Connect with us

Politika

A DRŽAVA SE ZADUŽUJE: Zbog politike na čekanju 800 miliona KM

Pola godine od kada je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, javno kritikovao činjenicu da na računima u BiH leži neraspodijeljeno oko 800 miliona maraka prikupljenih po raznim osnovama, a dok se istovremeno država zadužuje za milione kako bi realizovala projekte, nije se desilo ama baš ništa.

Potvrda toga stigla je upravo od Amidžića, koji je kazao da pomenuti milioni i dalje miruju na računima, te da će to pitanje sada pokušati riješiti u paketu sa pitanjem budžeta institucija BiH za 2024. godinu, a koga, podsjećamo, takođe još nema, pa je država na privremenom finansiranju.

“To su pitanja koja pokušavamo da spakujemo u jedan politički paket i da u paketu rješavamo i pitanje budžeta i ovih sredstava”, rekao je Amidžić, uz konstataciju da je prijedlog zakona o budžetu institucija BiH za 2024. godinu i ekonomski i politički dokument za koji treba da se obezbijedi saglasnost.

Ali, riječ saglasnost u obje ove situacije čini se teško dostižnom, a sagovornici “Nezavisnih novina” ističu da je ovdje samo riječ o populizmu onih koji donose odluke, i čistom politikanstvu po leđima građana, koji su u stvari i zaslužni zašto su sporni milioni uopšte i prikupljeni.

Pomenutih 800 miliona KM, podsjećamo, jesu sredstva prikupljena od akciza na putarine, izgradnju i sanaciju puteva i auto-puteva, sredstva “Elektroprenosa”, te novac dobijen od Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH, a gotovo trećina iznosa, oko 262 miliona KM, odnosi se na akcize i izgradnju putne infrastrukture.

Na sve ovo, Amidžić je izrazio žaljenje što ova sredstva putem budžeta nisu stavljena u funkciju, jer, dodao je, bez razloga stoje na računima.

“Ministar Srđan Amidžić bi prvo trebalo da pošalje dokument budžeta BiH za 2024. godinu, a ne da troši vrijeme na populističke izjave”, smatra Mia Karamehić Abazović, predsjedavajuća Komisije za finansije i budžet PD PS BiH.

“Kada bi svi ispunjavali svoje obaveze i koristili naše finansije onako kako treba, ne bismo dolazili u situaciju da pričamo o ovakvim temama”, dodala je ona.

Njena zamjenica i poslanica Kluba PDP-SDS-Za pravdu i red u PD PS BiH Mira Pekić ponovila je stav od prije nekoliko mjeseci kada smo razgovarali o ovoj temi, a on glasi da su glavni krivci što su sredstva na računima isključivo političari.

“Jedino o čemu mogu da se dogovore, a ovdje mislim na vlast, jer oni odlučuju, jesu imenovanja i raspodjela funkcija. Republika Srpska, FBiH i Brčko čekaju taj novac. Jednostavno, kada neko posmatra sa strane, izgleda mu da mi imamo dovoljno sredstava i da nam nije potreban novac, a u stvari nije tako. Ponavljam, sve ovo što čeka na raspodjelu jeste isključivo rezultat nesporazuma koji postoji u vladajućoj koaliciji, i ako ovako nastave, bojim se da će Srpska biti zakinuta za veći iznos”, kazala je Pekićeva za “Nezavisne novine”.

Nadovezujući se na sve rečeno, stručnjaci poručuju da je ovo dokaz koliko su politički odnosi u BiH pogubni.

Damir Bećirović, ekonomista, kaže da je novac najskuplji kada “leži”.

“Ako pogledamo čisto ekonomski, vremensku vrijednost novca, onda možemo reći da novac svaki dan, ako se ne dira, gubi svoju vrijednost, pogotovo u bh. uslovima, u kojima je ekonomski i infrastrukturni razvoj izuzetno loš, a tu ne mislim samo na saobraćajnu infrastrukturu, već privredu generalno”, pojašnjava Bećirović.

