Connect with us

Svijet

ŠTA JE UNIŠTENO U NAPADU IRANA NA AMERIČKU BAZU: Tramp umanjuje značaj napada, Iran se hvali

U iranskom napadu na vazdušnu bazu u Kataru, ključnu za američku vojsku, pogođena je geodetska kupola u kojoj se nalazila oprema koju Amerikanci koriste za sigurnu komunikaciju, pokazuju satelitski snimci koje je u petak analizirao AP.

Nekoliko sati poslije objave ovog izvještaja, portparol Pentagona Šon Parnel potvrdio je da je iranska balistička raketa pogodila kupolu. Katar nije odgovorio na zahtjeve za komentar o šteti.

Napad Irana na vazdušnu bazu Al Udeid, koja se nalazi u blizini Dohe, glavnog grada Katara, izveden je 23. juna kao odgovor na američko bombardovanje tri nuklearna postrojenja u Iranu i omogućio je Islamskoj Republici da se osveti, što je brzo dovelo do prekida vatre kojem je posredovao američki predsjednik Donald Tramp, čime je okončan 12-dnevni rat između Irana i Izraela.

Napad nije izazvao veću štetu, vjerovatno zahvaljujući tome što su SAD prethodno evakuisale svoje avione iz baze, u kojoj se nalazi i komandno sedište Centralne komande američke vojske.

Tramp je takođe izjavio da je Iran signalizirao kada i kako će uzvratiti, što je omogućilo američkoj i katarskoj protivvazdušnoj odbrani da se pripreme za napad, koji je nakratko poremetio vazdušni saobraćaj na Bliskom istoku, ali nije doveo do šireg regionalnog sukoba, koga su se analitičari dugo pribojavali.

Šta se vidi na satelistskim snimcima
Satelitski snimci kompanije Planet Labs PBC prikazuju geodetsku kupolu u vazdušnoj bazi Al Udeid ujutru 23. juna, samo nekoliko sati prije napada.

Iz 379. ekspedicionog krila Američkog ratnog vazduhoplovstva, koje djeluje iz ove baze, saopšteno je još 2016. da je instalirana oprema vrijedna 15 miliona dolara, poznata kao modernizovani terminal za komunikaciju.

Na fotografijama se vidi satelitska antena unutar kupole, poznate kao radom.

Na snimcima napravljenim 25. juna i svakog dana poslije toga, vidi se da kupola više ne postoji, a oštećenja su vidljiva i na jednoj obližnjoj zgradi.

Ostatak baze na snimcima izgleda uglavnom netaknuto. Šon Parnel je rekao da je u raketnom udaru “nanijeta minimalna šteta opremi i objektima u bazi”.

U kakvom je stanju baza sad
– Vazdušna baza Al Udeid ostaje potpuno operativna i sposobna da izvršava svoju misiju, zajedno sa našim katarskim partnerima, kako bi obezbedila sigurnost i stabilnost u regionu – dodao je on.

Londonski satelitski informativni kanal “Iran internešenel” prvi je izvestio o šteti, pozivajući se na satelitske snimke koje je obezbijedio drugi dobavljač.

Tramp umanjuje značaj napada, Iran se hvali
U Sjedinjenim Državama, Tramp je iranski napad opisao kao “veoma slab odgovor”. Rekao je da je Teheran ispalio 14 raketa, od kojih je 13 presretnuto, a jedna je “puštena” jer je išla u “neopasnom” pravcu.

– Zahvaljujem Iranu što nam je unaprijed dao obavještenje, što je omogućilo da niko ne izgubi život i da niko ne bude povrijeđen – napisao je Tramp na svom sajtu Truth Social.

Bijela kuća nije imala komentar nakon Parnelovog priznanja u petak. Tramp je posjetio vazdušnu bazu Al Udeid 15. maja tokom svoje turneje po Bliskom istoku.

Poslije napada, Iranska Revolucionarna garda insistirala je da je baza bila “meta razornog i snažnog raketnog napada”. Vrhovno nacionalno bezbjednosno veće Irana takođe je izjavilo da je baza “sravnjena sa zemljom”, ali nije pružilo konkretne podatke o šteti, prenosi Blic.

U znak da je bio svjestan da je kupola pogođena, savjetnik vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hamneija, izjavio je da je komunikacija baze prekinuta usljed napada.

