Društvo

AERODROM TREBINJE IMA SVE, osim piste, aviona i putnika

Od 1. maja 2025. godine, aerodrom u Trebinju ima novog direktora.

Predrag Babić sjeo je u fotelju umjesto Mladena Stankovića, koji je podnio ostavku, a od njega je, sudeći prema izjavama, osim papirologije, naslijedio i stav da projekat napreduje.

U čemu se ogleda taj napredak, nismo saznali, jer do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo uspjeli da stupimo u kontakt sa Predragom Babićem.

Ništa bolje nismo prošli ni u pokušaju da stupimo u kontakt sa bilo kim iz ovog preduzeća. Na internet stranici trebinje-airport.com, posljednja informacija objavljena je u februaru 2024. godine, a radi se o obavještenju o Studiji uticaja na životnu sredinu.

Studija je, podsjetimo, zatražena nakon što su se vlasti u Dubrovniku pobunile da neće dozvoliti izgradnju bez prethodno urađene studije, tvrdeći da će aerodrom i objekti biti građeni u zaštitnoj zoni rijeke Omble, te tako ugroziti izvorište pitke vode za Dubrovčane.

Osim informacija o studiji, na zvaničnom sajtu aerodroma Trebinje samo piše da je stranica u pripremi, a za one koji žele dobiti bilo kakve podatke, nije ostavljen ni broj telefona.

Slično je i sa Facebook stranicom Aerodrom Trebinje, gdje se takođe ne može pronaći kontakt broj preduzeća, ali su, za razliku od internet stranice, nešto ažurniji, te prenose šta drugi pišu o projektu aerodroma. Posljednja vijest je iz novembra 2024. godine, gdje se kaže da je od oko 300 hektara koje bi trebalo da obuhvata aerodrom, eksproprisano 12 odsto, odnosno da je vlasnicima zemljišta do tada isplaćen novac za oko 35 hektara.

U tekstu se navodi i da je planska dokumentacija za izgradnju aerodroma usvojena te da su izdati lokacijski uslovi za izgradnju. Eksproprijacije bi trebalo da bude završena do kraja 2025, a izgradnja bi trebalo da počne 2026, što je 20 godina od kada je ova priča počela.

Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja, kaže da je razgovarao sa novim direktorom aerodroma, podsjećajući da je Predrag Babić već učestvovao na projektu trebinjskog aerodroma, ali i da je bio i direktor preduzeća “Aerodromi Srbije”.

“On (Babić) je kazao da nema nikakvih problema ni da se neće nastaviti. On smatra da sve ide nekom planiranom dinamikom, bez obzira na to što je, nažalost, ovaj projekat prisutan duži period u Trebinju. Što se tiče njihovih obaveza, izrade glavnog projekta, to ide po planiranoj dinamici”, tvrdi Ćurić za “Nezavisne”.

Lokacija aerodroma planirana je zapadno od urbanog centra grada, prema naselju Hum.

“Obuhvata dijelove naseljenih mjesta Trebinja: Hum, Jusići, Petrovići, Jušići, Taleža, Duži, Ljubovo, Gola Glavica, Klikovići i Cerovac”, rečeno je u Studiji uticaja na životnu sredinu za izgradnju i rad aerodroma Trebinje, koju je izradio CETEOR iz Sarajeva.

Sve navedeno zvuči lijepo, od toga da preduzeće radi, da ima direktora, planove, ali je činjenica da aerodrom u koji se skoro dvije decenije više ulaže riječima nego djelima, nema ni pistu, ni prateće objekte, a kamoli avione ili putnike.

Priča o aerodromu u Trebinju počela je 2006, ubrzo je osnovano JP, a plan je bio da aerodrom bude izgrađen u selu Zupci, te da 2011. polete i prvi avioni. Ne samo da od toga nije bilo ništa, već je 2014. godine Vlada Srpske zatvorila “Aerodrom Trebinje”.

Priča je ponovo oživjela 2020. godine, kada sve preuzima Srbija, osnivač je bilo preduzeće “Aerodromi Srbije” Niš, a u direktorsku fotelju sjeda pomenuti Mladen Stanković.

