Connect with us

Politika

A DRŽAVA SE ZADUŽUJE: Zbog politike na čekanju 800 miliona KM

Pola godine od kada je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, javno kritikovao činjenicu da na računima u BiH leži neraspodijeljeno oko 800 miliona maraka prikupljenih po raznim osnovama, a dok se istovremeno država zadužuje za milione kako bi realizovala projekte, nije se desilo ama baš ništa.

Potvrda toga stigla je upravo od Amidžića, koji je kazao da pomenuti milioni i dalje miruju na računima, te da će to pitanje sada pokušati riješiti u paketu sa pitanjem budžeta institucija BiH za 2024. godinu, a koga, podsjećamo, takođe još nema, pa je država na privremenom finansiranju.

“To su pitanja koja pokušavamo da spakujemo u jedan politički paket i da u paketu rješavamo i pitanje budžeta i ovih sredstava”, rekao je Amidžić, uz konstataciju da je prijedlog zakona o budžetu institucija BiH za 2024. godinu i ekonomski i politički dokument za koji treba da se obezbijedi saglasnost.

Ali, riječ saglasnost u obje ove situacije čini se teško dostižnom, a sagovornici “Nezavisnih novina” ističu da je ovdje samo riječ o populizmu onih koji donose odluke, i čistom politikanstvu po leđima građana, koji su u stvari i zaslužni zašto su sporni milioni uopšte i prikupljeni.

Pomenutih 800 miliona KM, podsjećamo, jesu sredstva prikupljena od akciza na putarine, izgradnju i sanaciju puteva i auto-puteva, sredstva “Elektroprenosa”, te novac dobijen od Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH, a gotovo trećina iznosa, oko 262 miliona KM, odnosi se na akcize i izgradnju putne infrastrukture.

Na sve ovo, Amidžić je izrazio žaljenje što ova sredstva putem budžeta nisu stavljena u funkciju, jer, dodao je, bez razloga stoje na računima.

“Ministar Srđan Amidžić bi prvo trebalo da pošalje dokument budžeta BiH za 2024. godinu, a ne da troši vrijeme na populističke izjave”, smatra Mia Karamehić Abazović, predsjedavajuća Komisije za finansije i budžet PD PS BiH.

“Kada bi svi ispunjavali svoje obaveze i koristili naše finansije onako kako treba, ne bismo dolazili u situaciju da pričamo o ovakvim temama”, dodala je ona.

Njena zamjenica i poslanica Kluba PDP-SDS-Za pravdu i red u PD PS BiH Mira Pekić ponovila je stav od prije nekoliko mjeseci kada smo razgovarali o ovoj temi, a on glasi da su glavni krivci što su sredstva na računima isključivo političari.

“Jedino o čemu mogu da se dogovore, a ovdje mislim na vlast, jer oni odlučuju, jesu imenovanja i raspodjela funkcija. Republika Srpska, FBiH i Brčko čekaju taj novac. Jednostavno, kada neko posmatra sa strane, izgleda mu da mi imamo dovoljno sredstava i da nam nije potreban novac, a u stvari nije tako. Ponavljam, sve ovo što čeka na raspodjelu jeste isključivo rezultat nesporazuma koji postoji u vladajućoj koaliciji, i ako ovako nastave, bojim se da će Srpska biti zakinuta za veći iznos”, kazala je Pekićeva za “Nezavisne novine”.

Nadovezujući se na sve rečeno, stručnjaci poručuju da je ovo dokaz koliko su politički odnosi u BiH pogubni.

Damir Bećirović, ekonomista, kaže da je novac najskuplji kada “leži”.

“Ako pogledamo čisto ekonomski, vremensku vrijednost novca, onda možemo reći da novac svaki dan, ako se ne dira, gubi svoju vrijednost, pogotovo u bh. uslovima, u kojima je ekonomski i infrastrukturni razvoj izuzetno loš, a tu ne mislim samo na saobraćajnu infrastrukturu, već privredu generalno”, pojašnjava Bećirović.

Pored rečenog, Bećirović nije uvjeren ni u to da kad bi se novac konačno raspodijelio entitetima i Brčko distriktu, da bi on bio iskorišten onako kako bi trebalo.

“Vlast kod nas funkcioniše na principu zadovoljavanja određenih skupina, interesa određenih poduzetnika koji su vezani za vlast, pa mislim da bi od toga na kraju samo vlast i imala korist. Ali, hajde da gledamo na način da oni zaista imaju dobre namjere. Ako je zaista tako, onda je odluka da se sredstva ne raspoređuju, najblaže rečeno katastrofalna, jer bar u ovakvim stvarima ne treba gledati politiku”, naglašava on.

