Connect with us

Društvo

AFERA “VIADUKT” POD ZASTAROM! Za 100 miliona niko kriv, za metar drva zatvor

Nakon što su u javnost dospjele informacije da je banjalučko Okružno tužilaštvo obustavilo istragu protiv kompanije Viadukt, otvorilo se pitanje da li u Republici Srpskoj uopšte postoji ruka pravde i da li će iko odgovarati za aferu kroz koju su nadležni građane ojadili za preko 100 miliona maraka?

Istraga afere Viadukt odnosno dvije sporne fakture u iznosu od 1,2 milona evra nakon godina kruženja po tužilačkim fiokama, još u oktobru prošle godine je obustavljena i to zbog zastarjelosti, poručeno je iz Okružnog tužilaštva Banja Luka.

Predmet je formiran 2020. godine nakon pritiska javnosti. Predsjednik komisije za borbu protiv korupcije i poslanik PDP-a Branislav Borenović kaže da je ovo poruka institucija da nema odgovornosti za ovu aferu.

“To je jedna šokantna koja pokazuje da se u Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci zatvara slučaj Viadukt. Da se ide u obustavljanje postupka koji je toliko očigledan da su pojedinci zloupotrijebili svoje pozicije i u nekom dogovoru sa predstavnicima institucija Republike Srpske došli do 112 miliona KM koje su iznijeli iz Republike Srpske”, kaže Borenović.

Obustavljena istraga nije ni obuhvatala okolnosti dodjeljivanja sporne koncesije, nego o dvije sporne fakture.

Okolnosti davanja koncesije istražuju druga tužilaštva.

Za Radu Savića iz SDS-a ovo nije iznenađenje.

“Ništa od te krupne korupcije u RS nije procesuirano tako da nismo ni očekivali neki drugačiji ishod očigledno je da postoji sprega nivoa vlasti kada je u pitanju zaštita ovakvih radnji. Zašto je nešto što je bilo rješivo sa milion evra došlo do ovolike cifre”, kaže Savić.

Pitanje ko je odgovoran i dalje je bez epiloga, smatra urednik portala Kapital Siniša Vukelić, bez obzira što je i te kako jasno da su akteri ove afere i domaći zvaničnici.

“Tužilaštvo je trebalo izaći sa jasnim stavom: da li tu ima ili nema krivičnog djela. Zastara sama po sebi ne amnestira učesnike u ovom procesu koji su bili prethodnih godina i koji nisu prvo nisu htjeli da se nagode sa kompanijom Viadukt i na kraju smo morali da plaitmo 112 miliona maraka. To je za ovu zemlju ogroman novac i postavlja se pitanje ako nema pravne odgovornosti da li ima moralne? Zašto nikome nije falila dlaka s glave jer smo dali preko 100 miliona maraka tašna-mašna firmi”, kaže Vukelić.

Tako je još jednom poslata poruka da je moguće na krajnje sumnjiv način od građana Republike Srpske oteti stotine miliona maraka, a da za to niko ne odgovara, dok ako na primjer ukradete metar drva možete završiti u zatvoru.

BN TV

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno