Connect with us

Politika

AGENTI STRANOG UTICAJA? Novi zakon zabranjuje udruženjima i fondacijama političko djelovanje

Na narednoj sjednici NSRS trebalo bi da se oformi poseban registar neprofitnih organizacija osnovanih u Srpskoj koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti kao agente stranog uticaja

U skladu sa Nacrtom zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji će biti razmatran na narednoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, trebalo bi da se oformi poseban registar ovih organizacija osnovanih u Srpskoj koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti kao agente stranog uticaja.

U obrazloženju Nacrta zakona navodi se da bi ovim aktom trebalo da se urede uslovi i način obezbjeđenja javnosti rada neprofitnih organizacija, te propišu druga pitanja u vezi sa njihovim djelovanjem kako bi bilo što transparentnije.

“Jedan od razloga usvajanja ovog akta jeste to da do danas posebnim zakonom nije uređena oblast javnosti rada neprofitnih organizacija, njihovo političko djelovanje, objavljivanje finansijskih izvještaja, vođenje poslovnih knjiga, kao i nadzor nad zakonitošću rada i ostale odredbe o radu neprofitnih organizacija”, navodi se u tekstu Nacrta zakona.

U obrazloženju se podsjeća da je Zakon o udruženjima i fondacijama Republike Srpske uredio pitanja osnivanja, postupak registracije, unutrašnju organizaciju i prestanak rada, s tim da oblast javnosti rada nije regulisao.

“Nepostojanjem zakona kojim se propisuje oblast javnosti rada neprofitnih organizacija, njihovo političko djelovanje, objavljivanje finansijskih izvještaja, vođenje poslovnih knjiga, kao i nadzor nad zakonitošću rada i ostale odredbe o radu neprofitnih organizacija, stvaraju se pretpostavke za urušavanje pravnog sistema i ustavnog uređenja Srpske i čine štetne posljedice na rad organa i organizacija Republike”, navodi se u obrazloženju.

Nacrtom zakona propisuje se osnivanje registra neprofitnih organizacija u koji se upisuju podaci – ime, prezime i adresa, odnosno naziv i sjedište osnivača, osnivački akt i rješenje o upisu izdato od nadležnog organa, te statut i organi neprofitne organizacije.

Propisuje se da registar neprofitnih organizacija vodi Ministarstvo pravde Republike Srpske, kao i šta se u smislu ovog zakona smatra tom organizacijom, stranim subjektom, vladom druge države i stranom političkom strankom.

“Tako se pod neprofitnim organizacijama podrazumijevaju udruženja i fondacije, kao i strane i međunarodne nevladine organizacije osnovane i registrovane u Republici Srpskoj u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama Srpske, koje u cijelosti ili đelimično finansiraju druge države, njihovi organi ili njihovi ovlašteni zastupnici, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva”, navodi se u obrazloženju.

Pod stranim subjektom podrazumijeva se vlada, izvršni organ druge države ili strana politička stranka, fizičko lice koje nema državljanstvo BiH i prebivalište u BiH ili pravno lice ili grupa pravnih lica koja je organizovana po propisima druge države ili koja ima sjedište u drugoj državi.

“Vlada druge države označava izvršni organ vlasti svake države, osim BiH, a strana politička stranka označava svaku političku stranku registrovanu po propisima druge države”, ističe se u obrazloženju.

Odredbama navedenog akta se propisuje i šta se smatra političkim djelovanjem i političkim aktivnostima neprofitnih organizacija.

Pod političkim djelovanjem podrazumijeva se učešće u predizbornoj kampanji političkih stranaka i kandidata, prikupljanje sredstava za političke stranke i kandidate, finansiranje kandidata, odnosno političkih stranaka i sprovođenje političke aktivnosti s ciljem formiranja javnog mnjenja radi postizanja političkih ciljeva, a politička aktivnost označava svaku aktivnost prema organima, institucijama ili izabranim predstavnicima Srpske ili predstavnicima Srpske u institucijama BiH u smislu formulisanja usvajanja ili izmjene propisa i politike Republike ili u smislu političkog i javnog interesa.

“Neprofitnim organizacijama nije dozvoljeno obavljanje političke aktivnosti niti političko djelovanje”, navodi se u tekstu Nacrta zakona.

