Connect with us

Društvo

Ako je suditi po biračkom spisku, u BiH skoro da nema maloljetnika

Na biračkom spisku Bosne i Hercegovine nalazi se 3.368.666 birača, što je za 162.493 birača manje nego što Bosna i Hercegovina ima stanovnika po popisu iz 2013. godine, s tim da je u ovom trenutku na biračkom spisku u Republici Srpskoj više birača nego što zvanično Srpska ima stanovnika.

Naime, na biračkom spisku za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske kao i člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske nalazi se 1.259.322 birača ili 88.980 više nego što Republika Srpska ima stanovnika. U Federaciji BiH, prema biračkom spisku, nalaze se 2.109.344 birača, koji će birati članove Predsjedništva BiH.

“To nije realno. Svi se ograđuju od tog spiska i Centralna izborna komisija je nedavno rekla da ne analizira spisak i tvrdi da su na spisku svi oni koji su bilo kada izvadili ličnu kartu i to nije dobro. Crna Gora je nedavno imala izbore, imaju 620.000 ljudi, a 540.000 birača. Prema mojoj procjeni, u Republici Srpskoj sada živi 1,042 miliona ljudi i ako uzmemo da ih je 20 odsto maloljetno, onda dođemo do nekog broja birača”, rekao je Stevo Pašalić, demograf.

On ističe da i broj prijavljenih za glasanje iz inostranstva, i pored kampanje, pokazuje da ih se za glasanje prijavilo oko 69.000 tako da birački spisak nije dobar, nije pročišćen i pitanje je da li će ikada biti pročišćen.

“Prema objavljenim podacima CIK-a, ukupno biračko tijelo u BiH je 3.368.666 birača, uz pretpostavku da su tu ušli oni koji su se prijavili izvan BiH, njih ukupno 69.872. I tek sada dolazimo do neviđenih apsurda. Dakle, ako je, a sigurno nije, procijenjeni ukupni broj stanovnika BiH oko 3.400.000, a broj birača 3.368.666, dolazimo do frapantnih podataka da u ovoj zemlji ima svega 1% stanovništva do 18 godina starosti”, rekao je Pašalić dodajući da bi biračko tijelo u Bosni i Hercegovini trebalo da se kreće oko 2,7 miliona birača te da je procjena da je u posljednjih devet godina, od popisa 2013. godine, BiH napustilo 233.000 ljudi.

Ako je suditi po biračkom spisku koji je objavljen, u 3. izbornoj jedinici, u kojoj su Banjaluka, Petrovac, Čelinac, Istočni Drvar, Ribnik, Mrkonjić Grad, Jezero, Kneževo, Kotor Varoš, Šipovo i Kupres, ima čak 276.469 birača, što je, prema mišljenju stručnjaka, nerealno, isto kao i podatak da u Višegradu, Istočnom Mostaru, Nevesinju, Kalinoviku, Gacku, Foči, Novom Goraždu, Čajniču, Rudom, Berkovićima, Ljubinju, Bileći i Trebinju živi 108.738 ljudi starijih od 18 godina.

U ovom trenutku, odgovornost za birački spisak, koji je po mišljenju kako stručnjaka tako i političara, potpuno nerealan i ne odražava stvarno stanje na terenu, neće da prihvati niko.

Centralna izborna komisija BiH, koja objavljuje ovaj spisak, kaže da oni izvod pripremaju na osnovu podataka iz službene evidencije drugih nadležnih organa.

Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a, ističe da svako ko je bilo kada izvadio ličnu kartu BiH po automatizmu se nalazi u Centralnom biračkom spisku te da je iz tog razloga broj birača veliki.

“Problem je, recimo, kad neko ko dobije trajnu ličnu kartu umre negdje u inostranstvu i niko njegovu smrt ne prijavi. To bi se trebalo na neki način riješiti i takvih ljudi na spisku sigurno ima kao što na aktuelnom centralnom biračkom spisku ima ljudi koji su umrli, ali oni se označe sa zvjezdicom. To što ima mrtvih na biračkom spisku uopšte nije toliko veliki problem koliko se predstavlja, jer na mnoge druge načine daleko se više ukrade glasova”, rekao je Šehić naglašavajući da je centralni birački spisak takav kakav jeste te da se ljudima koji su državljani BiH ne može uzeti pravo glasa.