Priča koja se plasira javnosti, odnosno građanima u BiH da se ne može postići dogovor o raspodjeli sredstava, ne pije vodu ni za ekonomistu Milenka Stanića.

“Kada se treba dijeliti novac koji će u budućnosti koristiti građanima, jer se prave putevi ili slično, nema dogovora, a kad treba zadovoljiti lične i porodične interese, onda sve ide lako. Oni se pozivaju na koeficijente koje treba zadovoljiti da se novac prebaci, ali nemojmo se zanositi time, ovdje se radi o očiglednoj neodgovornosti, jer su novac prikupili od građana i privrede putem poreza, a sad neće da ga vrate za protuuslugu i korist”, zaključio je Stanić za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Politika

Kakve su šanse BiH da ispuni uslove iz REFORMSKE AGENDE

Evropska komisija odobrila je Reformsku agendu BiH, ali prema stavkama za alokaciju sredstava po reformskim oblastima jasno je vidljivo da BiH nije ispunila gotovo ništa i nalazi se u gotovo nemogućoj poziciji da sve reforme ispuni do kraja 2027, kada se ciklus reformi završava.

Prema aneksu dokumenta koji je Komisija objavila po reformskim oblastima s alokacijama koje bi trebalo isplatiti, BiH nije ispunila najmanje 70 odsto početnih kriterijuma, dok je ostatak u najboljem slučaju ispunjen samo djelimično.

Na primjer, u oblasti energetike, koja je važan dio agende, BiH nema usvojen zakon o prenosu električne energije, regulaciji i sistemskom operateru za električnu energiju, nije imenovan operater za tržište električnom energijom, nije provedena studija o cijenama električne energije, nije usvojena mapa puta za tranziciju s fosilnih goriva uglja, niti je usvojena državna strategija za dostizanje klimatskih ciljeva EU.

Kad je u pitanju digitalizacija, nije ni započeta procedura uvođenja digitalnog novčanika, ne postoji širokopojasna internet strategija, trenutni zakoni nisu usklađeni sa regulativom o elektronskoj identifikaciji, a BiH nije usklađena ni sa direktivama o elektronskoj privatnosti niti direktivom o slobodnom protoku informacija.

Ni u oblasti obrazovanja stvari nisu ništa bolje, jer BiH ili nije ispunila uslove ili ne postoje podaci na koje bi se Evropska komisija mogla osloniti u svojoj procjeni. Na primjer, ne postoje podaci o procentu nastavnog osoblja sa digitalnim vještinama, nema podataka o procentu učenika zanatskih škola koji imaju praksu u firmama i preduzećima, niti o broju nastavnog osoblja za ovu vrstu zanimanja.

Nastavi čitati

Politika

PODIJELJENE REAKCIJE U RUSIJI! Da li je odlazak Potapove gubitak za nacionalni tenis?

Odluka Anastasije Potapove da promijeni državljanstvo i ubuduće nastupa pod zastavom Austrije izazvao je podijeljene reakcije u Rusiji.

Ovaj slučaj definitvno je dirnuo Ruse, mnogo više nego kada je prije nekoliko dana Kamila Rahimova odlučila da se takmiči za Uzbekistan. Teniska ljepotica je trenutno postigla značajniji uspjeh u tenisu od svoje vršnjakinje Rahimove. Ima tri titule, bila je juniorska šampionka Vimbldona, a najbolji ranking joj je 21. mjesto i mnogi vjeruju da su najbolji dani tek pred njom.

Šamil Tarpišćev, bez imenovanja konkretnih imena, upozorio je još početkom 2025. da bi se ruski tenis mogao suočiti sa značajnim gubicima.Ubrzo nakon toga, Daria Kasatkina otišla je u Australiju, a u jesen i zimu Timofeva i Rahimova otišle su u Uzbekistan. Što se tiče Potapove, njezina je odluka bila veliko iznenađenje – čak i za one koji su upućeni. Međutim, dvostruki Grand Slam šampion Jevgenij Kafelnikov, potpredsjednik Ruskog teniskog saveza, rekao je da ne smatra Anastasijin odlazak gubitkom za ruski tenis.

“To nije gubitak za ruski tenis. Nemam pojma što je potaknulo Potapovinu odluku”, rekao je Kafelnikov u intervjuu za “Championat“.

