Svijet

Ako Iran blokira Ormuski moreuz, POČEĆE HAOS U CIJELOM SVIJETU

Odluka predsjednika SAD Donalda Trampa da napadne iranska nuklearna postrojenja stavlja Bliski istok u veoma nestabilnu situaciju. U regionu koji je već na ivici, Trampovi vazdušni udari stavljaju više opcija na sto za Iran, a sve te opcije nose rizik za budućnost iranskog rukovodstva – ali ne samo to… Svijet, koji naravno strahuje od širenja sukoba, trenutno gleda u jednu tačku – tačnije, u Ormuski moreuz.

Zašto je Ormuski moreuz ključan za čitav svijet?

Prije nego objasnimo zašto je ovaj moreuz od globalnog značaja, osvrnimo se na moguće opcije koje Iran ima pred sobom, nakon što su se SAD direktno uključile u sukob između Irana i Izraela.
Jedna od opcija je povratak za pregovarački sto. Teheran bi mogao objaviti da je spreman na pregovore i da traži kraj rata. To bi aktuelnom režimu moglo donijeti politički spas. Naravno, glavni adut u tim pregovorima, prema stručnjacima, bila bi nulta obogaćenost uranijuma.

Iran bi, s druge strane, mogao i napustiti Sporazum o neširenju nuklearnog oružja (NPT), kojim se obavezao da neće razvijati nuklearno oružje. Neposredno nakon udara američkih snaga, predsjednik Odbora za vanjsku politiku iranskog parlamenta Abas Golru nagovijestio je takvu mogućnost, podsjećajući da prema članu 10. svaka članica ima pravo da se povuče ako vanredni događaji ugroze vitalne interese države.

Druga opcija – kontranapad
Iran bi mogao uzvratiti, čime bi potencijalno uvukao SAD i širi region u ozbiljan, dugotrajan sukob. Već su najavljivali da će, ukoliko SAD napadne njihova nuklearna postrojenja, uzvratiti udarima na američke trupe i interese širom regiona.

Još drastičnija mjera bila bi zatvaranje Ormuskog moreuza – ključne rute za izvoz nafte iz Zaliva. Taj potez bi uzdrmao svjetsku ekonomiju povećanjem cijena energenata i izazvao lančanu reakciju na globalnom nivou.

Istaknuti savjetnik vrhovnog vođe Alija Hamneija već je pozvao na raketne udare i zatvaranje moreuza. „Nakon američkog napada na postrojenje u Fordou, sada je red na nas“, poručio je Hosein Šarijatmadari, glavni urednik tvrdolinijskog lista Kajhan, prenosi “Telegraf“.

„Geostrateški položaj Irana mu daje moć da izazove šok na tržištu nafte, izazove inflaciju i sruši Trampovu ekonomsku agendu“, izjavio je za CNN stručnjak za Bliski istok, Mohammad Ali Šabani.
Zašto je Ormuski moreuz toliko važan?

Ormuski moreuz, širok svega 33 kilometra, razdvaja Iran i Oman, i kroz njega svakog dana prolazi oko petina svjetske nafte. Zovu ga „arterijom globalne energije“. Svaki prekid protoka kroz njega izazvao bi nagli skok cijena, ekonomske šokove i novu energetsku krizu.

Prema američkoj Upravi za energetsku informaciju (EIA), svakog dana kroz moreuz prođe 20 miliona barela nafte i velika količina tečnog prirodnog gasa – uglavnom iz Katara. Većina tog izvoza ide ka Aziji – Kini, Indiji, Japanu i Južnoj Koreji.

Većina zalivske nafte ne može se preusmjeriti drugim putem bez velikih kašnjenja. Moreuz je jedini dubokovodni prolaz pogodan za najveće tankere.

Šta bi se desilo u slučaju blokade?

Kad su se prošle sedmice tenzije pojačale, cijena nafte tipa Brent skočila je sa 69 na 74 dolara – i to bez blokade bilo kog broda. Stručnjaci upozoravaju da bi zatvaranje moreuza podiglo cijenu na preko 100 dolara po barelu.

Povećanje cijena nafte izaziva inflaciju jer utiče na 95% drugih proizvoda. Proizvodnja hrane, transport, industrija – sve bi poskupjelo.

Da li će Iran zatvoriti moreuz?

Al-Ansari smatra da je „rizik od eskalacije veoma stvaran“. Iran bi mogao koristiti zatvaranje moreuza kao krajnju mjeru pritiska, uz globalne posljedice.

U tom slučaju, centralne banke širom svijeta morale bi hitno reagovati – između povećanja kamatnih stopa i borbe protiv inflacije.

Cijene osiguranja bi skočile, lanci snabdijevanja bi bili ugroženi. U Libanu, na primjer, koji zavisi od lož-ulja iz Iraka, to bi značilo potpuni prekid napajanja električnom energijom.

