Connect with us

Društvo

AERODROM TREBINJE IMA SVE, osim piste, aviona i putnika

Od 1. maja 2025. godine, aerodrom u Trebinju ima novog direktora.

Predrag Babić sjeo je u fotelju umjesto Mladena Stankovića, koji je podnio ostavku, a od njega je, sudeći prema izjavama, osim papirologije, naslijedio i stav da projekat napreduje.

U čemu se ogleda taj napredak, nismo saznali, jer do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo uspjeli da stupimo u kontakt sa Predragom Babićem.

Ništa bolje nismo prošli ni u pokušaju da stupimo u kontakt sa bilo kim iz ovog preduzeća. Na internet stranici trebinje-airport.com, posljednja informacija objavljena je u februaru 2024. godine, a radi se o obavještenju o Studiji uticaja na životnu sredinu.

Studija je, podsjetimo, zatražena nakon što su se vlasti u Dubrovniku pobunile da neće dozvoliti izgradnju bez prethodno urađene studije, tvrdeći da će aerodrom i objekti biti građeni u zaštitnoj zoni rijeke Omble, te tako ugroziti izvorište pitke vode za Dubrovčane.

Osim informacija o studiji, na zvaničnom sajtu aerodroma Trebinje samo piše da je stranica u pripremi, a za one koji žele dobiti bilo kakve podatke, nije ostavljen ni broj telefona.

Slično je i sa Facebook stranicom Aerodrom Trebinje, gdje se takođe ne može pronaći kontakt broj preduzeća, ali su, za razliku od internet stranice, nešto ažurniji, te prenose šta drugi pišu o projektu aerodroma. Posljednja vijest je iz novembra 2024. godine, gdje se kaže da je od oko 300 hektara koje bi trebalo da obuhvata aerodrom, eksproprisano 12 odsto, odnosno da je vlasnicima zemljišta do tada isplaćen novac za oko 35 hektara.

U tekstu se navodi i da je planska dokumentacija za izgradnju aerodroma usvojena te da su izdati lokacijski uslovi za izgradnju. Eksproprijacije bi trebalo da bude završena do kraja 2025, a izgradnja bi trebalo da počne 2026, što je 20 godina od kada je ova priča počela.

Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja, kaže da je razgovarao sa novim direktorom aerodroma, podsjećajući da je Predrag Babić već učestvovao na projektu trebinjskog aerodroma, ali i da je bio i direktor preduzeća “Aerodromi Srbije”.

“On (Babić) je kazao da nema nikakvih problema ni da se neće nastaviti. On smatra da sve ide nekom planiranom dinamikom, bez obzira na to što je, nažalost, ovaj projekat prisutan duži period u Trebinju. Što se tiče njihovih obaveza, izrade glavnog projekta, to ide po planiranoj dinamici”, tvrdi Ćurić za “Nezavisne”.

Lokacija aerodroma planirana je zapadno od urbanog centra grada, prema naselju Hum.

“Obuhvata dijelove naseljenih mjesta Trebinja: Hum, Jusići, Petrovići, Jušići, Taleža, Duži, Ljubovo, Gola Glavica, Klikovići i Cerovac”, rečeno je u Studiji uticaja na životnu sredinu za izgradnju i rad aerodroma Trebinje, koju je izradio CETEOR iz Sarajeva.

Sve navedeno zvuči lijepo, od toga da preduzeće radi, da ima direktora, planove, ali je činjenica da aerodrom u koji se skoro dvije decenije više ulaže riječima nego djelima, nema ni pistu, ni prateće objekte, a kamoli avione ili putnike.

Priča o aerodromu u Trebinju počela je 2006, ubrzo je osnovano JP, a plan je bio da aerodrom bude izgrađen u selu Zupci, te da 2011. polete i prvi avioni. Ne samo da od toga nije bilo ništa, već je 2014. godine Vlada Srpske zatvorila “Aerodrom Trebinje”.

Priča je ponovo oživjela 2020. godine, kada sve preuzima Srbija, osnivač je bilo preduzeće “Aerodromi Srbije” Niš, a u direktorsku fotelju sjeda pomenuti Mladen Stanković.

