Vlada Hrvatske je sa sjednice u Sabor uputila na donošenje i izmjene Zakona o odbrani te o službi u Oružanim snagama kojima se, između ostalog, ponovo uvodi obavezno osnovno vojno osposobljavanje.

“Smatramo da su ovi dokumenti itekako potrebni s obzirom na bitno promijenjene globalne sigurnosne okolnosti. Hrvatska od 2008. ima suspendiranu odluku o služenju vojnog roka, na ovaj način s dobro kalibriranim, prilagođenim temeljnim vojnim osposobljavanjem stvaramo preduvjete da mlade generacije steknu vještine koje 17 ili 18 generacija nije steklo i na taj način jačamo snagu Hrvatske vojske”, poručio je premijer Andrej Plenković.

Temeljno vojno osposobljavanje, tzv. vojni rok, u trajanju dva mjeseca, trebalo bi započeti od januara 2026. godine. U vojnu evidenciju se upisuje državljanin Hrvatske kada navrši 18 godina, a na vojnu obuku ga se upućuje u kalendarskoj godini kada navršava 19 godina.

Vanredno se mogu uputiti i ročnici stariji od 19, a do 30. godine. Nakon što regrut dobije poziv za služenje vojnog roka, upućuje se na zdravstveni pregled na kojem se utvrđuje je li sposoban ili ne za vojnu službu, a u slučaju neodazivanja izdaje se nalog policiji za njegovo dovođenje, za što se predviđa i kazna od 250 do 1.320 evra.

Žene ne podliježu regrutnoj obavezi, ali mogu dobrovoljno pohađati vojni rok, koji je jedan od uslova za prijem u vojnu službu, i služiti u pričuvnom sastavu. Linker
Naknada 1.100 evra

Dvomjesečna obuka provodiće se na tri lokacije – u kasarnama Knin, Slunj i Požega.

Plan je obuhvatiti do pet naraštaja godišnje, odnosno do 800 regruta po naraštaju, što bi bilo oko 4.000 godišnje. Ako interes bude i veći, kapaciteti će se proširiti.

Ročnici će tokom vojne obuke biti plaćeni 1.100 evro neto mjesečno uz plaćene troškove prehrane, prevoza, dopusta. Služenje se upisuje u radni staž, a zaposlenom ročniku prava iz radnog odnosa miruju i ne može dobiti otkaz zbog služenja vojnog osposobljavanja.

Nezaposleni ročnici koji prođu obuku, pod jednakim uslovima sa svima ostalima, imaće prednost pri zapošljavanju u tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne samouprave.

Oni koji se pozovu na priziv savjesti moraće obuku služiti civilno i to kroz dva modela – u Civilnoj zaštiti MUP-a ili u lokalnim jedinicama u mjestu prebivališta.

Obuka kroz Civilnu zaštitu traje tri mjeseca – neprekidno, svaki dan, a služenje u lokalnim jedinicama na poslovima protivpožarne i civilne zaštite, uređenja okoliša, komunalne djelatnosti i održavanja javnih cesta će trajati četiri mjeseca kroz pet radnih dana po osam sati.

Naknada i za civilne ročnike

I civilni će ročnici primati naknadu, samo manju – u Civilnoj zaštiti moguće oko 2.50 evra mjesečno, o čemu će odluku donijeti Vlada, uz plaćeni smještaj, prehranu, radnu i zaštitnu odjeću, dok će u lokalnim jedinicama primati tek određenu naknadu u vidu plaćenog prevoza. Civilni ročnik za vrijeme obavljanja civilne službe ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu, obvezno zdravstveno osiguranje i prava u slučaju stradanja, oboljenja ili pogoršanja bolesti za vrijeme civilne službe.

Obuka, i vojna i civilna, se može odgoditi do 29. godine života u slučaju studiranja te sportistima, za jednu godinu, radi učestvovanja na svjetskim i evropskim prvenstvima, takođe, najkasnije do navršenih 29 godina. Zakon propisuje i mogućnost odgode u specifičnim slučajevima, a definiše i uslove oslobođenja od služenja, ali i nepozivanja u službu. J

ednako tako, propisuju se i uslovi odbijanja zahtjeva za civilnim služenjem.

Izmjene

Izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama Hrvatske propisuje se da će se u vojnu službu primati i osobe koje imaju samo osnovnoškolsko obrazovanje, uz uslov da do isteka prvog ugovora o vojničkoj službi završi srednjoškolsko obrazovanje, a podiže se i dobna granica za dvije godine za ostanak u službi.

Ključna novina je da će Ministarstvo odbrane Hrvatske, vojnoj osobi mlađoj od 45 godina, koja u mjestu službe nema riješeno stambeno pitanje, sufinansirati dio kamate na stambeni kredit za kupovinu, gradnju ili adaptaciju stana ili kuće, a prepoznala se i potreba za daljim poboljšanjem uslova života, rada i standarda vojnih osoba.

Vlada je donijela i Strategiju obrane Hrvatske, kao i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH od 2025. do 2036. godine s primarnom misijom obrane suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH, doprinosa međunarodnoj sigurnosti i podrške civilnim institucijama uz očekivanje o značajno većim izdvajanjima za obranu.

“Naša vizija je osigurati snažne Oružane snage i pridonositi stabilnosti u okviru NATO-a i EU, ali i samostalno”, kazao je ministar odbrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić, prenosi Index.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da diplomatska borba protiv rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini nije bila laka, ali da je rezultat bio nevjerovatan uspjeh.

“Pokazali smo zube, borili se, sačuvali obraz ne samo Srbije, već i srpskog naroda. A za njih je to bio, šta god ko govorio, i oni to znaju između sebe, pravi politički fijasko. Jesu li oni izglasali? Jesu. Ali je to u stvarnosti, u realnom životu, bio za njih pravi politički fijasko”, rekao je Vučić.

On je dodao da to pokazuje da su ljudi razumjeli da je riječ o geopolitičkom pitanju, o osveti nekih moćnih zemalja prema jednom malom slobodarskom narodu.

Na pitanje kako je izgledala ta diplomatska borba, objasnio je da je Srbija iz nekoliko obaveštajnih izvora saznala da se sprema donošenje te rezolucije.

Vučić je ocijenio da je tom rezolucijom napravljen nepotreban presedan koji će skupo koštati cijelu svjetsku zajednicu jer će stvoriti primjere genocida i rezolucija da ih svake godine bude “koliko hoćete” i koje neće biti lako odbiti.

Naveo je i da je za Srbiju bilo veoma važno da ni u jednom trenutku nije negirala užasne zločine u Srebrenici, ali da ne želi da joj stavljaju na teret kolektivnu krivicu.

Upitao je i zašto, ako zagovornici rezolucije kažu da je krivica individualna, a ne na narodu, u presudi ili rezoluciji nema nijedno ime da je taj i taj počinio grnocid.

“Nemate nijedno ime, imate već pojedinačne presude koje nisu baš uvek zasnovane na pravnim činjenicama, ali i to nije važno, kažu ostavite po strani”, izjavio je Vučić u intervjuu beogradskom Centru za društvenu stabilnost, koji je organizovan povodom dokumentarnog Filma “Anatomija obmane — Srebrenica” koji je emitovan na Televiziji Prva.

O Svesrpskom saboru je rekao da je važno da se na njemu govorilo o miru, o dobrim odnosima sa svim drugim narodima, da je u usvojenoj Deklaraciji suštinski važan poziv na poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Verujem da je to bila dobra ideja u kojoj ćemo uvek koordinisano provoditi naše nacionalne ciljeve ne ugrožavajući mir, međunarodno pravo i bilo koga drugog”, istakao je Vučić.

Za protivnike Deklaracije kaže da je najveći problem što u stvari nemaju odgovor kada je u pitanju Dejtonski mirovni sporazum.

“Jedno od ključnih pitanja je pitanje imovine. I kada ih pitate gde to piše, a oni pošto ne mogu to da pronađu u Dejtonskom sporazumu ili Ustavu BiH, kažu pa to je rekao u nekoj izjavi O’ Brajan. Pa nismo mi potpisivali aranžman i bilo koji sporazum sa njim nego pričamo o ozbiljnim sporazumima koji regulišu budućnost BiH” kaže Vučić, prenosi Srna.

USKOK je upravo potvrdio da je podigao optužnicu protiv bivšeg gradonačelnika Županje zbog nezakonitog pogodovanja u aferi s nabavkom ogromnih količina kulena.

Radi se o HDZ-ovom Davoru Miličeviću koji je u februaru ove godine zbog toga bio i priveden. Sada je zajedno s njim optužen i Ilija Jelović, vlasnik mesnice As kojemu je, kako se sumnja, Miličević pogodovao.

Optužnicom je obuhvaćen period od 10. juna 2013. do 3. juna 2021. tijekom kojeg je Miličević, iako prema tvrdnjama USKOK-a to nije smio, donosio odluke o nabavci suhomesnatih proizvoda za potrebe grada upravo od mesnice As u kojoj je, kako je otkriveno, bio tajni ortak, prenosi Index.hr.

Zašto je kupovao kulen
Utvrđeno je da je Miličević bio i jamac te sudužnik Jeloviću i njegovom biznisu u više kredita ukupne vrijednosti 1.251.534,50 kuna i 413.034,86 evra. USKOK vjeruje da je upravo zato, odnosno da mesnici osigura prihode od poslovanja i uredno ispunjenje kreditnih obaveza, naručivao različite suhomesnate proizvode za potrebe reprezentacije Grada Županje i druge namjene te je nalagao njihovo plaćanje na teret Grada Županje.

U osam godina obuhvaćenih optužnicom po Miličevićevom nalogu mesnici As je iz budžeta Grada Županje isplaćeno najmanje 64.426,76 evra.