Društvo

Afrička kuga se širi: Farmeri zabrinuti, traže zabranu uvoza svinja

Afrička kuga svinja potvrđena je na još 11 farmi u Semberiji, a proizvođači širom Srpske preduzeli su maksimalne biosigurnosne mjere, ali i apelovali na vlasti da spuste rampu za uvoz mesa i životinja iz svih zemalja gdje je bolest potvrđena.

Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS istakli su juče da je prisustvo afričke kuge svinja potvrđeno na 20 imanja u semberskim selima Srednji i Gornji Dragaljevac i Donji i Gornji Magnojević.

– Uginula je 31 životinja, a na području koje obuhvata ovih 20 imanja nalazi ukupno 498 svinja, od kojih su neke do sada eutanazirane, a ostale su u postupku uklanjanja – kazali su u ministarstvu.

Apelovali su na farmere da se strogo pridržavaju propisanih mjera te da svaku sumnju na bolest i uginuće odmah prijave.

– Zabranjeno je premještanje životinja, obavezno treba ograničiti kretanje sa farmi i na njima, postaviti dezinfekcione barijere, mijenjati obuću i odjeću prilikom napuštanja farme – poručili su iz ministarstva.

Strah farmera u Srpskoj dodatno raste jer je prisustvo ove bolesti potvrđeno i u Hrvatskoj, a pojedini tvrde da postoje i žarišta u Šamcu i Zvorniku.

Vlasnik firme “Zelen gaj” iz Laminaca kod Gradiške, koja se između ostalog bavi i uzgojem svinja, Ranko Sarajlić kaže da situacija postaje veoma ozbiljna te da najvažnije aktivnosti treba preusmjeriti na kontrolu granica.

– Bolest je došla iz uvoza, ali odakle tačno to niko ne zna sa sigurnošću zbog čega BiH treba uvesti stroge kontrole na uvoz svinja i svinjskog mesa iz područja gdje afrička kuga nije registrovana, a iz država gdje je potvrđena, uvoz treba zabraniti – kategoričan je Sarajlić.

On ističe da su farmeri u Lijevču polju preduzeli sve mjere koje su u njihovoj moći.

– Biosigurnost na farmama podigli smo na maksimalan nivo, ne dozvoljavamo ulazak trećih lica, kamiona i slično. Prilikom prodaje stoku izvozimo svojim prevoznim sredstvima mimo farme i sve redovno dezinfikujemo, što dodatno povećava troškove proizvodnje. Apelujem na nadležne da javno obećaju da će proizvođačima nadoknaditi kompletnu štetu da farmeri ne bi skrivali bolest i prodavali bolesne životinje – istakao je Sarajlić.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković istakao je da je pojava afričke kuge veliki ekonomski udar na već osiromašen stočni fond.

– Zabrinutost farmera je opravdana – kazao je Marinković.

Dodao je da je Srpsku bolest opkolila sa svih strana, što je dokaz da se brzo širi i da svi treba da budu maksimalno oprezni.

– Neko vrijeme bi trebalo zabraniti uvoz svinja i mesa iz zaraženih mjesta, kao i provoz svinja kroz BiH, jer su to putevi širenja zaraze, pored uvoza stočne hrane, žitarica. Sve nas to na neki način može ugroziti. S druge strane treba da budemo svjesni da dolazi do prerastanja svinja i farmeri već imaju životinje za isporuku. Sve se to mora uzeti u obzir, jer šteta može biti nemjerljiva – rekao je Marinković.

Iz Gradske uprave Bijeljina ističu da je na saobraćajnicama sedam lokacija na području Bijeljine na kojima je utvrđena afrička kuga svinja postavljeno 14 dezinfikacionih barijera, u vidu sunđera natopljenih sredstvom za dezinfekciju, s ciljem smanjenja rizika od širenja zaraze.

Ranko Sarajlić kaže da je rano govoriti o mogućem uticaju afričke kuge na enorman rast cijena svinjetine, s obzirom na to da se bolest proširila regionom.