Odredbama ovog nacrta zakona se propisuje da se političkim djelovanjem u smislu ovog zakona ne smatra đelovanje u oblasti nauke, kulture, socijalne i zdravstvene zaštite, sporta, zaštite potrošača, zaštite prava nacionalnih manjina i lica sa invaliditetom, zaštite životne sredine, borbe protiv korupcije, filantropije, volonterstva i informisanja.

Takođe, propisuje se da je neprofitna organizacija obavezna Ministarstvu pravde Srpske dostaviti polugodišnji i godišnji finansijski izvještaj sa naznakom uplatioca, visine doznačenih sredstava, vrste i iznosa naknade i prihoda izraženih u novcu ili drugoj vrijednosti, kao i izvještaj o utrošku sredstava.

Ministarstvo pravde s ciljem vršenja inspekcijskog nadzora finansijski izvještaj dostavlja Poreskoj upravi, a propisuje se da nadzor nad zakonitošću rada neprofitne organizacije vrši nadležni inspekcijski organ.

“Propisuje se da u slučaju da neprofitna organizacija u svom djelovanju postupa suprotno Ustavu Srpske i propisima Republike na štetu individualnih i drugih prava građana ili podstiče na nasilje, koristi govor mržnje ili podstiče vjersku ili drugu netrpeljivost s ciljem postizanja političkih ciljeva ili ukoliko Poreska uprava utvrdi nepravilnosti u finansijskom poslovanju, Ministarstvo pravde pokreće postupak za zabranu obavljanja rada, kao i postupak protiv odgovornih lica u skladu sa Krivičnim zakonikom Srpske”, navodi se u obrazloženju ovog nacrta zakona.

Naredna sjednica Narodne skupštine biće održana u utorak, 26. septembra.

(Srna)

Politika

BORCI PONOVO NA MARGINAMA! “Najavljena povećanja samo pred izbore, ONO STVARNO IZOSTAJE”

Osnovica boračkog dodatka u Republici Srpskoj od marta naredne, izborne godine, biće „povećana“ na 4,5 KM po mjesecu provedenom u ratu. Demobilisani borci Vojske Republike Srpske tako će, u prosjeku, dobijati maksimalno oko 200 KM mjesečno – iznos koji, uz najavljeno poskupljenje struje i rast troškova, ne može pokriti ni osnovne životne potrebe.

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska, Nebojša Drinić, poručuje da se vlast već godinama krije iza floskula o „brizi o borcima“, dok realnost govori suprotno.

„Vlast bi rekla da je ovo briga o borcima. Jeste – ako izuzmemo činjenicu da oko 14.000 ljudi živi isključivo od tog dodatka. Sa najavljenim poskupljenjem struje to nije dovoljno ni za osnovne troškove. Ista ili slična sudbina pogađa i ratne invalide. Dok god se život borca svodi na simbolične iznose i predizborna obećanja, vlast nema pravo da govori o ‘brizi’. Poštovanje se mjeri djelima, a djela uporno izostaju.“

Drinić podsjeća i na dugogodišnje propuste institucija koje bi trebalo da štite porodice poginulih boraca.

„Samo u Banjoj Luci godinama stoji 15 praznih stanova za porodice poginulih boraca, jer resorno ministarstvo nije uradilo svoj posao. U najvećem gradu Srpske napravili smo bazu nezaposlene djece poginulih boraca, jednokratno ih pomogli sa 1.000 KM i pokrenuli sistemsko zapošljavanje. Sve institucije dobile su poziv da se uključe. Ni odgovor nismo dobili. Toliko o SNSD-ovoj politici ‘poštovanja’ prema onima koji su stvorili Republiku Srpsku.“

Dok vlast najavljuje nova povećanja i hvali se navodnim napretkom, hiljade boraca i njihovih porodica i dalje žive na ivici egzistencije, čekajući da obećanja konačno zamijene konkretna djela.