Tada je promijenjena lokacija za aerodrom pa se on preselio u selo Mioniće, ali ni to nije trajalo dugo, pa je kao nova lokacija izabrano selo Taleža. Plan da avioni polete bio je mart 2022, pa onda 2023, a u 2025. godini nadležni se tek nadaju izgradnji aerodroma u 2026.

Trenutno se, takođe prema riječima Mirka Ćurića, rješava pitanje sa hrvatskom stranom.

“Dobio sam informaciju od uprave, prethodnog i novog direktora, svi elaborati, sve što je neophodno da se riješi zaštita životne sredine, to će oni obuhvatiti građevinskom dozvolom kako ne bi došlo do ugrožavanja ne samo dijela Hrvatske, već, naravno, prije svega Trebinja”, istakao je Ćurić za “Nezavisne”.

Đorđe Vučinić, poslanik u Klubu Za pravdu i red u NS RS, kaže da je kompletna priča o aerodromu Trebinje do sada bila mazanje očiju javnosti.

“Tokom postojanja prvog preduzeća ‘Aerodrom Trebinje’, na plate radnika godišnje je išlo 360.000 KM, a izrada projektne dokumentacije koštala je preko tri miliona KM. Novi aerodrom je želio da pravi Rodoljub Drašković, a onda je to preuzela Vlada RS. Tu su obustavljani tenderi, pa je Srbija preuzela posao. Tada je najavljivano da će letovi biti krajem 2021, a Skupština Trebinja izglasala je tada kredit od pet miliona maraka, od čega je 600.000 išlo za potrebe izgradnje aerodroma i niko ne zna šta je bilo s tim novcem. Ništa od tada nismo dobili, trenutno se u Taleži ništa ne dešava. Novom direktoru želim sreću, jer to je jedino što, izgleda, leti sa trebinjskog aerodroma”, kaže Vučinić za “Nezavisne “.

A dok se čeka da počnu radovi na izgradnji, na ovom projektu novac se uveliko troši.

Kako je nedavno objavio portal “Capital”, “Vode Srpske” dale su firmama iz Banjaluke i Bijeljine čak 733.000 KM za izradu idejnog rješenja i projekat otpadnih voda sa aerodroma.

Novinarka portala “Direkt” Nikolija Bjelica Škrivan kaže za “Nezavisne” da je sve ove godine nepostojeći aerodrom samo gutao javni novac, a ostavljao je malo traga na terenu.

“Imam utisak da su vlasti sve ovo vrijeme samo srljale, bez obzira na to što će, ako ih pitate, dostaviti spisak stvari koje su možda uradili. Naša vlast inače već mnogo godina ima problem sa slaganjem prioriteta. Hajde da za početak napravimo puteve i povežemo Hercegovinu sa ostatkom zemlje i njene opštine međusobno. To mogu da rade dok pričaju o aerodromu”, navodi ona te ističe da nikako nije dobro da o aerodromu odlučuju pojedinci.

“Mi smo više puta razgovarali sa stručnjacima iz oblasti vazduhoplovstva i mogu vam reći da su njihovi nalazi išli u pravcu toga da je takav jedan projekat posve neopravdan. Cijeli projekat je netransparentan od početka i prirodno je da u takvo nešto nemamo povjerenja”, naglasila je Bjelica Škrivanova.

To što poznavaoci prilika nemaju povjerenja u ovu priču, možda najbolje ilustruje izjava zbog koje ćemo se vratiti 13 godina unazad. Naime, 2012. godine, Nedeljko Čubrilović, koji je i tada bio ministar saobraćaja i veza u Vladi RS, prilikom posjete Trebinju, govoreći o turističkim potencijalima Srpske, rekao je da je aerodrom u Trebinju udvostručio broj putnika u odnosu na 2011. godinu

Društvo

MALA GOSPOJINA! Evo šta OBAVEZNO treba da se nađe na TRPEZI

U srpskom narodu 21. septembar ima posebno mjesto – na ovaj dan proslavljamo Malu Gospojinu, praznik koji slavi rođenje Presvete Bogorodice, Majke Gospodnje. Za vjernike, ovo je dan nade i svjetlosti, početak puta koji vodi ka spasenju čovječanstva kroz rođenje Isusa Hrista.

