Connect with us

Politika

A DRŽAVA SE ZADUŽUJE: Zbog politike na čekanju 800 miliona KM

Pola godine od kada je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, javno kritikovao činjenicu da na računima u BiH leži neraspodijeljeno oko 800 miliona maraka prikupljenih po raznim osnovama, a dok se istovremeno država zadužuje za milione kako bi realizovala projekte, nije se desilo ama baš ništa.

Potvrda toga stigla je upravo od Amidžića, koji je kazao da pomenuti milioni i dalje miruju na računima, te da će to pitanje sada pokušati riješiti u paketu sa pitanjem budžeta institucija BiH za 2024. godinu, a koga, podsjećamo, takođe još nema, pa je država na privremenom finansiranju.

“To su pitanja koja pokušavamo da spakujemo u jedan politički paket i da u paketu rješavamo i pitanje budžeta i ovih sredstava”, rekao je Amidžić, uz konstataciju da je prijedlog zakona o budžetu institucija BiH za 2024. godinu i ekonomski i politički dokument za koji treba da se obezbijedi saglasnost.

Ali, riječ saglasnost u obje ove situacije čini se teško dostižnom, a sagovornici “Nezavisnih novina” ističu da je ovdje samo riječ o populizmu onih koji donose odluke, i čistom politikanstvu po leđima građana, koji su u stvari i zaslužni zašto su sporni milioni uopšte i prikupljeni.

Pomenutih 800 miliona KM, podsjećamo, jesu sredstva prikupljena od akciza na putarine, izgradnju i sanaciju puteva i auto-puteva, sredstva “Elektroprenosa”, te novac dobijen od Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH, a gotovo trećina iznosa, oko 262 miliona KM, odnosi se na akcize i izgradnju putne infrastrukture.

Na sve ovo, Amidžić je izrazio žaljenje što ova sredstva putem budžeta nisu stavljena u funkciju, jer, dodao je, bez razloga stoje na računima.

“Ministar Srđan Amidžić bi prvo trebalo da pošalje dokument budžeta BiH za 2024. godinu, a ne da troši vrijeme na populističke izjave”, smatra Mia Karamehić Abazović, predsjedavajuća Komisije za finansije i budžet PD PS BiH.

“Kada bi svi ispunjavali svoje obaveze i koristili naše finansije onako kako treba, ne bismo dolazili u situaciju da pričamo o ovakvim temama”, dodala je ona.

Njena zamjenica i poslanica Kluba PDP-SDS-Za pravdu i red u PD PS BiH Mira Pekić ponovila je stav od prije nekoliko mjeseci kada smo razgovarali o ovoj temi, a on glasi da su glavni krivci što su sredstva na računima isključivo političari.

“Jedino o čemu mogu da se dogovore, a ovdje mislim na vlast, jer oni odlučuju, jesu imenovanja i raspodjela funkcija. Republika Srpska, FBiH i Brčko čekaju taj novac. Jednostavno, kada neko posmatra sa strane, izgleda mu da mi imamo dovoljno sredstava i da nam nije potreban novac, a u stvari nije tako. Ponavljam, sve ovo što čeka na raspodjelu jeste isključivo rezultat nesporazuma koji postoji u vladajućoj koaliciji, i ako ovako nastave, bojim se da će Srpska biti zakinuta za veći iznos”, kazala je Pekićeva za “Nezavisne novine”.

Nadovezujući se na sve rečeno, stručnjaci poručuju da je ovo dokaz koliko su politički odnosi u BiH pogubni.

Damir Bećirović, ekonomista, kaže da je novac najskuplji kada “leži”.

“Ako pogledamo čisto ekonomski, vremensku vrijednost novca, onda možemo reći da novac svaki dan, ako se ne dira, gubi svoju vrijednost, pogotovo u bh. uslovima, u kojima je ekonomski i infrastrukturni razvoj izuzetno loš, a tu ne mislim samo na saobraćajnu infrastrukturu, već privredu generalno”, pojašnjava Bećirović.

Pored rečenog, Bećirović nije uvjeren ni u to da kad bi se novac konačno raspodijelio entitetima i Brčko distriktu, da bi on bio iskorišten onako kako bi trebalo.

“Vlast kod nas funkcioniše na principu zadovoljavanja određenih skupina, interesa određenih poduzetnika koji su vezani za vlast, pa mislim da bi od toga na kraju samo vlast i imala korist. Ali, hajde da gledamo na način da oni zaista imaju dobre namjere. Ako je zaista tako, onda je odluka da se sredstva ne raspoređuju, najblaže rečeno katastrofalna, jer bar u ovakvim stvarima ne treba gledati politiku”, naglašava on.

