Connect with us

Politika

AGENTI STRANOG UTICAJA? Novi zakon zabranjuje udruženjima i fondacijama političko djelovanje

Na narednoj sjednici NSRS trebalo bi da se oformi poseban registar neprofitnih organizacija osnovanih u Srpskoj koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti kao agente stranog uticaja

U skladu sa Nacrtom zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji će biti razmatran na narednoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, trebalo bi da se oformi poseban registar ovih organizacija osnovanih u Srpskoj koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti kao agente stranog uticaja.

U obrazloženju Nacrta zakona navodi se da bi ovim aktom trebalo da se urede uslovi i način obezbjeđenja javnosti rada neprofitnih organizacija, te propišu druga pitanja u vezi sa njihovim djelovanjem kako bi bilo što transparentnije.

“Jedan od razloga usvajanja ovog akta jeste to da do danas posebnim zakonom nije uređena oblast javnosti rada neprofitnih organizacija, njihovo političko djelovanje, objavljivanje finansijskih izvještaja, vođenje poslovnih knjiga, kao i nadzor nad zakonitošću rada i ostale odredbe o radu neprofitnih organizacija”, navodi se u tekstu Nacrta zakona.

U obrazloženju se podsjeća da je Zakon o udruženjima i fondacijama Republike Srpske uredio pitanja osnivanja, postupak registracije, unutrašnju organizaciju i prestanak rada, s tim da oblast javnosti rada nije regulisao.

“Nepostojanjem zakona kojim se propisuje oblast javnosti rada neprofitnih organizacija, njihovo političko djelovanje, objavljivanje finansijskih izvještaja, vođenje poslovnih knjiga, kao i nadzor nad zakonitošću rada i ostale odredbe o radu neprofitnih organizacija, stvaraju se pretpostavke za urušavanje pravnog sistema i ustavnog uređenja Srpske i čine štetne posljedice na rad organa i organizacija Republike”, navodi se u obrazloženju.

Nacrtom zakona propisuje se osnivanje registra neprofitnih organizacija u koji se upisuju podaci – ime, prezime i adresa, odnosno naziv i sjedište osnivača, osnivački akt i rješenje o upisu izdato od nadležnog organa, te statut i organi neprofitne organizacije.

Propisuje se da registar neprofitnih organizacija vodi Ministarstvo pravde Republike Srpske, kao i šta se u smislu ovog zakona smatra tom organizacijom, stranim subjektom, vladom druge države i stranom političkom strankom.

“Tako se pod neprofitnim organizacijama podrazumijevaju udruženja i fondacije, kao i strane i međunarodne nevladine organizacije osnovane i registrovane u Republici Srpskoj u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama Srpske, koje u cijelosti ili đelimično finansiraju druge države, njihovi organi ili njihovi ovlašteni zastupnici, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva”, navodi se u obrazloženju.

Pod stranim subjektom podrazumijeva se vlada, izvršni organ druge države ili strana politička stranka, fizičko lice koje nema državljanstvo BiH i prebivalište u BiH ili pravno lice ili grupa pravnih lica koja je organizovana po propisima druge države ili koja ima sjedište u drugoj državi.

“Vlada druge države označava izvršni organ vlasti svake države, osim BiH, a strana politička stranka označava svaku političku stranku registrovanu po propisima druge države”, ističe se u obrazloženju.

Odredbama navedenog akta se propisuje i šta se smatra političkim djelovanjem i političkim aktivnostima neprofitnih organizacija.

Pod političkim djelovanjem podrazumijeva se učešće u predizbornoj kampanji političkih stranaka i kandidata, prikupljanje sredstava za političke stranke i kandidate, finansiranje kandidata, odnosno političkih stranaka i sprovođenje političke aktivnosti s ciljem formiranja javnog mnjenja radi postizanja političkih ciljeva, a politička aktivnost označava svaku aktivnost prema organima, institucijama ili izabranim predstavnicima Srpske ili predstavnicima Srpske u institucijama BiH u smislu formulisanja usvajanja ili izmjene propisa i politike Republike ili u smislu političkog i javnog interesa.

