Connect with us

Svijet

Šta će se dešavati u Iranu nakon POGIBIJE PREDSJEDNIKA

Iranski ustav nalaže da u slučaju smrti predsjednika, prvi potpredsjednik preuzima, uz odobrenje vrhovnog vođe, ovlaštenja i funkcije predsjednika.

Prvi potpredsjednik Muhamad Mokhber preuzeće ulogu poginulog predsjednika, nakon što to odobri iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnej.

Zvaničnici su ranije rekli da je Mokhber bio na putu prema području gdje je pao predsjednikov helikopter. Malo ko smatra Mokhbera, bankara i bivšeg zamjenika guvernera pokrajine Kuzestan, predsjedničkim materijalom.

Novi bi predsjednik trebao biti izabran u roku od 50 dana, dajući vrhovnom vođi i njegovoj pratnji relativno malo vremena da izaberu nekoga ko će ne samo postati predsjednik u tako kritičnom trenutku, već će takođe biti na snažnoj poziciji da naslijedi samog ajatolaha Alija Hamneja.

Osim toga, ustav nalaže trojici lidera grana vlasti, potpredsjedniku, predsjedniku parlamenta i šefu pravosuđa, da moraju organizovati izbore za odabir novog predsjednika u roku od 50 dana nakon što potpredsjednik preuzme ulogu vršilac dužnosti predsjednika.

Neposredan izazov svakog novog vođe bio bi kontrolisati ne samo unutarnje neslaganje, već i frakcijske zahtjeve unutar zemlje da se zauzme čvršći stav prema Zapadu i približi Rusiji i Kini.

Iran
FOTO: FOTO: ABEDIN TAHERKENAREH/EPA

Rođen 1. septembra 1955. godine Muhamed Mokhber se, kao i Raisi, smatra bliskim vrhovnom vođi Aliju Hamneja, koji ima posljednju riječ u svim državnim pitanjima. Mokhber je postao prvi potpredsjednik 2021. kada je Raisi izabran za predsjednika.

Mokber je bio dio tima iranskih zvaničnika koji su posjetili Moskvu u oktobru i pristali isporučiti projektile zemlja-zemlja i više bespilotnih letjelica ruskoj vojsci, rekli su izvori Rojtersu u to vrijeme. Tim je takođe uključivao dva visoka zvaničnika iz Iranske revolucionarne garde i zvaničnika iz Vrhovnog savjeta za nacionalnu sigurnost.

Takođe, je prethodno bio na čelu Setada, investicionog fonda povezanog s vrhovnim vođom. Evropska unija uključila je 2010. godine Mokhbera na popis pojedinaca i subjekata koje je sankcionirala zbog navodne umiješanosti u “aktivnosti nuklearnih ili balističkih projektila”. Dvije godine kasnije maknula ga je s popisa.

Godine 2013. Ministarstvo finansija SAD dodalo je Setad i 37 kompanija koje je nadziralo na popis sankcioniranih subjekata.

Setad, čije je puno ime Setad Ejraiye Farmane Hazrate Emam, ili Štab za izvršenje naredbe imama, uspostavljen je naredbom osnivača Islamske Republike, prethodnika Hamneja, ajatolaha Ruholaha Homeinija. Naredio je pomoćnicima da prodaju i upravljaju nekretninama koje su navodno bile napuštene u haotičnim godinama nakon Islamske revolucije 1979. i da većinu prihoda usmjere u dobrotvorne svrhe, piše Klix.

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi
FOTO: ABEDIN TAHERKENAREH/EPA

Podsjetimo juče je pri padu helikoptera stradao iranski predsjednik Ebrahim Reisi i ministar spoljnih poslova Irana, prenosi Klix.

Nesreća dolazi u vrijeme rastućeg neslaganja unutar Irana oko niza političkih, društvenih i ekonomskih kriza. Iranski klerikalni vladari suočeni su s međunarodnim pritiskom zbog osporavanog nuklearnog programa Teherana i produbljivanja vojnih veza s Rusijom tokom sukoba u Ukrajini.

Otkako je iranski saveznik Hamas napao Izrael 7. oktobra, izazvavši izraelski napad na Gazu, požari u koje su uključene grupe koje su na strani Irana izbili su širom Bliskog istoka. Raisi (63), izabran je za predsjednika 2021., a otkad je preuzeo dužnost, naredio je pooštravanje zakona o moralu, nadgledao je krvavo gušenje protivvladinih protesta i snažno se zalagao u nuklearnim pregovorima sa svjetskim silama.

U iranskom dvostrukom političkom sistemu, podijeljenom između klerikalnog establišmenta i vlade, Raisijev 85-godišnji mentor Kamenei, vrhovni vođa od 1989., ima moć odlučivanja o svim glavnim politikama.

Godinama su mnogi vidjeli Raisija kao snažnog kandidata za nasljednika Hameneja, koji je podržavao Raisijevu glavnu politiku. Raisijeva pobjeda na pažljivo vođenim izborima 2021. dovela je sve grane vlasti pod kontrolu tvrdolinijaša, nakon osam godina kada je predsjedništvo držao pragmatik Hasan Ruhani i nuklearnog sporazuma dogovorenog sa silama uključujući Vašington.

Međutim, Raisijev položaj možda je narušen raširenim protestima protiv klerikalne vladavine i neuspjehom da preokrene iransku privredu, sputano zapadnim sankcijama.

Raisi je u nedjelju bio na azerbajdžanskoj granici kako bi svečano otvorio branu Kuiz-Kalasi, zajednički projekt. Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev, koji je rekao da se ranije tog dana “prijateljski oprostio” od Raisija, ponudio je pomoć u spašavanju, prenosi Onmanorama.

Svijet

MOSKVA TVRDI “NATO se sprema za rat sa Rusijom”

NATO nastavlja da se priprema za oružani sukob sa Rusijom, a agresivno ponašanje Alijanse uzima se u obzir u procesu planiranja u oblasti odbrane, izjavio je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško.

„Rusija se dosljedno pridržava politike čiji je cilj sprečavanje direktnog sukoba, između ostalog i putem demonstracije naših vojnih mogućnosti. Imamo sve razloge da vjerujemo da signali koje šaljemo o mogućim posljedicama ‘odmjeravanja snaga’ sa nama stižu do druge strane. Što se tiče opšteg kursa NATO-a, on predstavlja opasnost i za Rusiju i za cjelokupnu arhitekturu globalne i regionalne bezbjednosti”, rekao je Gruško u intervjuu za „Komsomolsku pravdu”.

On je podsjetio da je Rusija dugoročno proglašena za „najznačajniju i najdirektniju prijetnju po bezbjednost saveznika”.

Po riječima Gruška, demonizujući namjere Rusije, NATO pokušava da ostvari superiornost u svim operativnim sredinama, konstantno jačajući svoje vojne kontingente u blizini ruskih granica, izvodeći vježbe koje uključuju ofanzivne operacije i razvijajući logističku infrastrukturu za brzo prebacivanje trupa, naoružanja i tehnike, prenosi Sputnjik.

„Da zaključimo – NATO se sprema za oružani sukob sa Rusijom. SAD i njihovi saveznici su odbacili naše prijedloge za jačanje vojne bezbjednosti. Agresivno ponašanje NATO-a i direktni rizici po bezbjednost Rusije, koji su povezani sa njim, uzimaju se u obzir u procesu planiranja u oblasti odbrane. Bezbjednost Rusije biće osigurana u svakom scenariju”, poručio je Gruško.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA NASTAVLJA DA TONE! Firme razmatraju otpuštanja u auto i metalskoj industriji

Sve više njemačkih kompanija razmatra otpuštanja, posebno u auto-industriji i metalskoj industriji, zaključak je danas objavljenog izveštaja Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena za decembar.

Indikator koji mjeri spremnost njemačkih kompanija na zapošljavanje je pao sa novembarskih 93,3 poena na 92,4 poena.

Firme su sve manje raspoložene da zaposle nove kadrove i raste udio onih koji planiraju da dijele otkaze, prokomentarisao je rukovodilac istraživanja IFO Klaus Volrabe, prenosi Tanjug.

Posebno teška situacija vlada u njemačkoj proizvodnji, konkretno u auto-industriji i metalskoj industriji, ali sektor trgovine se takođe suočava sa velikim problemima koji su pogodili i sektor usluga.

Turistička industrija Njemačke za sada i dalje otvara nova radna mjesta, dok u ugostiteljstvu planiraju otpuštanja.

Njemačka građevinska industrija je u krizi, ali za sada nema najava velikih otpuštanja. Kompanije u ovom sektoru pokušavaju da zadrže svoje postojeće radnike, objavljeno je na veb stranici IFO.

Nastavi čitati

Svijet

SKANDAL NA OSTRVU! Britanska ministarka pod istragom zbog KORUPCIJE!

Britanska ministarka za rad Tulip Sidik pod istragom je zbog navoda da je njena porodica pronevjerila milijarde funti iz infrastrukturnih projekata u Bangladešu, objavio je “BBC”.

Sidik je optužena da je 2013. godine posredovala u dogovoru sa Rusijom oko cijene za izgradnju nuklearne elektrane “Rooppur” u Bangladešu.

Prema tvrdnjama političkog opozicionara Bobija Hadžaja, u okviru ovog dogovora cijena projekta je uvećana za milijardu funti, a 30 odsto tih sredstava navodno je preusmjereno na Sidik i druge članove njene porodice preko mreže banaka i inostranih firmi.

Istraga je dio šireg postupka koji vodi Bangladeški antikorupcijski komitet (ACC), a fokusira se na bivšu premijerku Bangladeša, Šeik Hasinu, Sidikinu tetku, koja je smijenjena sa vlasti u avgustu.

ACC istražuje i druge članove Hasinine porodice, uključujući Sidikinu majku, Šeik Rehanu Sidik, i bivše visoke zvaničnike iz Hasinine vlade.

Sidik je negirala optužbe o svojoj umješanosti, a premijer Velike Britanije, Kir Starmer, izrazio je povjerenje u njen rad, saopštivši da će ona nastaviti da obavlja svoju funkciju zaduženu za borbu protiv korupcije.

Ipak, Sidik je odlučila da se povuče iz svih političkih odluka koje se odnose na Bangladeš.

Hadžaj je optužio Sidik da je posredovala u organizovanju sastanaka između bangladeških zvaničnika i ruske vlade kako bi omogućila izgradnju nuklearne elektrane.

On tvrdi da je ukupno 3.9 milijardi funti nezakonito preusmjereno sa projekta, kroz mrežu međunarodnih bankarskih transfera i firmi.

Ovaj slučaj se pojavio u vrijeme kada je Šeik Hasina, koja je na čelu Bangladeša bila više od 20 godina, optužena za zločine protiv čovječnosti tokom nasilnih protesta u zemlji i protiv nje je izdat nalog za hapšenje, prenosi “Tanjug”.

Nastavi čitati

Aktuelno