Connect with us

Svijet

Ako Iran blokira Ormuski moreuz, POČEĆE HAOS U CIJELOM SVIJETU

Odluka predsjednika SAD Donalda Trampa da napadne iranska nuklearna postrojenja stavlja Bliski istok u veoma nestabilnu situaciju. U regionu koji je već na ivici, Trampovi vazdušni udari stavljaju više opcija na sto za Iran, a sve te opcije nose rizik za budućnost iranskog rukovodstva – ali ne samo to… Svijet, koji naravno strahuje od širenja sukoba, trenutno gleda u jednu tačku – tačnije, u Ormuski moreuz.

Zašto je Ormuski moreuz ključan za čitav svijet?

Prije nego objasnimo zašto je ovaj moreuz od globalnog značaja, osvrnimo se na moguće opcije koje Iran ima pred sobom, nakon što su se SAD direktno uključile u sukob između Irana i Izraela.
Jedna od opcija je povratak za pregovarački sto. Teheran bi mogao objaviti da je spreman na pregovore i da traži kraj rata. To bi aktuelnom režimu moglo donijeti politički spas. Naravno, glavni adut u tim pregovorima, prema stručnjacima, bila bi nulta obogaćenost uranijuma.

Iran bi, s druge strane, mogao i napustiti Sporazum o neširenju nuklearnog oružja (NPT), kojim se obavezao da neće razvijati nuklearno oružje. Neposredno nakon udara američkih snaga, predsjednik Odbora za vanjsku politiku iranskog parlamenta Abas Golru nagovijestio je takvu mogućnost, podsjećajući da prema članu 10. svaka članica ima pravo da se povuče ako vanredni događaji ugroze vitalne interese države.

Druga opcija – kontranapad
Iran bi mogao uzvratiti, čime bi potencijalno uvukao SAD i širi region u ozbiljan, dugotrajan sukob. Već su najavljivali da će, ukoliko SAD napadne njihova nuklearna postrojenja, uzvratiti udarima na američke trupe i interese širom regiona.

Još drastičnija mjera bila bi zatvaranje Ormuskog moreuza – ključne rute za izvoz nafte iz Zaliva. Taj potez bi uzdrmao svjetsku ekonomiju povećanjem cijena energenata i izazvao lančanu reakciju na globalnom nivou.

Istaknuti savjetnik vrhovnog vođe Alija Hamneija već je pozvao na raketne udare i zatvaranje moreuza. „Nakon američkog napada na postrojenje u Fordou, sada je red na nas“, poručio je Hosein Šarijatmadari, glavni urednik tvrdolinijskog lista Kajhan, prenosi “Telegraf“.

„Geostrateški položaj Irana mu daje moć da izazove šok na tržištu nafte, izazove inflaciju i sruši Trampovu ekonomsku agendu“, izjavio je za CNN stručnjak za Bliski istok, Mohammad Ali Šabani.
Zašto je Ormuski moreuz toliko važan?

Ormuski moreuz, širok svega 33 kilometra, razdvaja Iran i Oman, i kroz njega svakog dana prolazi oko petina svjetske nafte. Zovu ga „arterijom globalne energije“. Svaki prekid protoka kroz njega izazvao bi nagli skok cijena, ekonomske šokove i novu energetsku krizu.

Prema američkoj Upravi za energetsku informaciju (EIA), svakog dana kroz moreuz prođe 20 miliona barela nafte i velika količina tečnog prirodnog gasa – uglavnom iz Katara. Većina tog izvoza ide ka Aziji – Kini, Indiji, Japanu i Južnoj Koreji.

Većina zalivske nafte ne može se preusmjeriti drugim putem bez velikih kašnjenja. Moreuz je jedini dubokovodni prolaz pogodan za najveće tankere.

Šta bi se desilo u slučaju blokade?

Kad su se prošle sedmice tenzije pojačale, cijena nafte tipa Brent skočila je sa 69 na 74 dolara – i to bez blokade bilo kog broda. Stručnjaci upozoravaju da bi zatvaranje moreuza podiglo cijenu na preko 100 dolara po barelu.

Povećanje cijena nafte izaziva inflaciju jer utiče na 95% drugih proizvoda. Proizvodnja hrane, transport, industrija – sve bi poskupjelo.

Da li će Iran zatvoriti moreuz?