“Neprofitnim organizacijama nije dozvoljeno obavljanje političke aktivnosti niti političko djelovanje”, navodi se u tekstu Nacrta zakona.

Odredbama ovog nacrta zakona se propisuje da se političkim djelovanjem u smislu ovog zakona ne smatra đelovanje u oblasti nauke, kulture, socijalne i zdravstvene zaštite, sporta, zaštite potrošača, zaštite prava nacionalnih manjina i lica sa invaliditetom, zaštite životne sredine, borbe protiv korupcije, filantropije, volonterstva i informisanja.

Takođe, propisuje se da je neprofitna organizacija obavezna Ministarstvu pravde Srpske dostaviti polugodišnji i godišnji finansijski izvještaj sa naznakom uplatioca, visine doznačenih sredstava, vrste i iznosa naknade i prihoda izraženih u novcu ili drugoj vrijednosti, kao i izvještaj o utrošku sredstava.

Ministarstvo pravde s ciljem vršenja inspekcijskog nadzora finansijski izvještaj dostavlja Poreskoj upravi, a propisuje se da nadzor nad zakonitošću rada neprofitne organizacije vrši nadležni inspekcijski organ.

“Propisuje se da u slučaju da neprofitna organizacija u svom djelovanju postupa suprotno Ustavu Srpske i propisima Republike na štetu individualnih i drugih prava građana ili podstiče na nasilje, koristi govor mržnje ili podstiče vjersku ili drugu netrpeljivost s ciljem postizanja političkih ciljeva ili ukoliko Poreska uprava utvrdi nepravilnosti u finansijskom poslovanju, Ministarstvo pravde pokreće postupak za zabranu obavljanja rada, kao i postupak protiv odgovornih lica u skladu sa Krivičnim zakonikom Srpske”, navodi se u obrazloženju ovog nacrta zakona.

Naredna sjednica Narodne skupštine biće održana u utorak, 26. septembra.

(Srna)

Politika

ZAŠTO JE ĐAJIĆ PAO PREKO NOĆI, a Košarac i Dodikovi savjetnici ostali netaknuti?

Milorad Dodik ekspresno je politički eliminisao Vladu Đajića zbog spornog snimka koji ga dovodi u vezu sa licima iz kriminalnog miljea – ali je istovremeno potpuno prećutao afere svojih najbližih saradnika, uključujući ministra Stašu Košarca i sopstvenog savjetnika Branislava Okuku. Ovakav dvostruki standard ponovo otvara pitanje: ko je u SNSD-u „nedodirljiv”, a ko potrošna roba?

Đajić je u roku od nekoliko sati smijenjen sa svih funkcija, a zamjene su imenovane brže nego ikada. Na čelo UKC Republike Srpske postavljen je Nikola Šobot, donedavni savjetnik bivšeg predsjednika RS, dok je na čelo Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka postavljen Goran Maričić, direktor Poreske uprave RS.

Sve je urađeno po nalogu Milorada Dodika, koji je poručio da je „upoznat sa snimkom“ i da „SNSD ne može tolerisati bilo kakvu povezanost sa kriminalom, a posebno ne sa narkoticima“. Dodao je i da se Đajić „sam razriješio“ funkcija.

Međutim, ključna pitanja ostaju bez odgovora.

Šta je sa Košarcem?

Samo dan prije Đajićeve afere, pojavio se snimak Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih veza BiH, u društvu Fatihom Kolom – bivšim počasnim konzulom BiH u Panami, za koga Tužilaštvo BiH vodi istragu zbog sumnje da je prao novac narko kartela Edina Gačanina Tita.

Dodik o Košarcu – ni riječ.

A šta je sa Dodikovim savjetnicima?

U negativnom svjetlu našli su se i Dodikov savjetnik Branislav Okuka, kao i još nekoliko osoba bliskih vrhu SNSD-a, takođe povezivanih sa ljudima iz kriminalnog miljea.

Ni o njima – apsolutna tišina.