– Sva oprema u bazi je potpuno uništena i sada je američka komandna linija i veza iz baze Al Udeid sa ostalim vojnim bazama potpuno prekinuta – rekao je Ahmad Alamolhoda, konzervativni sveštenik.

Related Topics:

Svijet

TRAMP “Moram lično da budem uključen u IZBOR NOVOG LIDERA IRANA”?

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da mora lično da bude uključen u izbor sljedećeg iranskog lidera.

Tramp je pojasnio da on mora da bude uključen u imenovanje, kao što je to bio slučaj sa Delsi Rodrigez u Venecueli.

Modžtaba Hamnei, sin pokojnog vrhovnog vođe Irana, preživio je američke i izraelske vazdušne napade na Iran u kojima je ubijen njegov otac ajatolah Ali Hamnei.

Sveštenik srednjeg ranga sa bliskim vezama sa elitnom Iranskom revolucionarnom gardom, tvrdolinijaš Modžtaba Hamnei, jedna je od najuticajnijih ličnosti u iranskom sveštenstvu i smatra se mogućim nasljednikom svog oca.

Iran još nije objavio ime novog vođe.

Nastavi čitati

Svijet

OPASNO UPOZORENJE IZ VOJNIH KRUGOVA! Americi ponestaje ključnih raketa

Bivši zamjenik načelnika američke vojske admiral Sendi Vajnfeld upozorio je danas da bi predsjednik SAD Donald Tramp mogao izgubiti ključnu „trku sa vremenom“ u ratu sa Iranom oko toga ko će prvi potrošiti ključne zalihe raketa.

„SAD bi mogle da ostanu bez zaliha presretača za nekoliko dana“, rekao je Vajnfeld u izjavi za britanski list „Tajms“.

Visoko odlikovani oficir i bivši mornarički pilot, koji je pomogao u snimanju filma „Top gan“, iznio je konkretne kritike američke kampanje u Iranu, rekavši da se generalno ne protivi toj misiji.

„Trenutno me brine sofisticirana municija za protivvazdušnu odbranu – Patrioti, rakete AMRAAM… Da li ih imamo dovoljno u trci protiv iranskog inventara dronova i balističkih raketa tipa Šahed? Kome će prvom ponestati? To je trka sa vremenom“, upozorio je on.

Pored toga, ukazao je na ekonomski problem potrošnje raketa od milion dolara za obaranje dronova koji koštaju 20.000 dolara.

„Zalihe se brzo smanjuju i moguće je da Patriot rakete nestanu prije nego što Iranu ponestane ‘šaheda’“, rekao je Vajnfeld.

Vajnfeld je takođe optužio Trampa da otežava posao američke vojske zbog nedostatka jasnoće oko ratnih ciljeva.

„Gotovo je nemoguće da vojska sprovede nešto tako, osim ako ne znate tačne ciljeve koje pokušavate da postignete. Iskreno, to je možda jedan od razloga zašto nemamo koalicione partnere osim Izraela. Mislim da ljude takođe muči kakva je pravna osnova za napad“, dodao je on i ocijenio da je Tramp „možda pokrenuo visokorizične napade na Iran kako bi povećao svoj opadajući rejting pred ključne srednjoročne izbore“.

Bivši vojni zvaničnik SAD istakao je da bi gubitak kontrole nad Kongresom mogao dovesti do prevremenog svrgavanja predsjednika sa funkcije putem postupka impičmenta.

„On preuzima rizike. Preuzima rizike od inflacije ako cijene nafte ostanu visoke. Rizikuje i sa svojom političkom bazom koja ga je zapravo izabrala na platformi koja je podrazumijevala antiratnu strategiju“, dodao je.

Kako je ocijenio, rat bi mogao da se završi „prije nego kasnije nekom vrstom nuklearnog sporazuma da bi se sačuvao obraz“.

„Jedan od načina na koji bi mogao da se zamisli kraj rata jeste da se Oman i Katar, koji su bliski Irancima, umiješaju i pregovaraju o nečemu, pri čemu će Trampu biti dozvoljeno da proglasi pobjedu prije nego što mu ponestane municije, a Iran bi pristao da ne obogaćuje i ne izvozi ništa što je već obogatio“, naveo je Vajnfeld.