Al-Ansari smatra da je „rizik od eskalacije veoma stvaran“. Iran bi mogao koristiti zatvaranje moreuza kao krajnju mjeru pritiska, uz globalne posljedice.

U tom slučaju, centralne banke širom svijeta morale bi hitno reagovati – između povećanja kamatnih stopa i borbe protiv inflacije.

Cijene osiguranja bi skočile, lanci snabdijevanja bi bili ugroženi. U Libanu, na primjer, koji zavisi od lož-ulja iz Iraka, to bi značilo potpuni prekid napajanja električnom energijom.

Saudijska Arabija, koja svakodnevno šalje 5,5 miliona barela kroz Ormuski moreuz, ima alternativne pravce, ali su već preopterećeni. Naftovodi ka Crvenom moru i Fudžajri rade skoro punim kapacitetom. Iranov sistem Goreh–Džask funkcioniše tek djelimično.

Ako dođe do blokade, prema EIA, maksimalno se može preusmjeriti 2,6 miliona barela – što je daleko od uobičajenih 20 miliona.

Posljedice po globalnu ekonomiju

Zatvaranje moreuza posebno bi pogodilo azijske ekonomije. Kina se oslanja na njega za polovinu uvoza nafte. Indija, Japan i Južna Koreja morale bi da koriste hitne rezerve.

Pomorski transport bi poskupio jer bi tankeri morali ići oko Afrike.

Stručnjaci upozoravaju na potencijalnu globalnu recesiju, koja bi dodatno ugrozila napore za oporavak svjetske privrede.

SAD nisu direktno zavisne od ovog prolaza (uvoze samo oko 7% iz Zaliva), ali bi i one bile pogođene skokom cijena.

Zašto Iran ipak oklijeva?

Zatvaranje moreuza bi i Iran koštalo. Rat iscrpljuje devizne rezerve, a Iran ih već ima na minimumu. Ekonomski bi trpio gotovo isto koliko i njegovi protivnici.

„Jedini uslov pod kojim bi Iran mogao zatvoriti Ormuski moreuz jeste ako osjeti da mu je režim na ivici kolapsa“, rekao je Jasem Ajaka, profesor ekonomije.

Mogući odgovori svijeta

Ako dođe do blokade, mnoge zemlje bi se okrenule strateškim rezervama nafte. Ali to je samo privremeno rješenje, jer su proizvodni kapaciteti van OPEK-a već dostignuti.

Moguće je i da bi SAD ublažile sankcije zemljama poput Venecuele kako bi povećale ponudu na svjetskom tržištu.

Nafta ostaje ključni faktor svjetske stabilnosti. Zato je bezbjednost Bliskog istoka – i posebno Ormuskog moreuza – od presudnog značaja za globalni poredak i ekonomsku ravnotežu.

Svijet

POLITIČKE PUKOTINE ZBOG ISTRAGE: Novi detalji o sabotaži Sjevernog toka (VIDEO)

Vrhunski tim njemačkih detektiva tri se godine svakog jutra sastajao u Potsdamu, pokušavajući otkriti ko stoji iza najvećeg čina sabotaže u modernoj istoriji – bombaškog napada na gasovod Sjeverni tok. Njihova istraga sada je došla do zaključka koji prijeti narušavanjem jedinstva u podršci Ukrajini, jer svi tragovi vode upravo prema Kijevu, piše “The Wall Street Journal”.

Političke pukotine zbog istrage
Posljedice istrage već su vidljive. Poljska je odbila Njemačkoj izručiti jednog osumnjičenog, smatrajući ga herojem jer je uništio ključan izvor prihoda za ratnu mašineriju Vladimira Putina. Poljski premijer Donald Tusk, dugogodišnji kritičar njemačke ovisnosti o ruskom gasu, ismijao je istragu. “Problem nije u tome što je gasovod dignut u vazduh”, rekao je. “Problem je u tome što je izgrađen.”

U samoj Njemačkoj, opoziciona stranka AfD koristi bijes javnosti zbog visokih cijena energenata kako bi lobirala za smanjenje pomoći Kijevu. Dodatni pritisak na Kijev očekuje se i iz Italije, gdje bi sud uskoro trebao odlučiti o izručenju još jednog ukrajinskog osumnjičenog.

