Connect with us

Svijet

MATEMATIKA PROTIV VOLJE BIRAČA: Zašto je izbore u Mađarskoj nemoguće predvidjeti

Posljednjih mjesec dana u medijima se svako malo pojave rezultati istraživanja koja govore o izborima u Mađarskoj. Zavisno od agencije koja ih je sprovodila, i naravno naručioca istraživanja, rezultati su potpuno različiti.

Ipak, većina istraživanja blagu prednost daje stranci “Tisa” koju predvodi opozicioni Peter Mađar, dok Viktor Orban, dugogodišnji lider Mađarske i njegova stranka Fides, ovaj put imaju manje šanse za pobjedu.

Ali to su samo istraživanja, realnost je sasvim drugačija, a ona glasi da je izbore u Mađarskoj teško, neki će reći i nemoguće, predvidjeti.

Razlog je komplikovan izborni sistem. O čemu se zapravo radi, pokušaćemo objasniti u nastavku teksta.

Mađarska ima kombinovani izborni sistem. U nacionalni parlament bira se 199 poslanika. Njih 106 bira se direktno u isto toliko izbornih jedinica, dok se 93 poslanika biraju preko partijskih proporcionalnih lista. Zvuči jednostavno, ali đavo je u detaljima.

U izbornim jedinicama, kandidat koji osvoji veći broj glasova dobija mandat i to je vrlo jednostavno. Onaj ko dobije više glasova odlazi u parlament i tu nema više matematike. Međutim, glasovi onoga ko je izgubio „ne propadaju“, kao ni razlika u broju glasova onoga ko je pobijedio u odnosu na drugoplasiranog.

Možda je to najlakše objasniti na primjeru.

Recimo da kandidat partije A dobije 25.000 glasova, a kandidat partije B 15.000 glasova u jednoj od 106 izbornih jedinica. Kandidat A pobjeđuje i dobija mandat u parlamentu Mađarske i tu je stvar jasna. Ali, tu nije kraj i glasovi ne nestaju, već se redistribuiraju strankama za preostala 93 mandata.

Dakle, razlika između kandidata A i kandidata B (minus jedan glas) prenosi se na listu partije A. U ovom slučaju ta partija “dobiće” 9.999 glasova, ali će istovremeno i partija B dobiti svih 15.000 glasova. Dalje se ovi mandati računaju po metodi najvećeg prosjeka na način da se ukupan broj glasova dijeli sa 1, 2, 3, 4 itd., ali to je za ovu priču nebitno.

Suština je u tome da, teoretski, neka lista ili partija — u ovom slučaju “Tisa” ili Fides — mogu osvojiti 49 posto glasova, a ne osvojiti nijedan mandat. To je u teoriji moguće, ali u praksi sigurno neće biti tako.

Ko će pobijediti na izborima u Mađarskoj, koje mnogi nazivaju najvažnijim u Evropi, zbog komplikovanog izbornog sistema nemoguće je predvidjeti. Iako ankete daju više šanse opozicionoj “Tisi”, mnogi zanemaruju prekrajanje izbornih jedinica koje se desilo 2024. godine. Tada su jedinice “skrojene” na način da se pogoduje vladajućoj Orbnovoj stranci. Primjera radi, Budimpešta, koja je tradicionalno opoziciono nastrojena, prije 2024. godine davala je 18 mandata, a na ovim izborima daće 16. Istovremeno, broj mandata iz područja oko Budimpešte, koji uglavnom glasa za Fides, povećan je sa 12 na 14. Tada, kada su ove izmjene bile na dnevnom redu, opozicija je tvrdila da će to Fidesu donijeti najmanje tri mandata više. S druge strane, Fides je te promjene pravdao demografskim kretanjima, i za to su imali poprilično jaku argumentaciju.

Uz sve to, ne treba zanemariti ni glasove iz inostranstva. Pravo glasa poštom na ovim izborima imaće malo manje od pola miliona ljudi, ali oni mogu glasati samo za stranke sa proporcionalne liste, a ne direktno za kandidate iz 106 izbornih jedinica. Na prošlim izborima ovih glasova bilo je oko 260 hiljada, a čak 248 hiljada osvojio je Orbanov Fides.

Na parlamentarnim izborima u Mađarskoj pravo glasa ima nešto više od 8,1 milion građana. Politico ove izbore opisuje kao najvažnije u EU u posljednjih nekoliko godina, a Dojče Vele kaže da se radi o referendumu o tome hoće li zemlja skrenuti prema punom autoritarizmu ili će se vratiti Evropi.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno