Kada se već pozivaju na volju naroda, da li je vlast u Republici Srpskoj sprema da referendumom provjeri da li su građani za to da se hotel koji je koštao tri miliona KM, novcem građana kupi za 20 miliona KM dok istovremeno nema novca za povećanje borcima, penzionerima, ili za roditelje-njegovatelje?

Upitala je ovo poslanik PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Tanja Vukomanović, nakon informacije da Vlada Republike Srpske planira kupovinu hotela „Monument“ na Kozari za 20 miliona maraka ili 17 miliona više nego što je koštao sadašnjeg vlasnika.

-Ako je to istina, kako je moguće da je u samo 36 mjeseci isti objekat „poskupio“ za nevjerovatnih 17 miliona KM? Može li novi premijer zaustaviti ovu pljačku Republike Srpske ili smo dobili novu Vladu, ali će praksa izvlačenja novca iz budžeta ostati ista? Šta kaže premijer, da li se ovdje radi o razvoju turizma, nekom novom ulaganju ili o brutalnom mehanizmu izvlačenja javnog novca? Postavlja se pitanje: kako je moguće da vrijednost hotela poraste sedam puta u tako kratkom periodu, bez dokaza o velikim ulaganjima, rekonstrukciji ili modernizaciji? Da li je riječ o rastu vrijednosti ili o igri u kojoj se javnim novcem kupuje ono što je privatnik jeftino uzeo, a zatim višestruko preprodaje? – upitala je ona.

Dodaje da u isto vrijeme, građani Republike Srpske žive pod pritiskom stalnih poskupljenja, penzioneri preživljavaju s minimalnim primanjima, a zdravstveni i obrazovni sistem pucaju po šavovima. Uprkos tome, navodi ona, vlast se odlučuje da desetine miliona uloži u hotel, i to drugi u ovoj godini.

-Zar to nisu jasne poruke da su prioriteti Vlade daleko od potreba ljudi, a mnogo bliži interesima uskog kruga privilegovanih? Ovo nije prvi put da se javni novac usmjerava ka sumnjivim poslovima kroz Ugostiteljski servis Republike Srpske ili kupovine hotela. Elektroprivreda Republike Srpske i uprava preduzeća “Hidroelektrane na Drini” su isto tako “progurale” odluku o kupovini propalog hotela “Komsar” u Rudom od sumnjivog investitora Rašida Serdarova. Takođe, 2019. godine Vlada Republike Srpske je izdvojila tri miliona KM za kupovinu devastiranog hotela u Ljubinju pod namjenom „obezbjeđivanje institucionalnih kapaciteta za potrebe Doma penzionera u Ljubinju“ iako je vrijednost tog hotela bila znatno manja. Takođe, ove godine je kupljen hotel u Brčkom, za potrebe Vlade Srpske koji je plaćen nevjerovatnih 36 miliona KM – podsjetila je ona.

Održana je sjednica Predsjedništva SDA u Zvorniku na kojoj je usvojeno pet zaključaka.

Prvi zaključak navodi kako ni 30 godina od dešavanja u Srebrenici nisu eliminisani rezultati i posljedice koje su iz toga proizašle.

S tim u vezi, SDA je pozivao Kristijana Šmita da donese odluku o izmjeni Izbornog zakona BiH na način da se preživjelima, potomcima žrtava iz Srebrenice omogući pravo glasa u opštinama prebivališta iz 1991. godine.

Ovo uključuje i posebna izborna pravila za Srebrenicu.

Od vlasti u Republici Srpskoj traže potpunu implementaciju člana 97. Ustava Republike Srpske i osiguravanje zapošljavanja Bošnjaka i Hrvata u skladu s tom odredbom, te da osiguraju ustavno pravo Bošnjacima na bosanski jezik.

– Ukoliko nastave kršiti Ustav Republike Srpske, od Šmita tražimo da u skladu sa svojim mandatom donese potrebne odluke. Pozivamo vlasti Federacije, kantona i opština da omoguće statusna prava povratnicima u Republici Srpskoj jednaka onima koja imaju stanovnici u FBiH. Istovremeno, upućujemo poziv protjeranim Bošnjacima i Hrvatima da prijave prebivališta u mjestima iz kojih su protjerani i iskoriste pravo glasa i druga prava na prostoru Republike Srpske, jer je to put za otklanjanje posljedica ratnih dešavanja. Pozivamo privrednike iz FBiH da, u skladu s vlastitim mogućnostima, intenziviraju ciljano investiranje u povratnička područja na prostoru Republike Srpske i time doprinesu popravljanju ekonomskih prilika u zonama povratka”, ističu.

Izabrani i imenovani zvaničnici SDA obavezni su da kontinuirano rade na realizaciji ovih zaključaka.

Drugim zaključkom navode da je štetno i neodgovorno ponašanje zvaničnika Trojke, koji zbog jeftinih političkih poena stvaraju lažnu sliku da je Milorad Dodik “uklonjen” i “savladan”.

– Ukoliko nakon pravosnažne presude Suda BiH ne bude uklonjen i sa pozicije predsjednika SNSD-a, Dodik će zadržati ključnu polugu za ostvarivanje političkog uticaja. Na taj način će nastaviti da upravlja svim procesima u Republici Srpskoj, a preko svojih ministara i parlamentaraca to će raditi i na nivou BiH. CIK je, i pored činjenice da je Sud BiH zabranio obavljanje funkcija Miloradu Dodiku, ovjerio izbornu listu s njegovim potpisom, iako je to u suprotonosti sa presudom Suda BiH. Stoga će SDA putem ovlaštenih predlagača pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom BiH, kojim će zatražiti rješavanje spora između Suda BiH i CIK-a”, navodi se u drugom zaključku.

Treći zaključak se odnosi na referendum koji vlast Republike Srpske planira održati 25. oktobra te ističu da on ne može imati nikakve pravne posljedice, ali će dodatno produbiti krizu u BiH.

– Ne postoji nikakav referendum na kojem se može odlučivati o provođenju zakona i pravosnažnim sudskim presudama. Nakon što je Ustavni sud Republike Srpske odbio zahtjev Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske kojim se tražila zaštita vitalnog nacionalnog interesa, SDA će se obratiti Ustavnom sudu BiH i tražiti stavljanje van snage odluke NSRS o raspiravanju referenduma”, kažu iz SDA.

Četvrtim zaključkom navode da je Trojka ponovo kapitulirala pred Miloradom Dodikom usvajajući Program reformi iz Plana rasta bez reforme Ustavnog suda BiH i uz zadržavanje entitetskog veta pri odlučivanju u Konkurencijskom vijeću i Vijeću za državnu pomoć BiH.

– Time su, dok se javno svađaju s njim, kao i nebrojeno puta ranije ispunili sve Dodikove zahtjeve. Vladajuća koalicija (SNSD, HDZ i Trojka) napravila je zastoj na EU putu, potrošila godinu i po vremena i ostavila BiH bez 108 miliona evra iz Plana rasta i za to moraju snositi odgovornost”, poručuju.

U petom zaključku se navodi da će SDA u parlamentarnu proceduru uputiti Zakon o proporcionalnoj zastupljenosti pri imenovanjima i zapošljavanju u državnim i entitetskim institucijama.

Namjera je da se zakonom osigura efikasno provođenje ustavne obaveze o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih, te otkloni diskriminacija.

Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov objasnio je kako je na sastanku PIK-a nametnut dolazak Kristijana Šmita u BiH.

“Kao ambasador, slijedim zvaničnu liniju Rusije. Kada je bilo pitanje nominacije Kristijana Šmita mene su “sklonili” (prim. aut: nije rekao, pokazao je). To je bilo u vremenu kovida, bili smo distancirani. Ja sam govorio iz ambasade, Valentin Incko u OHR-u, Šmit u Berlinu. Mi smo govorili, iznosili mišljenje. Kad sam ja govorio, oni su “kreirali tehnički problem”. Kad sam završio, Incko je rekao: Igore, nismo tebe čuli, ali nije bitno. Mi smo ovdje riješili da Šmit bude visoki predstavnik”, rekao je Kalabuhov.

On je pojasnio i kako je Rusija nastojala da “legalizuje” Kristijana Šmita, ali je njihov prijedlog u Savjetu bezbjednosti odbijen.

“Mi smo predložili Nacrt rezolucije zajedno sa Kinom da Šmit ima mandat ovdje dvije godine, da uradi nešto, a onda da informiše Savjet bezbjednosti šta je uradio i da predloži zatvaranje OHR-a. Mi i Kina smo glasali “za”, a zapadnjaci su bili protiv”, rekao je Kalabuhov.

Ruski ambasador je još jednom potvrdio da zvanična Moskva ne priznaje presudu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

“O čemu se radi u ovoj presudi? Mi je moramo tumačiti. U čemu je razlika između Rusije koja ne priznaje legitimitet Kristijana Šmita i zapadnih zemalja koje priznaju? Mi imamo svoje moralno pravo da imamo ovu poziciju. Odluka Suda BiH se bazira na lažnom argumentu”, rekao je Kalabuhov.