Pored rečenog, Bećirović nije uvjeren ni u to da kad bi se novac konačno raspodijelio entitetima i Brčko distriktu, da bi on bio iskorišten onako kako bi trebalo.

“Vlast kod nas funkcioniše na principu zadovoljavanja određenih skupina, interesa određenih poduzetnika koji su vezani za vlast, pa mislim da bi od toga na kraju samo vlast i imala korist. Ali, hajde da gledamo na način da oni zaista imaju dobre namjere. Ako je zaista tako, onda je odluka da se sredstva ne raspoređuju, najblaže rečeno katastrofalna, jer bar u ovakvim stvarima ne treba gledati politiku”, naglašava on.

Priča koja se plasira javnosti, odnosno građanima u BiH da se ne može postići dogovor o raspodjeli sredstava, ne pije vodu ni za ekonomistu Milenka Stanića.

“Kada se treba dijeliti novac koji će u budućnosti koristiti građanima, jer se prave putevi ili slično, nema dogovora, a kad treba zadovoljiti lične i porodične interese, onda sve ide lako. Oni se pozivaju na koeficijente koje treba zadovoljiti da se novac prebaci, ali nemojmo se zanositi time, ovdje se radi o očiglednoj neodgovornosti, jer su novac prikupili od građana i privrede putem poreza, a sad neće da ga vrate za protuuslugu i korist”, zaključio je Stanić za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Politika

PLANIRANA ZADUŽENJA VELIKI RIZIK ZA SRPSKU! Vlada će morati tražiti kreditore u inostranstvu zbog prenapregnutog budžeta

Republika Srpska u narednoj godini planira zaduženje od čak 1,7 milijardi KM. Stručnjaci upozoravaju da tako veliki iznos novca nije moguće dobiti od domaćih banaka i da će Vlada biti primorana da izađe na međunarodno tržište kapitala.

Ambiciozno zaduženje u iznosu od 1,7 milijardi maraka, Vlada Republike Srpske planira realizovati kroz emisije dugoročnih obveznica, kaže ekonomista Zoran Pavlović.

„Tako veliko zaduženje se ne može realizovati u BiH, jer Agencija za bankarstvo propisuje da niti jedna finansijska institucija ne može biti eksponirana prema jednom korisniku u odnosu na svoj potencijal više od 10 posto“, objašnjava Pavlović.

To znači da će Vlada morati izaći na međunarodno tržište kapitala, najvjerovatnije Londonsku berzu. Problem predstavlja što Vlada Srpske posljednjem agentu angažovanom za emisiju obveznica nije isplatila ugovorenu proviziju, zbog čega je pokrenut sudski spor, kaže Pavlović.

„A to nije dobro, jer to su specifični ljudi koji znaju da komuniciraju sa predstavnicima fondova i investicionih organizacija, tako da ćemo vidjeti kako će to sve da ide. U svakom slučaju potencijal na domaćem tržištu je poprilično iscrpljen za novo zaduženje, tako da će morati da planiraju zaduženje u inostranstvu“, smatra Pavlović.

– Vlast će se razletjeti na sve strane da pronađe kreditore, a sve će biti obavijeno velom tajne. Takva zaduženja pravdao je svojevremeno i bivši premijer Radovan Višković, kaže predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić.

„Našli smo pare, šta vas briga ko su, to su naši prijatelji, nije vaše da znate. Time je potvrdio tezu da njihove javne finansije nisu javne, nego tajne i da narod treba samo da vraća dugove, a nije na narodu da zna kod koga smo se zadužili, ni pod kakvim uslovima“, kaže Trivić.

Budžet Republike Srpske je prenapregnut i nije razvojni, već se sredstva usmjeravaju na održanje socijalnog mira, objašanjava Trivić.

„To je jedna konstanta politike ove vlasti u kojoj je samo bitno preživjeti naredni mjesec, održati ovo što se ima, pa makar bilo i malo. U odnosu na rast cijena, taj neki rast plata je minoran i njima je samo to cilj. Biće ovo jedna teška godina za njih, ali i za narod Republike Srpske“, poručuje Trivić.