Dvostruki standard kao politički alat

Dok je Đajić “pao” gotovo instantno, Košarac i Okuka ostaju netaknuti. Ovakav selektivni pristup jasno pokazuje da je u SNSD-u politička sudbina manje vezana za moralne standarde, a mnogo više za unutrašnju lojalnost i političku korisnost.

Ako se Dodik poziva na nultu toleranciju prema kriminalu, javnost s pravom pita:
Zašto se pravila primjenjuju samo na nekoga, a na nekoga ne?

Ukoliko SNSD želi vratiti povjerenje građana, odgovori na ovo pitanje moraće doći. Za sada – vlada samo tišina.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ: „Planirali da mi podmetnu kokain“ – traži istragu porijekla droge, 40.000 KM i ULOGE VRHA DRŽAVE

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković izjavio je da je skandal sa snimkom na kome se vidi direktor UKC Republike Srpske Vlado Đajić i kesa s navodnom drogom dio plana da se narkotici podmetnu njemu ili odborniku Nebojši Driniću.

Gostujući u Jutarnjem programu BN TV, rekao je da je neprihvatljivo da se takve stvari dešavaju u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Republici Srpskoj.

– Otkud droga na UKC-u, tamo gdje naši pacijenti treba da se liječe, tamo gdje treba da bude sve najbolje moguće na svijetu, mi imamo drogu – poručio je Stanivuković, pozivajući MUP da identifikuje aktere sa snimka i „ljude po dubini“, kao i da utvrdi kome je droga bila namijenjena.

On tvrdi da je vrh Republike Srpske znao za sporni snimak s navodnom drogom na UKC-u mjesecima, ali da je ćutao sve dok snimak nije objavljen na društvenim mrežama. Ponovo je pozvao MUP da utvrdi ko je sve umiješan i kome je droga bila namijenjena.

Radi se o tome da gospodin Đajić, sada već bivši direktor UKC-a, koji je svaki dan sa Dodikom, sa Karanom, sa Željkom Cvijanović, sam kaže da je taj snimak nastao prije 10 mjeseci. Pazite sad ovo – snimak je nastao prije 10 mjeseci i obavijestio je policiju. Mogu li ja pitati gospodina Karana, koji je u to vrijeme bio ministar MUP-a, zašto on nije reagovao? Zašto javnost nije obaviještena? – upitao je Stanivuković.

Komentarišući dio snimka u kome jedan od aktera spominje interventnu policiju, Stanivuković je naveo da je, kako tvrdi, riječ o „presuđenom kriminalcu koji čeka smjenu u interventnoj“ i da je plan bio da se iscenira zaplijena droge povezivanjem sa njim. „Treba direktor UKC-a da da 40.000 KM da se presretnem ja kao gradonačelnik i da dođe interventna i kaže: vidite, Stanivuković je imao drogu – rekao je on.

– U ovo je uključen vrh države koji je o ovome znao, a ćutao. Loše je da mi građani prvo dođemo u posjed snimka, pa da se takvi snimci prvo objave na društvenim mrežama – dodao je Stanivuković i poručio da očekuje da se oglase bivši ministar policije Siniša Karan i rukovodstvo MUP-a, te da se do kraja ispita porijeklo droge, novac koji se spominje i uloga svih učesnika afere „kokain“.

Nastavi čitati

Politika

MOŽE LI BIH KONAČNO DO BUDŽETA? Danas hitna sjednica Doma naroda

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH trebalo bi danas na hitnoj sjednici da razmatra Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu.

Početak hitne sjednice Doma naroda sa samo jednom tačkom dnevnog reda zakazan je u 11.00 časova, saopšteno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je ranije Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu u iznosu od 1,5 milijardi KM.

Usvojeni prijedlog budžeta razlikuje se od ranijeg prijedloga, jer u njemu nema povećanja sredstava za Oružane snage BiH, finansiranja institucija od kulturnog značaja i sredstava za vraćanje dugova BHRT-a.

Ovim budžetom planirano je po 1.000 KM za zaposlene u zajedničkim institucijama.

Nastavi čitati

Aktuelno