Saudijska Arabija, koja svakodnevno šalje 5,5 miliona barela kroz Ormuski moreuz, ima alternativne pravce, ali su već preopterećeni. Naftovodi ka Crvenom moru i Fudžajri rade skoro punim kapacitetom. Iranov sistem Goreh–Džask funkcioniše tek djelimično.

Ako dođe do blokade, prema EIA, maksimalno se može preusmjeriti 2,6 miliona barela – što je daleko od uobičajenih 20 miliona.

Posljedice po globalnu ekonomiju

Zatvaranje moreuza posebno bi pogodilo azijske ekonomije. Kina se oslanja na njega za polovinu uvoza nafte. Indija, Japan i Južna Koreja morale bi da koriste hitne rezerve.

Pomorski transport bi poskupio jer bi tankeri morali ići oko Afrike.

Stručnjaci upozoravaju na potencijalnu globalnu recesiju, koja bi dodatno ugrozila napore za oporavak svjetske privrede.

SAD nisu direktno zavisne od ovog prolaza (uvoze samo oko 7% iz Zaliva), ali bi i one bile pogođene skokom cijena.

Zašto Iran ipak oklijeva?

Zatvaranje moreuza bi i Iran koštalo. Rat iscrpljuje devizne rezerve, a Iran ih već ima na minimumu. Ekonomski bi trpio gotovo isto koliko i njegovi protivnici.

„Jedini uslov pod kojim bi Iran mogao zatvoriti Ormuski moreuz jeste ako osjeti da mu je režim na ivici kolapsa“, rekao je Jasem Ajaka, profesor ekonomije.

Mogući odgovori svijeta

Ako dođe do blokade, mnoge zemlje bi se okrenule strateškim rezervama nafte. Ali to je samo privremeno rješenje, jer su proizvodni kapaciteti van OPEK-a već dostignuti.

Moguće je i da bi SAD ublažile sankcije zemljama poput Venecuele kako bi povećale ponudu na svjetskom tržištu.

Nafta ostaje ključni faktor svjetske stabilnosti. Zato je bezbjednost Bliskog istoka – i posebno Ormuskog moreuza – od presudnog značaja za globalni poredak i ekonomsku ravnotežu.

Svijet

RUSIJA da ulaže u PRUGU između Jermenije i Azerbejdžana – očekuje Pašinjan

Jermenski premijer Nikol Pašinjan smatra da bi Rusija mogla biti zainteresovana za ulaganje u obnovu željezničke pruge između Jermenije i Azerbejdžana u kontekstu projekta „Trampov put za mir i prosperitet“, prenosi agencija RIA Novosti.
“Trenutno, jermenskim željeznicama upravlja ruska strana – podružnica Ruskih željeznica. Možda će ruska strana biti zainteresovana za investicije kako bi se obnovila željeznička pruga Idževan-Razdan (u Jermeniji), Idževan-Gazah (u Azerbejdžanu). Ovdje će, naravno, biti potrebna saglasnost azerbejdžanske strane“, rekao je Pašinjan.

Takođe je izrazio mišljenje da će projekat biti dobra prilika za početak ekonomske saradnje između Irana i Sjedinjenih Država, kao i Rusije i Sjedinjenih Država.

U tom kontekstu, Pašinjan je podsjetio da jedna iranska kompanija gradi auto-put u Jermeniji u okviru projekta Sjever-Jug.

Prethodno je, nakon Pašinjanovog sastanka sa predsjednicima SAD i Azerbejdžana Donaldom Trampom i Ilhamom Alijevim u Vašingtonu, usvojena deklaracija o parafiranju usaglašenog teksta sporazuma o uspostavljanju mira i međudržavnih odnosa između dvije zemlje od strane ministara spoljnih poslova Jermenije i Azerbejdžana.

U tom smislu, strane su konstatovale potrebu za nastavkom daljih koraka ka potpisivanju i konačnoj ratifikaciji sporazuma i naglasile važnost jačanja mira između zemalja.

U tekstu deklaracije potpisanoj nakon sastanka u Vašingtonu, koju je objavilo jermensko Ministarstvo spoljnih poslova, napominje se da će Jermenija sarađivati sa Sjedinjenim Državama i obostrano dogovorenim trećim stranama kako bi se definisao okvir za sprovođenje programa “Trampov put za međunarodni mir i prosperitet“ (TRIPP) u zemlji. U dokumentu se naglašava odlučnost da se preduzmu sve mjere kako bi se ovaj cilj postigao što je prije moguće.

Ranije je Rojters, pozivajući se na izvore, objavio da Jermenija planira da dodijeli Sjedinjenim Državama ekskluzivna prava za razvoj tranzitnog koridora na duži period, koji će se zvati Trampova ruta za međunarodni mir i prosperitet (TRIPP).