Nedavno su iz CIK-a naglasili da evidenciju o prebivalištu, boravištu državljana BiH vode nadležna ministarstva unutrašnjih poslova, evidenciju o državljanstvu BiH vodi Ministarstvo civilnih poslova BiH, dok evidenciju o praćenju i smrti punoljetnih državljana BiH vode nadležni matični uredi.

“Sva pitanja koja se odnose na broj stanovnika u Bosni i Hercegovini, migracije, vjerodostojnost prijavljenog mjesta prebivališta, odnosno ažurnost evidencije umrlih lica su pitanja za nadležne organe koji vode i ažuriraju te evidencije”, rekli su u Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine.

Related Topics:

Društvo

ŽIVOTNA PRIČA PASTIRA IZ BiH! Kad vidim oženjene, drago mi je što se nisam ženio (VIDEO)

U novoj reportaži “Glasa Hercegovine” video-novinara Maria Brkića, javnost je upoznala Stipu Šimića iz Ružića kod Gruda, skromnog čuvara ovaca koji živi sam, ali, kako kaže, nikako nije usamljen.

Stipe se nikada nije ženio, a uz smijeh priznaje da mu brak nikada nije bio privlačan.

“Nisam se ženio… bolje ovako. Kad vidim kako je oženjenima, drago mi je!”, priča on. Dane provodi uz svoje ovce, kojih ima petnaestak, i u miru koji mu je najvažniji. Snaga, kaže, polako popušta, ali još uvijek sve stiže obaviti.

S tugom govori o selima koja se prazne i radu koji je nekad bio svakodnevica. “Prije je ovdje sve bilo obrađeno… danas zapušteno. Nema više nikoga”, govori on.

Ipak, uprkos samoći, Stipe živi spokojno i bez žaljenja. Njegove jednostavne riječi i vedar humor podsjećaju na vrijeme koje polako nestaje, ali i na ljude koji su u jednostavnosti pronašli svoju slobodu.

BL-PORTAL

Nastavi čitati

Društvo

SERDAROV SPUSTIO RAMPU: Četvrtina “Comsar Energy RS” još u njegovim rukama

Vlada Republike Srpske, posredstvom Preduzeća za gasne projekte “Gas-RES” nije završila kompletno preuzimanje preduzeća “Comsar Energy Republika Srpska” od strane “Comsar Energy Group Limiteda” sa Kipra, vlasnika Rašida Serdarova, jer mu još nije uplatila 60 miliona KM, koliko je preostalo od 240,5 miliona KM, a dok se to ne dogodi, Serdarov ostaje vlasnik četvrtine udjela u vlasništu nad tom firmom.

Ovo je predviđeno odlukom o izmjeni Osnivačkog akta Društva “Comsar Energy RS”, o kojoj će se izjasniti Skupština akcionara Rudnika i termoelektrane (RITE) Ugljevik na sjednici koja je zakazana za 17. decembar 2025.

Prema toj odluci, kaže se da će članovi Društva, odnosno oni koji imaju udio u kapitalu “Comsar Energy RS”, koji iznosi 72,5 miliona KM, ubuduće biti “Gas-RES” sa 74,4 odsto, što je u novcu 54.003.721,53 KM, zatim “Comsar” sa Kipra sa 24 odsto (17.420.419,64 KM), te RiTE Ugljevik sa ranijih 1,6 odsto, odnosno 1.161.506,05 KM.

Ovakvo stanje ostaće sve dok se preostali novac ne prebaci na račun Serdarovu, što je za portal “Capital” potvrdio i Nikica Vranješ, prvi čovjek firme “Gas-RES”.

“Firmi sa Kipra preostalo je da se isplati još 30 miliona evra, te su oni, shodno tome, zadržali svoj udio. Nakon što se u potpunosti isplati kupoprodajna cijena, jedini vlasnik preduzeća će biti država, odnosno mi i RiTE Ugljevik”, rekao je Vranješ.

A kada će Serdarov biti isplaćen u potpunosti, predstavnici izvršne vlasti u Srpskoj ne znaju.