Tada je promijenjena lokacija za aerodrom pa se on preselio u selo Mioniće, ali ni to nije trajalo dugo, pa je kao nova lokacija izabrano selo Taleža. Plan da avioni polete bio je mart 2022, pa onda 2023, a u 2025. godini nadležni se tek nadaju izgradnji aerodroma u 2026.

Trenutno se, takođe prema riječima Mirka Ćurića, rješava pitanje sa hrvatskom stranom.

“Dobio sam informaciju od uprave, prethodnog i novog direktora, svi elaborati, sve što je neophodno da se riješi zaštita životne sredine, to će oni obuhvatiti građevinskom dozvolom kako ne bi došlo do ugrožavanja ne samo dijela Hrvatske, već, naravno, prije svega Trebinja”, istakao je Ćurić za “Nezavisne”.

Đorđe Vučinić, poslanik u Klubu Za pravdu i red u NS RS, kaže da je kompletna priča o aerodromu Trebinje do sada bila mazanje očiju javnosti.

“Tokom postojanja prvog preduzeća ‘Aerodrom Trebinje’, na plate radnika godišnje je išlo 360.000 KM, a izrada projektne dokumentacije koštala je preko tri miliona KM. Novi aerodrom je želio da pravi Rodoljub Drašković, a onda je to preuzela Vlada RS. Tu su obustavljani tenderi, pa je Srbija preuzela posao. Tada je najavljivano da će letovi biti krajem 2021, a Skupština Trebinja izglasala je tada kredit od pet miliona maraka, od čega je 600.000 išlo za potrebe izgradnje aerodroma i niko ne zna šta je bilo s tim novcem. Ništa od tada nismo dobili, trenutno se u Taleži ništa ne dešava. Novom direktoru želim sreću, jer to je jedino što, izgleda, leti sa trebinjskog aerodroma”, kaže Vučinić za “Nezavisne “.

A dok se čeka da počnu radovi na izgradnji, na ovom projektu novac se uveliko troši.

Kako je nedavno objavio portal “Capital”, “Vode Srpske” dale su firmama iz Banjaluke i Bijeljine čak 733.000 KM za izradu idejnog rješenja i projekat otpadnih voda sa aerodroma.

Novinarka portala “Direkt” Nikolija Bjelica Škrivan kaže za “Nezavisne” da je sve ove godine nepostojeći aerodrom samo gutao javni novac, a ostavljao je malo traga na terenu.

“Imam utisak da su vlasti sve ovo vrijeme samo srljale, bez obzira na to što će, ako ih pitate, dostaviti spisak stvari koje su možda uradili. Naša vlast inače već mnogo godina ima problem sa slaganjem prioriteta. Hajde da za početak napravimo puteve i povežemo Hercegovinu sa ostatkom zemlje i njene opštine međusobno. To mogu da rade dok pričaju o aerodromu”, navodi ona te ističe da nikako nije dobro da o aerodromu odlučuju pojedinci.

“Mi smo više puta razgovarali sa stručnjacima iz oblasti vazduhoplovstva i mogu vam reći da su njihovi nalazi išli u pravcu toga da je takav jedan projekat posve neopravdan. Cijeli projekat je netransparentan od početka i prirodno je da u takvo nešto nemamo povjerenja”, naglasila je Bjelica Škrivanova.

To što poznavaoci prilika nemaju povjerenja u ovu priču, možda najbolje ilustruje izjava zbog koje ćemo se vratiti 13 godina unazad. Naime, 2012. godine, Nedeljko Čubrilović, koji je i tada bio ministar saobraćaja i veza u Vladi RS, prilikom posjete Trebinju, govoreći o turističkim potencijalima Srpske, rekao je da je aerodrom u Trebinju udvostručio broj putnika u odnosu na 2011. godinu

Društvo

HOĆE LI ČASOVI BITI SKRAĆENI? U banjalučkim školama NEIZDRŽIVO, Ministarstvo na potezu!

Aktiv direktora osnovnih škola u Banjaluci zatražio je od Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske odobrenje za održavanje skraćenih časova tokom ove sedmice.

