Connect with us

Politika

BIVŠI VISOKI PREDSTAVNIK UN-a “Veliki broj sahranjenih u Srebrenici DONESEN IZ DRUGIH MJESTA”

Visoki predstavnik UN za vrijeme rata u BiH Karlo Bozola naveo je u pisanoj izjavi u vezi sa dešavanjima Srebrenici 1995. godine da je veliki broj sahranjenih u tom mjestu donesen iz drugih gradova i sela.

Bozola je istakao da ovom pisanom izjavom želi upoznati širu javnost sa pravim dešavanjima u slučaju tragedije u Srebrenici.

– U Srebrenici je po šumama stradalo oko 1.100 civila muslimana, jer su bili naoružani, i odgovarali su na napade, ali je bilo i onih koji su kao nenaoružani stradali, njih još oko 250 oko Srebrenice za tri godine, a vojnika muslimana oko 2.500 do 2.800 do kraja rata. Svi ostali sahranjeni doneseni su iz drugih gradova i sela – naveo je Bozola.

Pisanu izjavu Bozole dobio je predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević u kojoj pod zakletvom visoki predstavnik UN otkriva nove činjenice i detalje koje se odnose na dešavanja u Srebrenici 1995. godine.

Primjerak ove izjave, Knežević je uputio premijeru Vlade Crne Gore Milojku Spajiću, predsjednicima Republike Srpske Miloradu Dodiku, Srbije Aleksandru Vučiću i Crne Gore Jakovu Milatoviću, prenosi portal “Novosti”.

Foto: Srna

Više puta, ističe Bozola, bio je u Srebrenici, te je ukazao da je “mnogo srpskih civila oko Srebrenice ginulo od Nasera Orića u periodu od 1992. do 1994. godine, a oko Srebrenice se ginulo i u zasjedama iz privatnih kuća”.

– Srbi su bivali ogorčeni zbog toga što upravo general Ratko Mladić nije mogao to da kontroliše. U razgovoru sa njim, u prisustvu plavih šljemova /Holanđani/, general Mladić mi je kazao da moram organizovati povlačenje civila muslimana autobusima prema Zenici. Tražio je da ja lično moram biti prisutan, jer nije bilo čoveka sa te teritorije, a da nije izgubio nekog člana familije ili čitavu familiju – ispričao je Bozola.

Ovaj visoki predstavnika UN ukazao je da je jasno kakav je pritisak Mladić vršio oko povlačenja civila muslimana, te se nada da je to svakom očigledno.

– Unproforci su mu tim povodom zahvalili i odgovorili da komandant Orić neće ni da nas primi, ni sasluša, i da se tu ništa ne može učiniti, pa se ja pitam zašto sada mnogi ćute i ne daju nikakve izjave, ili zašto ne predoče javnosti svoje tadašnje zabeleške?

Moj zaključak je da ne smiju! – naveo je Bozola.

Bozola je podsjetio da je od 1992. godine, kao vanredni delegat UN i EU na nivou BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, sve vrijeme obilazio bolnice i organizovao dobijanje donacija, kao i zbrinjavanje bolesne djece i ranjenih lica u BiH za liečenje u bolnicama EU.

– Veliki broj djece zbrinjavan je uz saradnju i nadgledanje Instituta za majku i dete iz Beograda i Novog Sada, a isti primjer odnosi se i za BiH i Hrvatsku. U timu su bili čuveni doktori iz EU, sa po tri grupe u tri pravca – piše Bozola.

Pošto je dobro govorio, kako kaže, “jugoslovenski” i poznaje dobro eks Jugoslaviju, imao je zadatak da otvori proces razmjene zarobljenih lica.

– Obavljanje tog zadatka nosilo je sa sobom i ogroman rizik, jer su sve strane, većinom, ubijale zarobljenike. Pune četiri godine u procesu obavljanja toga zadatka bivao sam više puta zarobljavan, ali sam pritom uspio da izvršim veliki broj razmjena zarobljenih lica, uz visoki stepen rizika – napisao je Bozola.

Spasio je i uspio, kako kaže, da u njihove zemlje vrati, uputivši ih Širaku, i dva francuska pilota, koji su pali iznad Sarajeva, a takođe i jednog američkog pilota, koji je pao u blizini Gline kod Bihaća.

– Pošto sam se kretao u svim zonama gdje su trajale ofanzive od Sarajeva do Knina, mene su kontaktirali svi komandanti i generali. Više puta sam se čuo oko razmjena zarobljenika sa generalom (Atifom) Dudakovićem i generalom Ratkom Mladićem, kao i sa mnogim drugim komandantima i generalima koji su me poznavali – piše Bozola.

Srna/Novosti

Related Topics:

Politika

BOŽOVIĆ U BARDAČI: „Ona mora biti puna 365 dana, a ne samo zbog Gastrofesta“

Danas smo bili na Bardači, na Gastrofestu, ali i među ljudima koji žive i rade u ovom kraju.