O tome nije bilo riječi na ni sjednici Vlade Republike Srpske održanoj 4. decembra.

“Na ovoj sjednici Vlade nije bilo riječi o tome niti je to bila tačka dnevnog reda. Skupština akcionara ima sjednicu 17. decembra i poslije toga će vjerovatno biti konkretna odluka Vlade”, kazao je za “Nezavisne novine” Zoran Stevanović, ministar saobraćaja i veza RS.

Zašto kompletan posao još nije završen, zašto novac nije uplaćen te zašto rudarske mašine RiTE Ugljevik nisu ušle u eksploataciono polje “Ugljevik – istok 2”, pitanja su koja vješto izbjegava i resorni ministar za energetiku i rudarstvo Petar Đokić.

I on se prije nekoliko dana “vadio” na Skupštinu akcionara.

“Skupština akcionara RiTE Ugljevik još nije donijela sve potrebne odluke. Oni na sjednici moraju da izraze inicijativu da preuzmu to koncesiono polje. Da nije te formalne obaveze, mi bismo do sada mogli imati zaključen ugovor i već vršiti eksploataciju”, tvrdi Đokić.

Dodaje da nakon što se održi sjednica Skupština akcionara, kreću u akciju.

“Kada se održi sjednica Skupštine RiTE, oni će obavijestiti Gas RES, a Gas RES će resornom ministarstvu uputiti zahtjev za vođenje koncesionog postupka. Mi smo predsjednicu Komisije za koncesije obavezali da upozna članove komisije o tom predmetu da bi ga što brže razmotrili. Kada Komisija za koncesije donese odluku, ona obavještava Ministarstvo, a mi sačinjavamo ugovor i šaljemo Pravobranilaštvu RS na davanje mišljenja. Nakon toga predmet ide u Vladu RS, koja donosi konačnu odluku i na kraju se zaključuje ugovor. Za sve te aktivnosti, nakon što Skupština akcionara donese odluku, potrebno je do pet dana”, tvrdi dalje Đokić.

Inače, do odluke da se promijeni vlasnička struktura “Comsar RS” došlo je 18. novembra 2025, kada je “Comsar Energy Group Limited” sa Kipra pristao da prenese 74,4 odsto od 98,4 odsto svog vlasništva nad “Comsar RS”, jer mu je Vlada Srpske putem preduzeća “Gas-RES” isplatila 180,5 miliona KM. Ostalo je neisplaćeno još 60 miliona KM.

Ako se i to završi, onda se otvara novo pitanje – kako će se “Gas-RES” i RITE dogovoriti o korištenju koncesije “Ugljevik – istok 2” (iako sad tvrde da su se već dogovorili).

Treba podsjetiti da je rukovodstvo ERS i Vlade RS još početkom novembra ove godine najavilo da će rudarske mašine RiTE Ugljevik u roku od nekoliko dana ući u koncesiju “Ugljevik – istok 2”, u skladu sa dogovorom sa “Comsarom”, ali ni nakon mjesec dana se to nije desilo.

RiTE je u međuvremenu zbog nedostatka uglja već nekoliko puta ispadala iz mreže.

Luka Petrović, generalni direktor MH “Elektroprivreda Republike Srpske”, vratio se na 2013. godinu, dakle, prije nego što je sa “Comsarom” i Serdarovom potpisan sporazum o koncesiji, rekavši da je još tada rad i iskop uglja za RiTE Ugljevik loše planiran.

Navodi da se u ovom trenutku zbog toga, ali i cjelokupne situacije koja pogađa ovo preduzeće, ne može očekivati da RiTE ima kontinuiranu nabavku uglja do 1. maja 2026.

Ipak, ponovo najavljuje da će u narednih sedam dana RiTE Ugljevik ući u koncesiono polje “Ugljevik – istok 2” (iako ono još neće biti potpuno u vlasništvu “Gas-RES” i RITE).

“Oni već deset dana ulaze tamo, ali treba uraditi eksproprijaciju nekoliko kuća, što nije lako, to je nekoliko kilometara vode i vodovodne mreže, a za to treba bar pola godine. Zato kažem da će do 1. maja naredne godine biti sve u redu, da će se tada imati kontinuiran kop i veće količine”, dodao je Petrović.