Nastavi čitati

Politika

Marković “Testiranje na drogu da bude obaveza SVIH POSLANIKA I DIREKTORA JAVNIH PREDUZEĆA”

U javnosti ponovo odjekuje tema droga i javnih funkcija, posebno nakon najave da će se 2026. godine učenici drugog i trećeg razreda srednjih škola u Republici Srpskoj testirati na prisustvo narkotika. Ova najava otvorila je pitanje da li su i oni koji donose odluke spremni da prođu kroz isti proces.

Tim povodom provjereno je koliko su narodni poslanici spremni na dobrovoljno testiranje, a najjasniji i najkonkretniji stav iznio je član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska, Slaviša Marković.

Marković je poručio da testiranju moraju biti podvrgnuti svi nosioci javnih funkcija i da to treba da bude zakonski uslov za imenovanje na najviše pozicije u Republici Srpskoj:

„Svi narodni poslanici, čak i direktori svih javnih preduzeća treba da se testiraju i da to bude uslov za imenovanje na ključne funkcije u Republici Srpskoj.“

Naglasio je da upravo poslanici treba da budu prvi koji će dati primjer:

„Najbolje bi bilo da mi pristanemo u Skupštini da se testiramo, pa onda da vidimo. Oni koji ne budu pristali vjerovatno imaju razlog zašto odbijaju.“

Reakcije drugih poslanika

Iako je Markovićev stav najdirektniji, većina poslanika različitih stranaka poručila je da nema ništa protiv testiranja:

Nenad Stevandić poručio je da je spreman da bude testiran „kad god i ko god želi“.

Srđan Mazalica ističe da „nema nikakav problem“ sa testiranjem.

Dragan Galić kaže da bi „istog momenta pristao“.

Petko Rankić naglašava da „droge u Skupštini nema i nije je nikada bilo“.

Nebojša Vukanović podsjetio je da se već sam testirao na 10 vrsta droga i da bi to ponovio.

Radislav Dončić smatra da u parlamentu vjerovatno nema konzumenata, ali podržava obavezno testiranje.

Mirsad Duratović ističe da će se testirati „i mimo NSRS ako treba“.

Širi kontekst – slučaj „Đajić i droga u UKC-u“

Ova tema posebno se rasplamsala nakon slučaja „Đajić i droga u UKC RS“, kada se u javnosti pojavio snimak na kojem se ispred tadašnjeg direktora UKC-a iznosi kesa sa bijelom praškastom materijom. Taj slučaj otvorio je veliku raspravu o odgovornosti funkcionera i potrebi sistemskog testiranja svih nosilaca javnih funkcija.

Pored brojnih reakcija, poruka Slaviše Markovića iz Pokreta Sigurna Srpska ostaje najjasnija:

Testiranje na drogu mora postati obavezan uslov za sve koji žele da obavljaju javne funkcije – od narodnih poslanika do direktora javnih preduzeća.

Kako će javnost i institucije odgovoriti na ovaj prijedlog, ostaje da se vidi, ali je izvjesno da je tema ušla u fokus i da će biti jedna od ključnih u narednom periodu.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ: Vlada razvlašćuje Banjaluku i uzima nadležnosti lokalnim zajednicama

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković oštro je reagovao na najavljene zakonske izmjene koje, kako tvrdi, direktno umanjuju finansijske i administrativne nadležnosti gradova i opština u Republici Srpskoj.

– Radi se o napadima na Banjaluku. Ovo je zakon koji treba da razvlasti Banjaluku i ostale gradove i opštine. Naš izvorni prihod su građevinske dozvole, a sada nam vlast i to oduzima – poručio je Stanivuković.

On ističe da najavljene izmjene znače da će Vlada RS preuzeti dio ključnih poslova i prihoda lokalnih zajednica, što bi, kako kaže, imalo ozbiljne posljedice po budžet i funkcionisanje grada.

– Koliko će prihoda, poslova i nadležnosti nama da uzme Vlada? Miniću i ostala ekipo, zašto radite protiv naroda Banjaluke? – upitao je Stanivuković, naglašavajući da će se protiv ovakvih rješenja boriti svim raspoloživim sredstvima.

Gradonačelnik dodaje da očekuje reakciju i podršku odbornika, ali i građana, jer se, kako kaže, radi o pitanju koje prevazilazi stranačke razlike i direktno utiče na život svih stanovnika najvećeg grada Srpske.

Nastavi čitati

Aktuelno