– Sve zavisi od raspoloživih količina na tržištu Evrope. Domaće farme ne proizvode ni 30 odsto svinjetine koja treba tržištu BiH, tako da uopšte ne utičemo na cijenu mesa – naveo je Sarajlić, piše Glas Srpske.

Srpskainfo

Related Topics:afrička kuga farmeri svinje zabrana uvoza

Up Next

Patrijarh Porfirije čestitao Kurban-bajram vjernicima islamske vjeroispovijesti

Don't Miss

Poništeno 167 diploma fakulteta u Banjaluci, pogledajte spisak

Društvo

Rafinerija Brod ulazi u novi biznis, NEMA VEZE SA NAFTOM

Da li će se Rafinerija nafte u Brodu vratiti poput “feniksa”?

Ovo preduzeće planira da u svom krugu gradi postrojenje za reciklažu plastike sa dnevnim kapacitetom od 32 tone. Od te sirovine bi se kasnije proizvodili kanisteri za Rafineriju ulja u Modriči.

U fabrici bi bila uspostavljena linija za tretman PET ambalaže i linija za tretman plastičnih folija koje bi pojedinačno imale kapacitet prerade od 1.000 kilograma po satu, izvijestio je Capital.

Realizacija predmetnog projekta neće proizvoditi elemente značajnih uticaja na životnu sredinu koji bi mogli da dovedu do značajnog zagađenja u odnosu na postojeće stanje na lokaciji, a samim tim niti elemente negativnog prekograničnog uticaja – navode oni u elaboratu koji su uz zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu poslali Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

U ovom dokumentu se navodi da reciklaža plastike predstavlja jedan od ključnih koraka ka održivom upravljanju otpadom i smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu.

Ne rade već godinama

– Njeno sporo razlaganje čini je velikim ekološkim izazovom. Udio plastičnog otpada u ukupnoj količini mješovitog komunalnog otpada iznosi 12 do 15 posto težinski, dok zapreminski gledano ovaj udio se kreće od 30 do 40 posto zbog niske molekularne težine plastike – navodi se u elaboratu.

Zanimljivo je da je rafinerija početkom avgusta u Brodu postavila spremnik za prikupljanje PET ambalaže u Gradskom parku u Brodu.

Podsjećamo, Rafinerija nafte Brod je obustavila preradu nafte nakon eksplozije koja se dogodila u oktobru 2018. i od tada više nije pokretala ovaj proces.

Iako su vlasnici, ruski investitori u više navrata najavljivali remont, modernizaciju i prelazak na gas kao energent to se do danas nije desilo.

Preduzeće je za šest mjeseci ove godine napravilo minus od 31,17 miliona maraka sa čime je akumulirani gubitak narastao na preko 914 miliona maraka.

Nastavi čitati

Društvo

SKUPLJA REGISTRACIJA: Gdje ide ogromni novac od građana?

Građani u Republici Srpskoj će za registraciju vozila ove godine će plaćati 50 do 200 KM, više u odnosu na prošlu godinu. Pitanje je gdje se troše ogromne sume novca koje se naplaćuju od građana?

Građani Republike Srpske će za registraciju vozila ove godine plaćati u prosjeku 100 KM više u odnosu na prošlu godinu. Poskupjelo je nekoliko stavki jer svima izgleda fali novca, a sve opet ide po džepu građana.

Da biste registrovali svoje vozilo, trebaće vam između 600- 650 KM. Većina građana kaže da “pojma nemaju” šta plaćaju.

Suma novca koji liježu na račun osiguravajućih kuća i u budžet Srpske izazivaju vrtoglavicu. Ilustrovano, to izgleda ovako.

U Srpskoj je u 2024. godine registrovano 518.586 vozila.

Za premiju osiguranja za prosječno vozilo građani godišnje plate više od 199.000.000 KM. Za putarine na ovakvim putevima kojima vozimo, u budžet uplatimo 70 KM po vozilu, što je ukupno više od 36,3 miliona KM.