Priča koja se plasira javnosti, odnosno građanima u BiH da se ne može postići dogovor o raspodjeli sredstava, ne pije vodu ni za ekonomistu Milenka Stanića.

“Kada se treba dijeliti novac koji će u budućnosti koristiti građanima, jer se prave putevi ili slično, nema dogovora, a kad treba zadovoljiti lične i porodične interese, onda sve ide lako. Oni se pozivaju na koeficijente koje treba zadovoljiti da se novac prebaci, ali nemojmo se zanositi time, ovdje se radi o očiglednoj neodgovornosti, jer su novac prikupili od građana i privrede putem poreza, a sad neće da ga vrate za protuuslugu i korist”, zaključio je Stanić za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Politika

Banjalučani u nedjelju glasaju na 254 BIRAČKA MJESTA!

Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, koji će biti održani 23. novembra 2025. godine, građani Banjaluke, mogu glasati na 254 redovna biračka mjesta.

Ovo su saopštili iz Gradske izborne komisije (GIK), dodajući da je u Centralni birački spisak  upisano 192.276 birača.

Od tog broja, 703 birača registrovala su se za glasanje putem pošte iz inostranstva koji, ukoliko se zateknu na dan izbora u Banjaluci, mogu glasati na biračkom mjestu ovlašćenom za izdavanje nepotvrđenih glasačkih listića, a koje će biti otvoreno u mjesnoj zajednici Centar 1, sala br. 1.

Takođe, dodali su da na istom mjestu mogu glasati i građani koji su stekli pravo glasa nakon zaključivanja Centralnog biračkog spiska, punoljetstvom do dana izbora, uz predočenje važećeg identifikacionog dokumenta i potvrde Centra za birački spisak da se ne nalaze na izvodima iz CBS-a, na pripadajućem biračkom mjestu.

“Gradska izborna komisija Banjaluka imenovala je i obučila članove biračkih odbora, čija je obaveza da urede biračka mjesta najkasnije 12 časova prije početka glasanja, te da preuzmu birački materijal”, saopštili su iz GIK-a.

Dodali su da biračima sa posebnim potrebama, koji su smješteni u ustanovama za socijalno staranje i koji su zbog starosti, bolesti i invalidnosti vezani za svoje domove, a koji su se izjasnili u predviđenom roku, biće omogućeno glasanje putem mobilnog tima.

Biračka mjesta će na dan izbora biti otvorena od sedam do 19 časova.

Nastavi čitati

Politika

DOKTOR MILORAD MARAN! Javno pitanje Društvu doktora medicine “HOĆETE LI REAGOVATI NA AFERU KOJA TRESE UKC?”

Doktor Milorad Maran, član Pokreta Sigurna Srpska (PSS) i predsjednik Savjeta zdravstva PDP Banjaluka, uputio je javno pitanje Društvu doktora medicine Republike Srpske povodom afere koja potresa najveću zdravstvenu ustanovu u Srpskoj – UKC RS, a čiji je akter sada već bivši direktor prof. dr Vlado Đajić.

Maran podsjeća da je isto Društvo 2021. godine reagovalo istog dana kada je on, kao građanin, van radnog vremena iznio politički stav. Tada je, kaže, bio žestoko kritikovan pod obrazloženjem da narušava ugled profesije.

„Postavljam pitanje: da li će Društvo doktora medicine jednako promptno reagovati i sada, kada je riječ o aferi koja direktno narušava ugled zdravstvenog sistema i ljekarske profesije? Ako se to ne dogodi brzo kao tada, biće jasno da to Društvo ne predstavlja struku, nego produženu ruku vladajuće partije“, poručuje Maran.

Ističe da je afera daleko ozbiljnija od jednog privatnog političkog stava i da pogađa cijeli sistem, pacijente i povjerenje u ljekare.

„Zbog ugleda profesije i zaštite časnih ljudi koji obavljaju ovaj posao, očekujem da Društvo doktora medicine pokaže dosljednost i profesionalni integritet“, zaključio je Maran.

Nastavi čitati

Politika

IZBORI GENERALNA PROBA ZA 2026.! Hoće li izlaznost od 60 odsto srušiti dugogodišnju vlast u Srpskoj?

U zavisnosti od toga koliko od 1,2 miliona građana Republike Srpske sa pravom glasa izađe na prijevremene izbore za predsjednika Republike, zakazane za nedjelju, 23. novembar, i pod uslovom da svaki glas bude važeći, odrediće se ko će biti izborni pobjednik.

Procjene su ovo odlično upućenih u aktuelnu političku situaciju u Srpskoj, koji nadalje, ne želeći da umanje snagu nijednog od šest kandidata za predsjednika, smatraju da će Siniša Karan (SNSD) ili Branko Blanuša (SDS) sjesti u Palatu Republike Srpske.