Ovo je na fejsbuk profilu objavio kandidat za srpskog člana u Predsjendišzvu BiH Marinko Božović, dodajući da je od svojih prijatelja i kandidata za poslanike u Narodnoj skupštiniRepublike Srpske, Tihomira Adamovića, Želimira Urića i Svetlane Radojević, čuo da imaju jasnu namjeru da Bardača bude puna 365 dana, a ne samo jednog dana kada se održava Gastrofest.

Oni taj plan imaju i za njega će se boriti u Narodnoj skupštini Republike Srpske”, naveo je Božović i dodao da su prije dolaska na Bardaču posjetili poljoprivredno gazdinstvo Milovana i Dragane Bosančić, koji imaju 20 muznih krava.

“Srbac i Bardača imaju ogromne potencijale, ali nam treba plan kako da ih pretvorimo u nova radna mjesta, više turista, veću potrošnju i bolji život ljudi.

“Razgovarali smo o problemima sa kojima se svakodnevno suočavaju naši poljoprivrednici. Od Bardače do poljoprivrednog proizvođača, priča je ista, potencijala imamo, ali moramo stvoriti uslove da ljudi od svog rada mogu dobro da žive. To je Republika Srpska za koju ću se zalagati”, naveo je Božović.

Zajedno sa njim na gastrofestu u Bardači bili su i kandidati za predsjendika Branko Blanuša, kandidat za predsjendika Vlade Draško Stanivuković, kao i nosilac liste za NSRS u banjalučkoj regiji Jelena Trovo.

Nastavi čitati

Politika

HITNO UPOZORENJE IZ CIK-a BIH: Ako napravite ovu grešku, vaš glas propada

Posebno je važno obratiti pažnju na način označavanja glasačkih listića.

Centralna izborna komisija BiH objavila je detaljna uputstva za birače registrovane za glasanje putem pošte na Opštim izborima 2026. godine. Nakon što su glasački paketi počeli pristizati na adrese birača izvan BiH, iz CIK-a su apelovali da se građani strogo pridržavaju propisanih pravila kako njihovi glasački listići ne bi bili proglašeni nevažećim.

Uz glasački paket birači dobijaju i instrukcijsko pismo u kojem je objašnjeno kako pravilno popuniti i poslati glasački materijal.

Posebno je važno obratiti pažnju na način označavanja glasačkih listića. Kako navode iz CIK-a BiH, prilikom glasanja potrebno je koristiti crni ili tamni flomaster, dok je upotreba crvene boje zabranjena zbog procesa automatskog skeniranja listića.

CIK takođe podsjeća birače da kandidatske liste koje dobiju u glasačkom paketu ne treba vraćati zajedno s ostalim materijalom.

Važan je i rok za slanje. Poštanski žig države iz koje se glasački materijal šalje ne smije biti kasniji od 4. oktobra 2026. godine.

Popunjeni glasački materijal mora potom stići na adresu Centralne izborne komisije BiH najkasnije pet dana nakon održavanja izbora.

Zbog toga iz CIK-a pozivaju birače da pažljivo pročitaju uputstva i provjere svaki korak prije slanja glasačkog materijala.

Nastavi čitati

Politika

KO JE STVARNI PREDSJEDNIK SRPSKE? Opozicija tvrdi da Dodik upravlja Palatom, a da je Karan samo formalno na funkciji

Opozicija i analitičari tvrde da je institucija predsjednika Republike Srpske potisnuta političkim uticajem Milorada Dodika, dok zvanične aktivnosti pokazuju da Siniša Karan obavlja predsjedničku funkciju

Ko je danas stvarni centar političke moći u Republici Srpskoj – predsjednik Republike Siniša Karan ili lider SNSD-a Milorad Dodik?

To pitanje sve češće otvara opozicija, koja tvrdi da je institucija predsjednika Srpske posljednjih mjeseci potisnuta u drugi plan i da ključne političke odluke i dalje donosi Dodik, iako on više ne obavlja funkciju predsjednika Republike.

Siniša Karan je zvanično izabran za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima, a Centralna izborna komisija BiH potvrdila je njegov izbor u februaru ove godine.

Ipak, opozicioni političari i analitičari ocjenjuju da formalna funkcija i stvarni politički uticaj nisu isto.

„Dodik se i dalje oslovljava sa predsjedniče“

Mirjana Orašanin smatra da je institucija predsjednika Republike ozbiljno izgubila autoritet.

Ona kao jedan od pokazatelja navodi činjenicu da se u javnosti Milorad Dodik i dalje često oslovljava sa „predsjedniče“, iako tu funkciju od februara zvanično obavlja Siniša Karan.