Jedinica pod direktnom komandom bivšeg šefa ukrajinske vojske
Gasovodi Sjeverni tok, od kojih se najduži protezao više od 1200 kilometara ispod Baltičkog mora, dopremali su ruski prirodni gas u Njemačku i ostatak Evrope. Nakon ruske specijalne vojne operacije na tlu Ukrajine u februaru 2022., postali su centar političkih sukoba. Dok su neke zemlje tražile da se cijevi zatvore kako bi se Rusiji uskratio prihod, druge su, predvođene Njemačkom, oklijevale zbog ovisnosti o jeftinom gorivu.

Napadi u septembru 2022. prekinuli su tu raspravu. Dok su se u Baltičko more ispuštale goleme količine metana, u najvećem pojedinačnom ispuštanju staklenih gasova uzrokovanom ljudskim djelovanjem, Zapad i Rusija međusobno su se optuživali za sabotažu.

Međutim, njemački istražitelji, tužitelji i drugi izvori upoznati sa slučajem razvili su, kako tvrde, jasnu sliku događaja. Prema njima, napade je izvela elitna ukrajinska vojna jedinica pod direktnom komandom tadašnjeg vrhovnog komandanta ukrajinske vojske, generala Valerija Zalužnog, koji je danas ambasador u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Mukotrpna potraga za akterima
Složen mozaik dokaza počeo se sastavljati ubrzo nakon eksplozija. Prateći tragove kompanija za iznajmljivanje brodova, telefonskih poziva i registarskih oznaka, istražitelji su prikupili dovoljno materijala za izdavanje naloga za hapšenje tri vojnika iz specijalne ukrajinske jedinice i četiri iskusna ronioca.

Ključni dokaz stigao je u obliku zrnaste crno-bijele fotografije s njemačke kamere za nadzor brzine. Na njoj se vidjelo lice ukrajinskog ronioca, kojeg je policija identifikovala pomoću softvera za prepoznavanje lica. U samo nekoliko minuta pronašli su njegove profile na društvenim mrežama i veze s ostalim osumnjičenicima. Ali, istraga nije tekla glatko.

Ukrajinski ronilac kojeg su pratili do Poljske iznenada je prebačen u Ukrajinu u crnom BMW-u s diplomatskim tablicama, a vozilom je upravljao ukrajinski vojni ataše. Kijev je odbio komentarisati incident, dok je neslužbeno visoki zvaničnik rekao da su djelovali na dojavu poljske vlade.

Hapšenje zapovjednika jedinice u Italiji
Potraga za zapovjednikom jedinice bila je još teža. Istražitelji su u početku imali samo fotografiju iz pasoša izdanog na lažno ime. Prekretnica se dogodila kada se jedan od detektiva zapitao: “Gdje Ukrajinci idu na odmor?” Poslali su upite zemljama izvan EU i ubrzo ostvarili pogodak. Granična policija jedne prijateljske države pronašla je čovjeka koji je odgovarao opisu i putovao poslovno.

Tako su detektivi dobili njegovo pravo ime – Serhij K., 46-godišnji veteran ukrajinske sigurnosne službe SBU. Za njegovim pasošem raspisana je “tiha potjernica”. Alarm se oglasio 13. avgusta, kada je Serhij prešao iz Ukrajine u Poljsku. Istražitelji su ga pratili preko Češke do Italije koristeći podatke s naplatnih kućica i rezervacije hotela koje je napravila njegova supruga.

Italijanski karabinjeri uhapsili su ga u odmaralištu u gradu San Klement. Na putu prema sudu, Serhij je novinarima pokazao tri prsta – ukrajinski pozdrav koji simbolizuje nacionalni grb, trozubac. Njegov advokat tvrdi da je nevin, ali i da je onaj ko je digao gasovod u vazduh djelovao u sklopu vojne operacije i stoga ima imunitet od kaznenog progona.

Odluka koja bi mogla narušiti savezništvo
Očekuje se da će italijanski sud do decembra odlučiti o izručenju Serhija Njemačkoj. U međuvremenu, osumnjičeni je započeo štrajk glađu jer mu zatvor, kako tvrdi njegov advokat, ne osigurava vegansku i bezglutensku ishranu. Njegovo izručenje za Berlin predstavlja mač s dvije oštrice.

Eventualno suđenje dodatno bi zateglo odnose između Ukrajine i Njemačke, njenog najvećeg finansijskog prijatelja. Politički pritisak raste i na njemačkog kancelara Fridriha Merca, iako njegovi saradnici tvrde da će se znati nositi s posljedicama.