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije Miroslav Popržen za BL portal potvrdio da je su zatražili skraćene časove, zbog još uvijek visokih temperatura, te uslova u kojima učenici ne mogu biti dovoljno fokusirani na nastavu.

“Jeste, prijedlog je da se razmotri ta opcija”, kratko je kazao Popržen za BL portal.
Nova školska godina počela je juče, 1. septembra, a odluci o skraćenim časovima naknadno će se oglasiti u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske.

Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske, Dragan Gnjatić, takođe je prije samo dva dana upozorio javnost da je potrebno pokrenuti projekat klimatizacije svih škola, budući da klimatizovane učionice trenutno predstavljaju rijetkost.

“Zbog visokih tempertura u pojedinim školama u Republici Srpskoj biće skraćeni časovi. Vjerujte, u Trebinju je tek neizdrživo. Potrebno je klimatizovati sve škole, a ne da to funkcioniše kao sada jedna učionica ima klimu jer učenik ima roditelja koji će to da donira, a druga nema. Sistemski se mora uraditi”, kazao je nedavno Gnjatić za BL portal.

Nastavi čitati

Društvo

„NIŠTA NAM NE GOVORE!“! Potresne riječi generalovog sina, niko ne zna kada tijelo stiže u Srbiju!

– Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (MKSR) u Hagu ni posle šest dana nije obavestio članove porodice generala Ratka Mladića, koji je preminuo u pritvorskoj bolnici u Sheveningenu, kada bi mogli da preuzmu njegovo telo, izjavio je Mladićev sin Darko Mladić.

On je za ”Politiku” rekao da još nema informacije o tome dokle se stiglo sa istragom o okolnostima smrti njegovog oca koju je naložila predsednica Mehanizma Grasiela Pati Santana.

Istragu o okolnostima Mladićeve smrti, shodno odluci Santane, vodi sudija Ijan Bonomi, kojem su na raspolaganje stavljena sva dokumenta o nekadašnjem komandantu VRS, među kojima su i oni sa znakom poverljivosti.

Procedura u vezi sa utvrđivanjem uzroka smrti je, kako je ranije izjavio  predsednik Centra za obnovu međunarodnog prava Goran Petronijević, standardna i sprovodi se nakon smrti nekog pritvorenika ili osuđenika i u skladu je sa pravilima o postupku i do kazima Mehanizma i postupku sa zatvorenicima u slučaju smrti i holandskim zakonima.

Nakon smrti se naređuje istraga koja obuhvata uzimanje izjava od lica koja su zatekla umrlog osuđenika, kada su ga zatekla, kada su ga poslednji put videla…

Izjave te vrste se, u najvećem broju slučajeva, uzimaju od bolničara, stražara ili onoga ko se nalazio u njegovom okruženju.

Obavezno se radi obdukcija, nalaže se i toksikološka analiza, a nakon toga se utvrđuje tačan uzrok i vreme smrti.

Kad se završe sve navedene analize i kada se utvrdi tačan uzrok smrti, izdaje se takozvana međunarodna ili internacionalna umrlica.

Reč je o sprovodnom dokumentu kojі garantuje da je lice preminulo, gde, kada i pod kojim okolnostima se to dogodilo i to služi kao jedan od dokumenata da se od holandskih vlasti dobije dokument kojim se dozvoljava da se posmrtni ostaci transportuju u zemlju u kojoj će biti obavljena sahrana.

General Ratko Mladić preminuo je 27. avgusta u pritvorskoj bolnici u Hagu u 84. godini.

(Tanjug) Foto: Tanjug

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Još jedan pravi ljetni dan

U BiH se u prvom dijelu dana očekuje sunčano i toplo vrijeme, samo su ponegdje poslije podne moguće padavine.

Kiša i pljuskovi sa grmljavinom očekuju se ponegdje u drugom dijelu dana na jugozapadu i jugoistoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha od 12 do 18, na jugu do 24 stepena, a najviša dnevna od 27 do 33, na jugu do 36, a u višim predjelima od 24 stepena Celzijusova. Duvaće slab do umjeren vjetar, istočni i sjeveroistočni.

Nastavi čitati

Aktuelno