Porez na upotrebu motornih vozila državi donosi preko 18 miliona KM, a posebna vodna naknada skoro 18 miliona KM. Za tablice dajemo više od 10 miliona KM. Tu su i naknade, potvrde i takse od oko 15 miliona KM.

Kad se sve sabere, građani Srpske za godinu dana za registraciju uplate skoro 332 miliona KM, od čega u budžet Republike Srpske više od 103,5 miliona KM!

Sume su impozantne ali problema ne bi bilo kada bi se dio tih sredstava vraćao građanima kroz javne usluge, što je i osnovna funkcija države, kaže ekonomista Mirjana Orašanin.

“Vidimo koliku sumu građani plaćaju prilikom registracije automobila, a kakvi su nam putevi. Svakodnevno slušamo o putevima u Hercegovini, put smrti je put Foča – Sarajevo, gdje skoro svake sedmice skoro da neko pogine.

Zatim, kad vidimo naše lokalne puteve u Bijeljini, kad je nešto urađeno? Pogledajmo bilo koje puteve. Mi u Republici Srpskoj se zapravo još uvijek vozimo putevima i cestama koje su napravljeni za vrijeme bivšeg Jugoslavije. Šta nam je sa nasipima, sa zaštitom od poplava?”, pita Orašanin.

Primjećuju to i građani, kako kažu, svakodnevno.

“Rupe su svuda po putu. Nekim putevima noću ne biste smjeli da idete. Registracija je skuplja od toga koliko vrijedi auto”, ističu oni.

Problemi puteva i katastrofalnih popolava kakvu smo imali 2014. godine traju godinama, iako građani redovno pune budžet, ističe Orašanin, objašnjavajući ko se tu, kako kaže, okoristio.

“Jasno je da je budžetu, koliko god da se uplati sve malo. Za pokriće budžetskih rupa i deficita, javne potrošnje, potreban je ogroman novac, a da ne govorim o nelegalnom izvlačenju para iz javnog budžeta. Sve to treba da finansiraju građani, a kad pogledamo vodoprivredu, Fond zaštite životne sredine, vidimokoliko građani finansiraju zaposlene radnike odnosno neradnike u svim tim fondovima i institucijama, a koji ništa ne doprinose ništa Srpskoj niti njenim građanima”, objašnjava Orašanin.

Orašanin dodaje da ova vlast pokazuje stalni nemar prema građanima, te da zato nikad u javnosti nismo dobili precizan izvještaj u šta su utrošena uplaćena sredstva. Šta na kraju ostaje građanima, sem da plate nove namete? Njima je jasno.

“Plaćaćemo na kredit, ko bude htio da vozi, ko ne bude…parkiraj i u žaru”, poručuju oni.

Nastavi čitati

Društvo

KREDITI ZA “MIR U KUĆI”: ERS krpi rupe u poslovanju novim milionskim zaduženjem

Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) nastavila je da se zadužuje kod komercijalnih banaka kako bi krpila rupe u poslovanju. Banka poštanska štedionica im je pozajmila 10 miliona maraka uz kamatu od dva miliona KM, otkriva portal CAPITAL.

Odluku o novom kreditu uprava preduzeća na čelu sa direktorom Lukom Petrovićem je donijela danas.

U njoj se ne navodi na koji period je novac posuđen, odnosno koji je rok za njegovo vraćanje kao ni u koje će svrhe biti iskorišten.

Podsjećamo, ERS se ove godine zadužio oko 200 miliona maraka, a novac su pozajmljivali i od trgovaca dugovima, odnosno društava za faktoring.

Riječ je o izuzetno nepovoljnim kreditima. Primjera radi NLB Banka Banjaluka im je sredinom godine pozajmila 18 miliona maraka uz obavezu da vrate kamatu od čak 7,5 miliona KM.

Uprava zaduženja pokušava da opravda lošom hidrološkom godinom i izgubljenim arbitražama.

Procjene su da će ovu godinu ERS završiti u minusu od oko 30 miliona maraka.

Nastavi čitati