Smatraju da se njemačka javnost, dijelom i zbog medijskih izvještaja, već navikla na ideju da Kijev stoji iza napada. Ipak, visoki zvaničnici sugerišu da bi diplomatske posljedice bile lakše da njemački detektivi nisu bili toliko učinkoviti u svom poslu, navodi “Index”.

Nastavi čitati

Svijet

“SOCIJALIZAM NE FUNKCIONIŠE!” Investitori najavljuju selidbe iz Njujorka ZBOG MAMDANIJEVE STAMBENE POLITIKE

Američki milijarder i investitor Beri Sternlikt izrazio je nezadovoljstvo zbog pobjede Zohrana Mamdanija na izborima za gradonačelnika u Njujorku i najavio da bi mogao čak i da napusti grad.

Naime, ovom investitoru, kao i mnogim njegovim kolegama, zasmetala je činjenica da Mamdani u svom izbornom programu planira izgradnju velikog broja stanova koji bi bili u vlasništvu grada i dostupni široj radničkoj klasi, prenio je Indeks.hr

– Svaki projekat u Njujorku, vrijedan više 100 miliona dolara, mora da prođe kroz sindikat, a to je veoma skupo. To dovodi do izuzetno skupih stanova. Drugi investitori su pokušali da postignu dogovore sa sindikatima, ali oni vladaju Njujorkom, i to je jedan od ključnih razloga zašto su plave države tako skupe i zašto je tako teško povećati ponudu stambenog prostora u njima – rekao je Sternlikt, čija kompanija posjeduje i komercijalne i stambene nekretnine i zajednička ulaganja u gradu.

Sternlikt je takođe pomenuo Mamdanijevu centralnu stambenu politiku – zamrzavanje kirija u nekretninama sa stabilizovanom zakupninom u Njujorku.

– Onda krajnja ljevica potpuno poludi i kaže da stanari ne moraju da plaćaju. Pa, ne možete ih izbaciti ako ne plaćaju. Dakle, komšija sazna da komšija ne plaća i prestane da plaća i on. Onda se to proširi, i u suštini ćete pretvoriti Njujork Siti u Mumbai – rekao je on.

Sternlikt je takođe pomenuo pitanje javne bezbjednosti u Njujorku, ključno pitanje kampanje u kojoj se Mamdani suočio s kritikama zbog svojih ranijih poziva na ukidanje finansiranja policije.

– To je najvažnija stvar. Ako ljudi osjećaju da im djeca nisu bezbjedna na ulicama, ispisivaće ih iz škola i odlaziti. A ako ukine finansiranje policije ili im ne pruži čast i prestiž koji zaslužuju, mislim da grad čeka zaista teško vrijeme – upozorio je Sternlikt.

Sternlikt je rekao da njegova kompanija već razmatra napuštanje kancelarije na Menhetnu, nakon što je kritikovao Mamdanijev “socijalistički etos” i, kako je rekao, rastući bijes prema uspjehu u Njujorku.

– Možda će ljudi nešto naučiti iz istorije. Možda milion ljudi koji su glasali za njega neće shvatiti da socijalizam nikada nije funkcionisao nigdje na planeti Zemlji – nikada – poručio je milijarder.

Nastavi čitati

Svijet

“EVROPLJANI GRIJEŠE!” Kremlj otkrio kada bi želio da se rat završi!

Politički vrh u Moskvi bi želio da se sukob u Ukrajini završi što je prije moguće, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima.

“Naravno, željeli bismo da se ovaj konflikt što prije završi, a završiti se može onda kada Rusija ostvari ciljeve koje je postavila od početka”, istakao je on.

Potom je dodao:

“Za nas bi bilo poželjno da se konflikt reguliše političko-diplomatskim sredstvima. O tome smo više puta govorili i ruska strana i dalje ostaje otvorena za taj put.”

Dodao je da je Rusija otvorena za političko i diplomatsko rješenje i da je situacija u ćorsokaku, ne njenom krivicom.

“Evropljani ih podstiču na sve moguće načine, vjerujući da Ukrajina može da dobije rat i osigura svoje interese vojnim sredstvima. To je najdublja zabluda kojoj kijevski režim može da podlegne i podliježe”, istakao je Peskov.

Prema njegovim riječima, i samo ubjeđenje da Ukrajina može pobijediti na bojnom polju predstavlja duboku zabludu, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Aktuelno