Novi vršilac dužnosti direktora Investiciono – razvojne banke (IRB) Republike Srpske Boris Knežević produžio je radno vrijeme za sve rukovodioce, direktore svih sektora, ali i izvršne direktore do 18:00 časova zbog revizije poslovanja, koju inače provodi lično on.

Odluka je izazvala pravu pometnju među zaposlenima koji su ostali zatečeni njegovim namjerama, piše Capital.

Iz IRB-a navode da Knežević reviziju obavlja nakon 18 časova kada završi sa svima i dobije informacije nakon čega vrši analizu dostavljene dokumentacije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i finansijama Republike Srpske

Dodaju da je kvalifikovan jer ima znanje ovlašćenog sudskog vještaka i licenciranog internog revizora iz oblasti bankarstva.

„Dodatna olakšavajuća okolnost je ta što je v.d. direktora, preuzimanjem dužnosti, zatekao i proces eksterne revizije, koji je još u toku, što mu omogućava brzinu u radu i kvalitet informacija“, stoji u odgovoru IRB-a.

Oni tvrde da ostali radnici rade kao i do sata, od osam do 16:00 časova.

Podsjećamo, Knežević je na čelo IRB-a došao nakon što je prethodni vršilac dužnosti direktora Srđan Jovanović podnio ostavku.

Pregovori s pravosuđem u BiH.

Jedna sutkinja je završena”, reći će Miloradu Dodiku u telefonskom razgovoru jedan od članova advokatskog tima predsjednika Republike Srpske.

“Završićemo”, nastaviće dalje, “i druge”.

Razgovor je vođen nedugo nakon javne rasprave po žalbama pred Apelacionim savjetom Suda Bosne i Hercegovine koje bi trebalo odlučiti da li će potvrditi, preinačiti ili ukinuti prvostepenu presudu kojom je Milorad Dodik, zbog krivičnog djela nepoštivanje odluka OHR-a, osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.

U Apelacionom sudskom savjetu sjede dvije sutkinje – Vesna Jesenković i Amela Huskić. Treći član je sudija Hilmo Vučinić. Ovaj savjet bi trebalo donijeti konačnu odluku o tome da li je predsjednik Republike Srpske kriv po optužnici Tužilaštva BiH kojom mu je na teret stavljeno krivično djelo – nepoštovanje odluka OHR-a.

Da li je “sutkinja završena”, kako to na snimku razgovora govori jedan od Dodikovih saradnika, znaćemo uskoro. Inače, Dodik i njegovi saradnici i Banjaluke i Sarajeva, uz pomoć nekoliko aktera međunarodne zajednice pokušavaju trgovati ovim, ali u drugim predmetom koji je u fazi istrage.

U tom drugom predmetu Milorad Dodik, Nenad Stevandić i Radovan Višković su osumnjičeni da su počinili krivično djelo napad na ustavni poredak. Zbog toga što se nisu odazivali na pozive Tužilaštva BiH, Sud BiH im je odredio pritvor i za njima raspisana centralna potjernica koja važi samo na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Protekle sedmice Milorad Dodik je, preko članova svoje porodice (Vico Zeljković) i direktora jedne državne agencije čije je sjedište u Banjaluci (u pitanju je Bošnjak i postoje WhatsApp prepiske koje dokazuju te dogovore), stupio u kontakt sa najvišim zvaničnicima jedne sigurnosne agencije sa sjedištem u Sarajevu te su započeli pregovore o “nagodbi”.

Trenutno se, prema informacijama Istrage, dogovara da se Milorad Dodik “odazove” pozivu Tužilaštva BiH, koje bi, onda, nakon što ga sasluša, od Suda Bosne i Hercegovine zatražilo ukidanje mjere pritvora, jer je “osumnjičeni – dostupan”.

Upravo zbog toga je u ponedjeljak ukinut tužilački tim koji je istraživao Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića. Predmet je, kako smo već objavili, dodijeljen samo tužiteljici Vedrani Mijović, kćerki bivšeg kadra SNSD-a Slavka Jovičića Slavuja.

Trenutno se razmatraju dva scenarija, tvrde izvori Istrage. Prvi je da se Milorad Dodik pojavi u Sarajevu, u zgradi Tužilaštva BiH gdje bi ostao nekoliko sati zbog davanja izjave, a onda bi postupajuća tužiteljica od Suda BiH zatražila ukidanje mjere pritvora.

U slučaju drugog scenarija, onog realnijeg, predsjednik Republike Srpske bi se pojavio u zgradi SIPA-e u Banjaluci gdje bi, po naredbi ili u prisustvu tužiteljice, bio ispitan u svojstvu osumnjičenog. Nakon toga bi Sudu BiH bio upućen prijedlog za ukidanje pritvora čime bi, faktički, prestala važiti i centralna potjernica.

Uporedo sa rješavanjem predmeta koji je u fazi istrage, Dodik i njegovi saradnici pokušavaju riješiti i predmet koji je u fazi drugostepenog suđenja. Rasprava pred Apelacionim vijećem Suda BiH je održana 12. juna ove godine.

Istraga

Na sjednici Skupštine grada Istočno Sarajevo, koja je bila prva u novom sazivu, usvojen je prijedlog odluke o lokaciji nove carinske ispostave i terminala u Istočnom Sarajevu. Ova odluka, koju je predložio gradonačelnik Ljubiša Ćosić, dobila je podršku 17 odbornika, dok su četiri bila protiv, a sedam uzdržanih.

Ova odluka izazvala je žestoku reakciju predsjednika OO SDS Sokolac, Milovana Bjelice, koji je poručio da je ovime Sokolac „stavljen na stub srama“ i da je „nastavljen otvoreni napad na privredu i razvoj Romanije i Sokoca“.

„Godinama sam upozoravao šta spremaju. Sada je sve ogoljeno, jasno se vidi kako gradski SNSD i njihovi sateliti razmišljaju o Sokocu. Njima je cilj da ugase poslovnu zonu Sokolac, rasprodaju zemlju i zabetoniraju razvoj ovog kraja“, poručio je Bjelica.

On tvrdi da su pojedini odbornici iz Sokoca koji su danas glasali protiv „samo pokušali da operu ruke“, iako su sve do sada, kaže, podržavali sve odluke koje su dovele do ove situacije.

„Misle da su Sokočani ovce koje ne znaju njihovu igru s Ćosićem. Žalosno je što su naši ljudi u tim strukturama pokazali da ih ne zanima budućnost ovog kraja“, istakao je Bjelica.

Posebno je pohvalio odbornike SDS-a iz svih gradskih opština koji su, kaže, ostali dosljedni i bili uzdržani.

„Za njih poslovna zona Sokolac ne postoji. Njihova ideja je da rasparčaju sve što vrijedi i unište svaku šansu za razvoj“, poručio je Bjelica, uz pitanje za odbornike koji su danas bili „protiv“: „Gdje su bile vaše diskusije? Zašto ste bili za sve ovo do sada?“

Podsjetimo, Skupština grada Istočno Sarajevo ima 31 odbornika, a najveći klub ima SNSD sa 13 odbornika, slijede SDS sa osam, DEMOS i DNS sa po četiri, te po jedan odbornik Ujedinjene Srpske i Saveza za novu politiku.