Tradicija nalaže poseban tretman, ali mnogi se pitaju: da li se na Malu Gospojinu posti i kako treba da izgleda trpeza?

Da li se posti na Malu Gospojinu? Za razliku od velikih postova, Mala Gospojina nije strogi posni praznik. U narodu se vjeruje da se na ovaj dan ne posti, osim ako datum ne padne u srijedu ili petak, kada pravila crkve nalažu post na vodi.

Ove godine, budući da Mala Gospojina pada u nedjelju, pravilo je jasno – trpeza može biti mrsna i raskošna, u duhu praznične radosti i okupljanja porodice. Dan je to kada se, više nego ikada, slavi život, porodica i zahvalnost Majci Božjoj.

Običaji i tradicija Mala Gospojina u srpskom narodu nosi i simboliku kraja ljeta i početka jeseni. Vjerovalo se da priroda tog dana počinje da se sprema za zimu – da polako uzima zimsko ruho, a ljudi, poštujući prirodni ritam, ne rade teške poslove u polju.

Na ovaj dan porodice su se okupljale oko trpeze i molitve, a posebno su svjetkovale žene i djevojke. Vjernici odlaze u crkvu, pale svijeće i upućuju molitve Presvetoj Bogorodici, zaštitnici žena i djece. Narod vjeruje da djeca rođena na Malu Gospojinu imaju poseban blagoslov i zaštitu Majke Božije.

Trpeza na Malu Gospojinu

Na Malu Gospojinu običaji nalažu da ništa iz kuće ne treba davati van doma, kako sreća ne bi izašla. Trpeza je bogata, sa raznovrsnim jelima, i predstavlja simbol zajedništva i radosti. U mnogim porodicama, posebno onima koje Malu Gospojinu slave kao krsnu slavu, jela su pripremljena s pažnjom i poštovanjem prema tradiciji – meso, domaći kolači, sezonsko povrće i sve ono što simbolizuje obilje i blagoslov doma.
Iako vrijeme prolazi, običaji Malog Gospojinskog dana ostaju živi u srcima naroda. Okupljanje porodice, molitva i poštovanje svetkovine prenose se s generacije na generaciju. Danas, dok mnogi biraju da posjete crkvu ili pripreme svečanu trpezu kod kuće, suština praznika ostaje ista – radost, nada i zahvalnost za dar života.

Nastavi čitati

Društvo

VANDALSKO PONAŠANJE U GLAMOČU! Opet prefarbali saobraćajne znakove na ćirilici

Saobraćajni znakovi sa natpisima mjesta na ćirilici ponovo su prefarbani, zbog čega je reagovao i ministar pravosuđa i uprave Livanjskog kantona Aleksandar Rodić za koga je takvo vandalsko ponašanje neprihvatljivo.

“Ovakvo ponašanje ne smije imati mjesta u našem društvu. Pozivam nadležne institucije da što prije identifikuju počinioce i preduzmu odgovarajuće mjere”, poručio je Rodić.

Osudivši učestalo vandalsko prefarbavanje ćiriličkih natpisa, Rodić je rekao da je ravnopravna upotreba pisma i jezika garant međusobnog uvažavanja i suživota u multietničkim sredinama, te naglasio da institucije moraju odlučnije reagovati kako bi se spriječilo ponavljanje ovakvih incidenata. “Ništa bolja situacija nije ni u Kupresu. Onima kojima smeta ćirilica smetaju i Srbi na ovim prostorima. Nacionalna netrpeljivost nam istorijski nikada nije donijela ništa dobro”, poručio je Rodić.

Mještani Glamoča navode da se šaranje i uništavanje znakova sa ćiriličkim natpisima ponavlja iznova, čak i nakon što postojeći saobraćajni znakovi budu očišćeni.

