Dok se privatni sektor u Republici Srpskoj suočava sa stagnacijom, državni aparat ne zaustavlja širenje. Najnoviji podaci o broju zaposlenih, prema obliku svojine, pokazuju da je gotovo kompletan polugodišnji rast radne snage u Srpskoj generisan upravo u javnim institucijama i preduzećima.

U Republici Srpskoj je na kraju marta 2026. godine bilo ukupno 290.727 zaposlenih, što je za 606 radnika više u odnosu na kraj septembra 2025. godine, kada je evidentirano 290.121 zaposleno lice.

Najnoviji podaci o strukturi zaposlenih, prema obliku svojine, pokazuju da je glavni nosilac ovog rasta bio isključivo državni sektor.

EKSTREMNO POVEĆANjE

Prema zvaničnim podacima, u državnoj svojini na kraju marta ove godine radilo je 85.728 radnika. U poređenju sa septembrom prošle godine, kada je u ovom sektoru bilo angažovano 84.943 lica, broj zaposlenih u državnom aparatu i javnim preduzećima uvećan je za 785 radnika, što je rast od 0,92 odsto.

S druge strane, u privatnom sektoru, koji ostvaruje najveći udio u ukupnoj zaposlenosti, gotovo da nije bilo značajnijih promjena. Na kraju marta 2026. godine u privatnim preduzećima bilo je zaposleno 176.917 radnika, što je za svega 44 lica više u odnosu na septembar 2025. godine, kada je taj broj iznosio 176.873.

U istom šestomjesečnom periodu zabilježen je blaži pad broja radnika u mješovitoj i zadružnoj svojini.

U kompanijama sa mješovitim oblikom svojine na kraju marta ove godine radilo je 27.816 lica, odnosno 203 radnika manje nego u septembrom prošle godine, kada ih je bilo 28.019. Zadružni sektor istovremeno bilježi smanjenje sa 286 na 266 zaposlenih, odnosno 20 radnika manje.

Podaci jasno ukazuju da privatni sektor i dalje drži dominantnu poziciju sa više od 60,8 odsto učešća u ukupnom broju zaposlenih u Republici Srpskoj, dok državni sektor čini oko 29,5 odsto ukupne radne snage.

UPOZORENjA NIKO NE ČUJE

Analizirajući navedene podatke, iz Unije poslodavaca Republike Srpske poručuju da posljednjih desetak godina upozoravaju na pad privredne aktivnosti po pitanju broja zaposlenih u realnom sektoru.

– Posljedica tog pada privredne aktivnosti jeste prelivanje ljudskih resursa i zaposlenih u javni sektor, gdje se konstantno povećavaju javni rashodi koji nisu suštinski podržani rastom privrednog sektora – kazao je za “Glas” predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Dragutin Škrebić.

Naglašava i da se od pojedinih političara može čuti da Srpska bilježi privredni rast.

– To je tako ako gledamo u cjelini. A pod cjelinom smatram da nije isto ako pričamo o trgovini i uslugama koje suštinski samo povećavaju uvoz. I to se vidi u statistici. Dakle, imamo 44 radnika više u privatnom sektoru, ali industrija u posljednje tri-četiri godine bilježi pad zaposlenih od blizu 10.000 lica. To se odnosi na prerađivačku i ostalu industriju. Time se pokazuju zaista određeni negativni trendovi koji su, naravno, uzrokovani i dešavanjima od pandemije virusa korona pa nadalje, kao i svim krizama koje su se desile – navodi Škrebić i dodaje da su Vladi Srpske predlagali mjere kako bi se zaustavili ti negativni trendovi.

Naglašava i da Unija poslodavaca nije bila protiv rasta plata u javnom sektoru Srpske, ali ističe da svi ekonomski pokazatelji moraju biti usklađeni da bi se to obezbijedilo.

– Ukoliko plate nastave da rastu ovim tempom, a produktivnost ne bude rasla, već naprotiv padala, izvozno orijentisana industrija će biti sve nekonkurentnija. Prerađivačka industrija sada broji oko 51.000 radnika, dok smo pred pandemiju virusa korona i tokom nje tamo imali skoro 60.000 zaposlenih – zaključio je Škrebić.

STIMULISATI PREDUZETNIŠTVO

Ekonomisti, sa druge strane, poručuju da je prekomjerno zapošljavanje u javnom sektoru jedan od ključnih problema koje Republika Srpska mora da riješi.

– Potrebno je stvoriti više prostora u realnom sektoru, kako za povećanje plata, tako i za napredovanje odnosno stručno usavršavanje. Sa druge strane, treba destimulisati zapošljavanje u javnom sektoru – kazao je za “Glas” ekonomista Aleksandar Ljuboja.