60 bi mogao da bude presudan broj

Sve trenutne procjene idu ka tome da, ukoliko izlaznost bude kao na prethodnih nekoliko izbora za predsjednika Republike Srpske, a to je oko 55 odsto, ili eventualno još manje od toga, SNSD i vladajuća koalicija imaju velike šanse za pobjedu.

Svaka brojka izlaznosti bliže 60 odsto ili više mogla bi izbornu trku učiniti nikad zanimljivijom i u tom slučaju se daju dobre šanse Branku Blanuši i ostatku opozicije da nakon dvije decenije ponovo imaju predsjednika Republike Srpske.

Analitičari ne očekuju veliku izlaznost

Međutim, sagovornici “Nezavisnih novina” u ovom momentu ne vide način na koji bi izlaznost mogla da bude veća u odnosu na prethodne opšte izbore.

Specifične okolnosti pod kojima se ovi izbori održavaju, u smislu da su stranke imale malo vremena za pripreme i prostora oko angažovanja da priđu što većem broju birača, više idu u prilog aktuelnoj vlasti, koja zasigurno ima veću bazu svojih članova, odnosno “sigurnih” glasača.

Pored toga, ističe se da su ovi izbori samo proba za one redovne, koji dolaze već 2026.

“Ne očekujem veliku izlaznost, ili na nivou prosjeka, ili čak i manju, apatija je sve veća u društvu. Stranke će angažovati svoje baze, a trenutno vladajući, prije svega SNSD bolje stoji na tom polju. Principi i aktivnosti su odavno poznati, ne vjerujem da će doći do promjene. Opozicija, razjedinjena kakva jeste, ušla je u izbore ne toliko da pobijedi (to se vidi po kandidatu, niko od viđenijih opozicionara nije htio da istupi, nego su pronašli ‘alternativno’ rješenje koje ne može da snosi prevelike političke posljedice u slučaju poraza), koliko da zauzme bolje položaje za redovne izbore sljedeće godine. Inače, i vlast pristupa izborima na isti način, samo što su u boljoj poziciji i imaju veće izglede za pobjedu”, ocjenjuje za “Nezavisne novine” komunikolog Mladen Bubonjić.

Izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija

Novinar Dragan Maksimović ističe da su ovo izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija, ali su spletom okolnosti tu gdje jesu.

“U takvim uslovima teško je očekivati veliku izlaznost građana. Prvenstveno će biti upregnuta stranačka mašinerija, a u ovom slučaju SNSD i koalicija oko njih ima veće kapacitete. Uključujući  i tzv. funkcionersku kampanju”, kaže Maksimović za “Nezavisne”.

Za razliku od dobrog dijela analitičara, Maksimović čak i spušta procenat izlaznosti koji bi mogao da donese promjene u vlasti u Republici Srpskoj.

“Ukoliko se desi čudo, pa na izbore u nedjelju izađe više od 50 odsto upisanih birača, onda bi to vjerovatno značilo preokret, ali je iz ove perspektive malo vjerovatno da će se tako nešto i dogoditi. Posebno jer se i kampanja svela na diskreditaciju protivnika, a ne na ono što bi kandidat i politička opcija koja ga je kandidovala imali da ponude”, navodi on.

Kako će opozicija polagati zakletvu u slučaju pobjede?

Zanimljiv osvrt Maksimović daje i na ponašanje ostatka opozicije prema njihovom zvaničnom kandidatu Branku Blanuši, ali i o tome šta bi se desilo ako bi on pobijedio.

On smatra da se opozicioni blok nije proslavio u prvoj sedmici kampanje.

“Stiče se utisak da je i ta podrška bila samo deklarativna, jer će ta usluga biti potrebna nekom drugom iz opozicije na redovnim izborima u oktobru naredne godine”, rekao je on.

Još zanimljivije, dodaje, biće kako će se vlast ponašati u slučaju da izgubi izbore.

“Ukoliko opozicioni kandidat dobije izbore, tek tada ulazimo u zanimljiv period s obzirom na ranije najave da će u tom slučaju biti spriječeno polaganje zakletve u Narodnoj skupštini i preuzimanje funkcije predsjednika”, naglasio je Maksimović.

Podsjećamo, na predstojećim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske pravo glasa ima 1.264.364 birača.

Izlaznost na ranijim izborima za predsjednika Republike Srpske

Opšti izbori 2022: Pravo glasa 1.259.322,  izlaznost 53,74 odsto.

Opšti izbori 2018: Pravo glasa 1.261.645, izlaznost 57,69 odsto.

Opšti izbori 2014: Pravo glasa 1.209.505, izlaznost 56,49 odsto.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno