nekadašnje Republike Srpske Krajine u zločinačkoj akciji “Oluja”.

– „Ima seoba, smrti nema!“ – pisao je Miloš Crnjanski. U tim riječima sabrana je istorijska sudbina našeg naroda. Narod smo koji zna za gubitke, ali i za obnovu. Pamtimo da bismo znali ko smo i šta smo preživjeli. Ne zato da bismo ostali u prošlosti, nego da bi istina ostala živa i dostupna onima koji tek dolaze. Pamtimo da nas drugi ne bi predstavljali kroz sopstvene laži – kaže Drinić.

Dok neki obilježavaju ovu zločinačku akciju uz vatromete i slavlje, dodaje on, podsjećamo da je u “Oluji” protjerano više od 250.000 Srba, a živote su izgubili nedužni ljudi, među njima i djeca, stari i bolesni.

– To nije vojna pobjeda, to je tragedija, koju svaki civilizovan narod mora da osudi. Zato je obaveza svih nas da nastavimo da idemo na mjesta odakle smo kao narod istjerani, da pomažemo povratak, obnavljamo svetinje, čuvamo vezu sa našim zemljama i ljudima. „Oluja“ nije kraj. Srpska Krajina živi dok je pamtimo. Vječni pomen žrtvama zločinačke akcije „Oluja“ – poručio je Drinić.

Nastavi čitati

Aktuelno