Takođe, naglašava da je potrebno stimulisati preduzetnički duh, odnosno omogućiti da što više mladih ostaje na tržištu Republike Srpske i osniva svoja preduzeća.

– Oni imaju viziju i treba da im pomognemo kao društvo u cjelini. Samim tim, sa povećanjem broja privrednih subjekata, a pogotovo u novim i modernim tehnologijama, možemo računati i na to da će jedan broj ljudi biti zainteresovan da sam razvija svoje poslove, odnosno da doprinese realizaciji svojih ideja, ali i da bude motivisan da zaposli nove radnike. Na taj način možemo napraviti iskorak po modelu Litvanije i Letonije koje upravo tako rade – zaključio je Ljuboja.

Sagovornici strahuju i da bi se pred predstojeće opšte izbore mogao dodatno pojačati trend zapošljavanja u javnim institucijama i preduzećima, što je bila praksa i svih prethodnih godina, a zbog kojeg su pojedina javna preduzeća dovedena na rub opstanka.

OBRAZOVANjE

Od ukupnog broja zaposlenih u Republici Srpskoj, odnosno 290.727, najviše je njih sa srednjim obrazovanjem i to 109.268 radnika, dok se na drugom mjestu nalaze visokoobrazovani, kojih je nešto više od 69.000.

Najmanje je polukvalifikovanih radnika na domaćem tržištu, odnosno njih je, prema posljednjim statističkim podacima, 2.293.

Glas

Podjela 6.000 koka nosilja u Palama izazvala je oštre reakcije javnosti, a povodom ovog poteza oglasila se šefica Kluba poslanika PDP/PSS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Tanja Vukomanović. Ona je ukazala na apsurdnu situaciju u kojoj se preduzeće iz sistema „Elektroprivrede” bavi živinarstvom dok građani ostaju bez struje nakon svakog jačeg nevremena.

Vukomanović je poručila da ova vijest, iako zvuči kao humor, oslikava stvarni poremećaj prioriteta u javnom sektoru.

„Nose li koke glasove ili samo jaja? Vidim da su se u SNSD-u baš potrudili da izračunaju koliko će stanovništvu, pa i privredi, doprinijeti podjela 6.000 koka nosilja u Palama. Da su bar dio tog truda uložili da rade svoj posao gdje bi nam bio kraj. Iako vijest izgleda kao satira, nije. Dok je mreža loša, bandere širom Srpske padaju nakon jačeg vjetra i građani ostaju bez struje, preduzeće Elektroprivrede se bavi živinarstvom. Mreža može da čeka, ali koke moraju stići na vrijeme, baš pred izbore. Izgleda da je kod nas najteže dobiti ono što javna preduzeća zaista treba da isporuče. Za sve ostalo su tu”, istakla je Vukomanović.

Ona je dodala da je neodrživo da se ključna javna preduzeća fokusiraju na predizborne podjele, dok osnovna infrastruktura i energetska mreža u Srpskoj iz dana u dan propadaju.

Banjaluka24

Unutarstranački sukobi u prijedorskom odboru SNSD-a dostižu vrhunac ove sedmice, kada bi Vlada Republike Srpske na sjednici u četvrtak trebala zvanično razriješiti dužnosti dva svoja dugogodišnja kadra.

Na meti za smjenu našli su se direktorica Doma za stara lica u Prijedoru, Marija Ličanin, te direktor prijedorske Gimnazije, Janković. Iako je odluka o njihovom uklanjanju praktično donesena, u stranci vlada potpuna pometnja jer još uvijek ne znaju ko će biti njihovi nasljednici. Dok se za poziciju u Domu za stara lica u igri spominje pet do šest imena, za čelno mjesto u Gimnaziji još uvijek nema ni na pomolu konkretnog kandidata.

Česte posjete Igora Dodika i predstava za javnost

Pozadina ove iznenadne rokade otkriva duboku krizu i previranja unutar prijedorskog SNSD-a. Igor Dodik u posljednje vrijeme boravi u Prijedoru na svakih tri do četiri dana, a tokom nedavne posjete na kojoj je bio sa Srđanom Amidžićem, jasno je poručeno da stranka mora žrtvovati dva svoja kadra kako bi se u javnosti stvorio privid da se “nešto radi” i uvodi red.

Izbor je, iz samo stranci poznatih motiva i unutrašnjih obračuna, pao upravo na Ličaninovu i Jankovića. Potez koji je trebao poslužiti kao kozmetička promjena i pokazivanje mišića samo je dodatno podgrijao tenzije i potvrdio da sukob struja u Prijedoru ne jenjava.

Banjaluka24