Načelnik Združenog generalštaba vojske SAD general Den Kejn privatno je upozorio Trampa na ozbiljnu nestašicu zaliha presretača neposredno prije početka udara, što je značajno povećalo rizik za američko vojno osoblje.

Američke zalihe su već znatno iscrpljene zaštitom Izraela tokom prošlogodišnjeg 12-dnevnog rata sa Iranom i prodajom Ukrajini.

Kao odgovor na pisanje američkih medija o smanjenju zaliha, Tramp je u utorak uveče objavio na mreži „Trut soušl“ da SAD imaju „neograničeno oružje srednjeg i višeg ranga“ i da je „priča Volstrit žurnala netačna i sramotna“.

Centralna komanda američkih snaga (CENTCOM) saopštila je u srijedu da je Iran do sada lansirao više od 500 raketa i 2.000 dronova.

Vjeruje se da je Teheran imao značajne rezerve od 4.000 raketa kratkog i dugog dometa prije početka rata, kao i desetine hiljada dronova tipa „šahed“.

Vajnfeld je bio potpredsjednik Združenog generalštaba američke vojske od 2011. do 2015. godine, a obavljao je i funkciju predsjedavajućeg savjetodavnog odbora za obavještajne poslove od 2022. do 2025. godine.

Sredinom osamdesetih godina bio je i instruktor u Školi za lovačko naoružanje mornarice u San Dijegu u Kaliforniji, pod nadimkom „Top gan“. Dok je bio tamo, leteo je u nekim scenama iz vazduha u filmu „Top gan“ za „Paramaunt pikčers“.

Nastavi čitati

Svijet

IZNOS OD KOJEG SE VRTI U GLAVI! Kina povećava budžet za vojsku

Kina ponovo planira značajno povećati svoj vojni budžet, a prijedlog koji je predstavljen na Nacionalnom narodnom kongresu predviđa rast vojne potrošnje za sedam odsto, na oko 1,9 biliona juana, odnosno 275 milijardi dolara.

  • Kina povećava budžet za vojsku
  • Vojna potrošnja raste na 275 milijardi
  • Modernizacija vojske ključni cilj Pekinga
  • Pritisak na Tajvan dodatno pojačan
  • Čistke među generalima u kineskoj vojsci

Prošle godine budžet za odbranu porastao je za 7,2 odsto.

Kina ima drugi najveći vojni budžet na svijetu, odmah nakon SAD.

Kineski predsjednik Si Đinping od dolaska na vlast 2013. godine insistira na sveobuhvatnoj modernizaciji Narodnooslobodilačke vojske, s ciljem izgradnje “vojske svjetske klase” do 2049. godine.

Povećanje budžeta dolazi u trenutku stalnih regionalnih napetosti, posebno oko Tajvana. Ostrvo, kojim se decenijama upravlja demokratski, Peking smatra dijelom svoje teritorije.

Si je više puta naglasio da ponovno ujedinjenje neće biti odgađano unedogled i da bi moglo uključivati i upotrebu sile.

Kina je u posljednje vrijeme pojačala vojni pritisak na Tajvan kroz velike pomorske i vazduhoplovne vojne vježbe.

Velike promjene i unutar vojske

Uz modernizaciju, kinesko rukovodstvo provodi i opsežne promjene unutar vojske. Posljednjih godina mnogi visoki generali smijenjeni su ili su pod istragom u onome što analitičari nazivaju jednom od najvećih čistki u kineskoj vojsci u posljednjih nekoliko decenija.

Ta kampanja nedavno je dodatno intenzivirana, a nekoliko vojnih predstavnika uklonjeno je iz zakonodavnog tijela uoči Kongresa, prenosi Fena.

Mjere se protežu i na sam vrh oružanih snaga, uključujući oficire povezane sa Centralnom vojnom komisijom, najvišim tijelom Narodnooslobodilačke vojske za donošenje odluka kojim predsjedava Si i koje nadgleda vojnu strategiju i operacije.

Stručnjaci navode da je cilj tih poteza borba protiv korupcije i osiguravanje političke lojalnosti vojske, kao i uklanjanje struktura koje se smatraju preprekama modernizaciji, prenosi DPA.

Nastavi čitati

Aktuelno