U izvještaju se tvrdi da će ruta funkcionisati u skladu sa jermenskim zakonom, a da će Sjedinjene Države izdati zemljište u podzakup konzorcijumu koji se bavi infrastrukturom i upravljanjem.

Nastavi čitati

Svijet

CIA i FBI – jedini ZAJEDNIČKI direktor PREMINUO u 101. godini

Vilijam H. Vebster, jedina osoba u istoriji SAD koja je bila na čelu i FBI-ja i CIA-e, preminuo je u 101. godini.

Tokom svoje karijere, koja je trajala od kraja 1970-ih do početka 1990-ih, bio je jedan od najistaknutijih američkih državnih službenika, naveo je ABC njuz.

FBI je potvrdio njegovu smrt juče u saopštenju.

Vebster je proveo više od 60 godina u javnoj službi, uključujući službu u američkoj mornarici, kao savezni sudija, direktor CIA-e i direktor FBI-ja od 1978. do 1987. godine.

Na čelu FBI-ja bio je za vrijeme bivših predsjednika SAD, Džimija Kartera i Ronalda Regana, a zatim je bio direktor CIA-e od 1987. do 1991. pod administracijom Regana, a kasnije Džordža H. V. Buša.

Udruženje agenata FBI-ja istaklo je njegov „nepokolebljivi integritet i posvećenost javnoj službi kao uzor za liderstvo u sprovođenju zakona“.

Vebster je rođen 6. marta 1924. u Sent Luisu.

Studirao je na koledžu Amherst i stekao diplomu prava na Pravnom fakultetu Univerziteta Vašington u Sent Luisu.

Služio je kao poručnik američke mornarice tokom Drugog svjetskog rata i Korejskog rata.

Radio je kao advokat, tužilac, a zatim sudija prije nego što je preuzeo funkciju direktora FBI-ja.

Nastavi čitati

Svijet

ŠTA ZNAČI BITI BOGAT U NJEMAČKOJ? Samcu dovoljan ovaj iznos mjesečno!

Njemački menadžeri ponovo su prošle godine zarađivali više novca, pokazala je studija. Između 2023. i 2024. godine, anketirani rukovodioci dobili su prosječno povećanje plate od 2,8 odsto.

Njihova prosječna ukupna naknada tako je porasla na 327.045 evra godišnje. Za poređenje, prosječna njemačka plata iznosi oko 55.600 evra godišnje, pokazuju podaci Saveznog zavoda za statistiku.

Više novca na jugu nego na istoku

Prema studiji, regionalne razlike u platama menadžera i dalje su značajne. Na primjer, menadžeri u tradicionalno ekonomski jakim saveznim pokrajinama Baden-Virtemberg i Bavarska primaju najviše plate (prosjek od 328.947 evra), dok se najniže plate (prosjek od 248.263 evra) isplaćuju u istočnim njemačkim pokrajinama.

Međutim, uloga naknada povezanih s učinkom povećana je između 2023. i 2024, pokazuje studija: dok je 78 odsto plata bilo fiksnih iznosa 2023. godine, ta brojka pala je na samo 66 odsto prošle godine. To znači da se menadžeri više nagrađuju za uspjeh kompanije ili smatraju odgovornima za njen neuspjeh nego ranije.

Kada se smatra da ste bogati u Njemačkoj?

Međutim, radnici se smatraju bogatima znatno ranije: prema analizi Kelnskog instituta za ekonomska istraživanja (IW), samci u Njemačkoj smatraju se bogatima sa neto mjesečnom platom od 5.780 evra ili više. To je gotovo 70.000 evra neto godišnje. Prema proračunima IW-a, samo četiri odsto ljudi u Njemačkoj dostiže taj nivo.

Za četvoročlanu porodicu, plata mora biti odgovarajuće veća da bi se smatrala višom klasom. Prema IW-u, takva porodica dostiže magični prag i smatra se bogatom samo ako njen zajednički neto prihod iznosi 11.700 evra mjesečno. To je jednako 140.400 evra neto godišnje.

Njemačko Ministarstvo rada i socijalnih pitanja definiše visoki prihod kao onaj koji “ima više od dvostrukog ili trostrukog medijlnog neto ekvivalentnog prihoda ukupnog stanovništva”. Prema toj definiciji, samac se smatra bogatim ako ima najmanje 3.920 evra neto mjesečno.

Plata i imovina nisu isto

Ali oprez: plata i imovina nisu isto. Studija se odnosi samo na platu, tj. novac koji redovno stiže na bankovni račun svakog mjeseca.

Pored finansijske imovine koja se čuva na računima ili u investicionim fondovima, bogatstvo uključuje i nekretnine, ulaganja u kompanije, penzijska prava i životna osiguranja.

Prema nedavnoj studiji njemačke Bundesbanke, Nijemci imaju prosječnu neto imovinu od 324.800 evra, prenosi Fenix Magazin.

Nastavi čitati