Počasni selektor Rusije Vladimir Kamelzon bio je malo oštriji, izjavivši da ne može pozdraviti ovaj “podvig.

“Je li ovo gubitak za nas?” Ne. Ona nije svjetska teniska zvijezda koja bi danas definirala smjer ove igre onako kako su to činili prethodni majstori muškog i ženskog tenisa. Ko je Potapova? Ja sam osoba koja je rođena i odrasla u jednoj zemlji, tako da ne mogu pozdraviti ovaj ‘podvig'”, citira ga Match TV.

Ali poznati sovjetski teniser Aleksandar Metreveli, finalist Vimbldona 1973., priznao je da je Potapovin odlazak doista gubitak.

“Svi sada mijenjaju državljanstvo. Što se može, takva je politička situacija. Mnogi se boje, posebno žene. I ne čudi što neki ne dolaze u Sankt Peterburg. “Ne treba je kriviti za ovaj postupak. Za ruski tenis, naravno, ovo će biti gubitak”, citira Metrevelijeve riječi Metaretings.

Tarpišćev je također sugerirao da je Potapova otišla zbog želje za takmičenjem na Olimpijskim igrama, kao i zbog problema s vizom.

Glavna pitanje je sada šta će biti sa najboljim ruskim igračicama, Mirom Andrejevom ili Dajanom Šnajder. Andrejevu nazivaju teniskim čudom.  Andrejeva sa 18 godina trenutno drži deveto mjesto na WTA listi i spada u red najboljih i najpopularnijih teniserki svijeta. Bila je i peta na listi i najmlađa je u top 30 na planeti. Andrejeva već nekoliko godina živi i trenira u Francuskoj, u Kanu i mnogi se pitaju da li će stopama Potapove.

„Ne brinem se da li će Mira promijeniti svoje državljanstvo. Ni ona, ni Dijana Šnajder neće to uraditi. Mi imamo 1.070 teniserki na turnirima, od kojih je 350 u našim nacionalnim timovima. Ostale rade ono što žele“, dodao je predsjednik Ruske federacije.

Dodajmo, da je Šnajderova trenutno 21. na svijetu.

Nastavi čitati

Politika

KONKURS SAMO FORMALNOST! Zakon promijenjen da bi „prošao“ željeni kandidat za pravobranioca Srpske?

Ministarstvo pravde Republike Srpske raspisalo je konkurs za izbor i imenovanje novog Pravobranioca RS nakon što je dosadašnjem pravobraniocu Milimiru Govedarici istekao drugi mandat.

Govedarica je prije isteka mandata prenio ovlaštenja na svog dosadašnjeg zamjenika u Banjaluci Milana Raduјka koji će taj posao raditi do izbora novog pravobranioca.

Iako kandidati imaju rok od 15 dana da se prijave na konkurs, tokom nedavne skupštinske rasprave o izmjenama zakona o Pravobranilaštvu RS moglo se čuti da se zakon mijenja kako bi za novog pravobranioca bila izabrana Jelena Pajić Baštinac, generalni sekretar Predsjednika Republike Srpske.

Pored nje, spekuliše se i da su uslovi za pravobranioca prilagođeni donedavnom ministru pravde i funkcioneru dobojskog SNSD Milošu Bukejloviću.

Nedavno su usvojene izmjene i dopune zakona o Pravobranilaštvu RS koje su naišle na oštre kritike opozicije zato što su pojednostavljeni kriterijumi za izbor pravobranioca, prenosi Capital.

Prema starom zakonu, kandidat za pravobranioca morao je da ima najmanje osam godina radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita.

Usvojenim izmjenama su ti uslovi izmijenjeni pa se kaže da kandidat mora da ima najmanje deset godina radnog iskustva na pravnim poslovima, od čega najmanje dvije godine nakon položenog pravosudnog ispita.

To praktično znači da kandidati za pravobranioca umjesto dosadašnjih osam, moraju imati samo dvije godine radnog iskustva na ozbiljnim pravnim poslovima za koje je potreban pravosudni ispit.

Ministar pravde Goran Selak pozvao je sve zainteresovane da se prijave na javni konkurs, ističući da je rok za podnošenje prijava 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja konkursa.

– S obzirom na to da su uloga i značaj rada Pravobranilaštva u sistemu pravne zaštite Republike Srpske veoma važni, postupak izbora i imenovanja će se provoditi profesionalno i transparentno u skladu sa zakonom kakva je bila i dosadašnja praksa – rekao je Selak.

Nastavi čitati

Aktuelno