Nastavi čitati

Društvo

SLOVENCI TRAŽE PARE, RiTE „UGLJEVIK” NEMA RJEŠENJE! Idu u emisiju akcija od 27,5 miliona KM

Rudnik i termoelektrana „Ugljevik“ nema para da plati dospjele obaveze prema slovenačkom „Elektrogospodarstvu“ zbog čega ide u emisiju akcija od 27,5 miliona KM koje bi trebalo da kupi Matično preduzeće „Elektroprivrede RS“.

Prijedlog odluke o emisiji akcija biće razmatran na Skupština akcionara zakazanoj za 16. oktobar.

Iz prijedloga se već vidi da će odluka dobiti zeleno svjetlo te da će Matično preduzeće kao većinski akcionar kupiti akcije u iznosu od oko 20 miliona koliko trenutno i iznosi dospjeli dug prema Slovencima.

Takođe, vidljivo je da će biti potrebna još jedna emisija od 20 miliona kako bi se izmirile obaveze prema Slovencima za ovu godinu, s obzirom na to da krajem godine na naplatu dospijevaju još dvije rate.

Podsjećamo, RiTE „Ugljevik“ je arbitražnom odlukom suda u Beogradu polovinom 2023. godine obavezana da slovenačkom „Elektrogospodarstvu“ plati 67 miliona evra i isto toliko kamata za neisporučenu struju od 2011. do početka 2022. godine te da im sve dok radi isporučuje trećinu proizvedene struje.

U međuvremenu je donesena i dopuna arbitražne odluke kojom je RiTE obavezana da Slovencima plati još 62 miliona evra za neisporučenu struju od 2022. do 2024. godine.

Početkom 2024. godine potpisani su ugovori sa Slovencima o isporuci električne energije i vraćanju glavnice od 67 miliona evra, dok je krajem te godine potpisan i ugovor o izmirenju duga po po osnovu neisporučene električne energije od 2022. do početka 2024. godine u iznosu od 62 miliona evra.

Ostalo je neriješeno pitanje kamata od 67 miliona evra i arbitraža pred sudom u Vašingtonu koju su po istom osnovu pokrenuli Slovenci.

Prvu ratu glavnice po sporazumu potpisanom početkom 2024. godine RiTE je platio, dok su već kod druge počeli problemi, jer nisu uspjeli da plate oko milion KM kamate.

U zahtjevu Matičnom preduzeću uprava RiTE navodi da im je na naplatu 30. juna dospjela i treća rata u iznosu od oko 10 miliona KM sa kamatama, te prva rata po ugovoru potpisanom krajem 2024. godine u iznosu od oko 9,3 miliona KM.

Ističu da oni taj novac iz redovnih poslovnih aktivnosti ne mogu obezbijediti te su ih pozvali da iskoriste pravo preče kupovine i uplate akcije u iznosu od 20,07 miliona maraka.

Ovaj zahtjev je razmatrala uprava Matičnog preduzeća koja u zaključku navodi da u ovoj godini dospijevaju obaveze od oko 20 miliona KM po ugovoru otplati glavnice duga te još 20 miliona KM obaveza po ugovoru o priznanju i izmirenju duga za neisporučenu električnu energiju od početka 2022. do 31. januara 2024. godine.

„S obzirom na činjenicu da Matično preduzeće nije u mogućnosti da obezbijedi na računu 40 miliona koje bi rezervisalo za sprovođenje emisije akcija RiTE „Ugljevik“ za 2025. godinu, uprava je stava da se urade dvije emisije akcija od po 20 miliona“, navodi se u zaključku uprave.

Podsjećamo, RiTE „Ugljevik“ je arbitražnom odlukom suda u Beogradu koje je donesena polovinom 2023. godine obavezan da slovenačkom „Elektrogospodarstvu“ plati ukupno oko 372 miliona maraka.

Za veći dio tog duga potpisani su ugovori o izmirenju, dok je ostalo neriješeno pitanje isplate 67 miliona evra o kojem se trenutno pregovara.

Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić rekao je nedavno za CAPITAL da su Slovenci smanjili potraživanje sa 67 na 37 miliona evra te da su u toku završni razgovori o tome, piše CAPITAL.

Nastavi čitati