Nedostatak domaćeg kapitala, problemi sa prethodnim emisijama obveznica i aktivni sudski sporovi, predstavljaju veliki problem i upitno je kod koga i pod kojim uslovima Vlada planira da nas zaduži 1,7 milijardi maraka, zaključuju naši sagovornici.

 

Nastavi čitati

Politika

DA LI JE MINIĆEVA VLADA LEGITIMNA? Ustavni sud BiH konačno odlučuje o kontroverznom imenovanju Vlade RS

Zahtjev za ocjenu ustavnosti 9. septembra podnijela je grupa članova Parlamenta BiH, dan nakon što je odluka o izboru Vlade Republike Srpske objavljena u Službenom glasniku RS

Plenarna sjednica Ustavnog suda BiH na kojoj će biti donesena odluka u ustavnosti Vlade Republike Srpske zakazana je 22. i 23. januara, saznaje Raport.

Naredne sedmice konačno će Ustavni sud BiH donijeti odluku i staviti tačku da li je Vlada Republike Srpske, koju predvodi Savo Minić, imenovana po Ustavu i da li je mandatara mogao predložiti smijenjeni Milorad Dodik.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine, podsjećamo, održao je 27. i 28. novembra 2025. godine plenarnu sjednicu, na kojoj se raspravljalo i o pitanju ustavnosti Vlade Republike Srpske, no odluka o tom pitanju tada nije donesena.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti 9. septembra podnijela je grupa članova Parlamenta BiH, dan nakon što je odluka o izboru Vlade Republike Srpske objavljena u Službenom glasniku Republike Srpske.

Skupština Republike Srpske je 2. septembra imenovala novu Vladu Srpske, a nakon što je za njenog mandatara predložen Savo Minić iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.

Prema Ustavu Republike Srpske, predsjednik Srpske predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade.

Vladajuća koalicija u Republici Srpskoj tvrdila je tada da je mandatara predložio Dodik, kao predsjednik Republike Srpske, iako on to formalno-pravno nije bio nakon pravosnažne presude i odluke CIK- a BiH kojom mu je oduzet mandat.

Nastavi čitati

Politika

HOĆE LI KONAČNO BITI UKINUT? Političari se teško odriču “bijelog hljeba”

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Amir Purić zatražio je da se na dnevni red 28. redovne sjednice ovog doma uvrsti i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platama i naknadama u organima vlasti FBiH, i to po skraćenoj proceduri.

U dopisu od 9. januara 2026. godine, Purić se pozvao na član 100. Poslovnika o radu Predstavničkog doma, naglašavajući da bi ova tačka trebalo da bude razmatrana zajedno s prijedlogom Budžeta Federacije BiH za 2026. godinu i zakonom o njegovom izvršenju.

Riječ je o zakonskom rješenju koje su još krajem maja prošle godine u parlamentarnu proceduru uputili Amir Purić, Damir Nikšić, Admir Čavalić i Slaven Raguž, prenosi “Avaz”. Predlagači tvrde da bi usvajanje izmjena omogućilo značajne, višemilionske uštede u budžetu Federacije.

Jedan od potpisnika inicijative, Damir Nikšić, tim povodom poručio je da je cilj “ukidanje bijelog hljeba i spuštanje previsokih plata”.

Posebno važan dio prijedloga odnosi se na način utvrđivanja osnovice za obračun plata izabranih i imenovanih zvaničnika, kao i njihovih savjetnika. Prema predloženom rješenju, ta osnovica više ne bi bila vezana za Zakon o izvršenju budžeta, već bi se određivala posebnim pravilima. U obrazloženju zahtjeva navodi se da je upravo zbog direktnog uticaja na budžet za narednu godinu ključno da se o ovom zakonu raspravlja istovremeno s budžetskim dokumentima, kako bi poslanici imali jasan uvid u njegove finansijske posljedice.

Nastavi čitati

Aktuelno