„Ona je potpuno obezvrijeđena. To vidimo kroz gospodina Sinišu Karana koji se danas praktično nigdje ne predstavlja kao predsjednik Republike Srpske. Skoro da i nema građanina koji može reći da je on predsjednik Republike Srpske, a Milorada Dodika svi oslovljavaju sa predsjedniče“, tvrdi Orašanin.

Prema njenoj ocjeni, takav odnos prema najvišoj instituciji u Srpskoj predstavlja širi problem funkcionisanja institucija.

Istovremeno, zvanični protokol pokazuje da Karan obavlja aktivnosti predsjednika. Samo početkom septembra sastajao se sa izraelskim zvaničnicima u Palati Republike, a 3. septembra uručio je odlikovanja izraelskom ministru Amihaju Šikliju i ambasadoru Izraela u BiH Galit Peleg.

„Institucije su privatizovane“

Politikolog Milenko Dačević smatra da problem nije samo u odnosu Dodika prema instituciji predsjednika, već u načinu na koji, prema njegovoj ocjeni, funkcioniše čitav politički sistem Republike Srpske.

„Institucije Republike Srpske odavno su zarobljene, privatizovane i otuđene. Otuđila ih je samovoljna politička elita koja polako, ali sigurno sprovodi postupak stvaranja privatne države, partijske države, porodične države i lične države“, rekao je Dačević.

On posebno ukazuje na politički uticaj predsjednika SNSD-a, tvrdeći da Dodik i dalje javno iznosi prijedloge i inicijative koje potom institucije vlasti realizuju.

Opozicija kao primjere navodi najave zakona, različite mjere pomoći građanima i odluke koje se, prema njihovoj ocjeni, prvo pojave u Dodikovim javnim istupima, a potom ih nadležni organi sprovode.

Marković: „Uzurpirao je funkciju predsjednika“

Narodni poslanik Slaviša Marković ide korak dalje i tvrdi da je Dodik praktično preuzeo dio ovlašćenja koja pripadaju instituciji predsjednika Republike.

„Govorim konkretno o predsjedniku SNSD-a, koji je uzurpirao funkciju predsjednika Republike i da tome niko ništa ne pridaje značaja“, tvrdi Marković.

On posebno problematizuje korištenje resursa institucije predsjednika Republike za aktivnosti u kojima učestvuje Dodik.

„Postalo je sasvim normalno da čovjek, koji je predsjednik jedne političke partije, leti helikopterskim servisom, da on kao predsjednik političke partije troši budžet predsjednika Republike, a da predsjednika Republike gospodina Karana niko nije vidio već ova tri mjeseca“, rekao je Marković.

Ove tvrdnje predstavljaju političke optužbe opozicionog poslanika i za njih u dostavljenom materijalu nisu navedeni dodatni dokazi ili dokumentacija.

Karan ima funkciju, ali pitanje političke moći ostaje

Zvanične informacije, s druge strane, pokazuju da Karan nije potpuno odsutan iz javnog i institucionalnog života.

Njegov kabinet redovno objavljuje protokol predsjednika, uključujući sastanke, prijeme i međunarodne kontakte. Karan je, između ostalog, početkom septembra predsjedavao sastankom sa izraelskim zvaničnicima u Palati Republike, kojem je prisustvovao i Milorad Dodik.

Upravo ta činjenica dodatno otvara političko pitanje koje postavljaju opozicija i dio javnosti: da li je problem u tome ko formalno obavlja funkciju ili ko u praksi ima najveći politički uticaj?

Karan je izabran kao kandidat SNSD-a, čiji je predsjednik Dodik, pa opozicija smatra da promjena na funkciji predsjednika Republike nije značila i promjenu odnosa političke moći unutar vladajuće strukture.

„Institucije moraju biti vraćene u službu građana“

Orašanin smatra da bi izlaz trebalo tražiti u reformi pravnog i pravosudnog sistema.

„Svako ko se ogriješio o službeni položaj, ko je zloupotrijebio službenu funkciju, treba da odgovara i ne može više da obavlja javnu funkciju. Suština je da institucije trebaju biti vraćene u službu javnog interesa, jer one zbog toga i postoje“, poručuje Orašanin.

Politički spor oko odnosa Dodika i Karana tako postaje širi spor oko toga koliko su institucije Republike Srpske nezavisne od političkih partija i njihovih lidera.

Dok je Karan formalno i ustavno predsjednik Republike, njegovi kritičari tvrde da ključnu političku riječ i dalje ima Dodik.

U konačnici, odgovor na pitanje ko zaista donosi odluke ne daje sama funkcija, već način na koji institucije rade i ko u praksi ima posljednju riječ.

A upravo oko toga opozicija sada otvara novo političko pitanje: da li je promjenom predsjednika Republike Srpske promijenjen i centar stvarne političke moći – ili je samo promijenjeno ime na funkciji?

Nastavi čitati

Aktuelno