Nastavi čitati

Društvo

PROŠLI IZBORI, stiže poskupljenje struje u Republici Srpskoj

Prošli su prijevremeni izbori i obećanja da neće biti dizanja cijena, a već se sada uveliko najavljuje da će od naredne godine poskupjeti električna energija.

Da će izvjesno doći do većih računa za električnu energiju, direktno je potvrdio i Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, rekavši da je razlog taj što su povećani troškovi poslovanja preduzeća u elektroenergetskom sektoru Srpske.

“Troškovi poslovanja su konstantno u porastu, svake godine su veći, i dovode ovaj sistem u stanje da pri troškovima koje imaju i realnom rastu tih troškova sami ne mogu pronalaziti rješenja, nego moraju potezati za drugim mjerama. Oni su podnijeli zahtjev za promjene cijena. U narednom periodu politika Vlade RS je da mora ostati najniža, najpovoljnija i najpristupačnija cijena svim našim potrošačima u Republici Srpskoj u odnosu na ostale u regionu”, kazao je Đokić.

Na pitanje novinara da li to znači da mora doći do poskupljenja struje u Srpskoj, Đokić je rekao:

“Do poskupljenja će vjerovatno doći. Ne možemo u ovom času reći, jer to nije pitanje na stolu da se danas razmatra, ali očito je da će doći do povećanja”, naglasio je Đokić.

Na to se može nadovezati i izjava Save Minića, premijera Republike Srpske, koji je prije nekoliko dana kazao da Đokić i Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede RS”, vrše pritisak na njega da dođe do poskupljenja struje, ali da ga još nisu ubijedili.

Znači, gotovo sigurno od 1. januara građani i privreda će plaćati veće račune za električnu energiju, ali se još ne zna koliko će ti računi biti veći.

Prema projekcijama, ukoliko dođe do poskupljenja distributivne mrežarine, odnosno Regulatorna agencija za energetiku RS uvaži zahtjev distributivnih preduzeća o povećanju mrežarine od 46 odsto, to znači da bi potrošačima koji potroše oko 500 kilovata račun bio veći za oko 15 KM računajući PDV.

Kako kaže izvor “Nezavisnih novina” iz “Elektroprivrede RS”, ukoliko dođe do odobravanja zahtjeva distributivnih preduzeća za povećanje mrežarine od 46 odsto, računi potrošača koji potroše 500 kilovata električne energije biće procentualno veći za 17,6 odsto.

“Međutim, sve više što se troši, povećanje će biti manje u procentima jer se povećava udio energije u računu”, ističe ovaj izvor.

Da bi eventualno poskupljenje električne energije dovelo do velikih problema i poskupljenja, kažu i potrošači, ali i privreda.

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “ToPeeR” iz Doboja, rekla je za “Nezavisne novine” da ni građani nisu potpuno sigurni hoće li ili neće doći do poskupljenja električne energije.

“Ono što se priprema nije dobro za građane, jer kakva god bila odluka Vlade RS, sigurno je da će naredne godine drastično se povećati troškovi. Da li će to biti kroz električnu energiju ili neki drugi oblik, to je još diskutabilno, zato nam nije jasno da ministar kaže jedno, predsednik Vlade RS drugo, a direktor ERS je na nekoj sredini. U svakom slučaju, ne piše se dobro građanima, jer će u idućoj godini biti mnogo veća cena. To nam se sprema i to je potpuno izvan programa koji su bili pre tri meseca, odnosno pre osnivanja nove Vlade RS”, kazala je ona.

Goran Račić, predsjednik Privredne komore RS, rekao je da je zahtjev za povećanje mrežarine neopravdan.

“Mi smo svoj stav po pitanju povećanja mrežarine iznijeli. Smatramo da je neopravdano ovako visoko povećanje. Iznos mrežarine koji bi trebalo da se poveća za 46 odsto za nas je neprihvatljiv jer ne vidimo opravdanost tolikog povećanja. U prijedlogu elektrodistributivnih preduzeća ta se povećanja uglavnom odnose na pokriće troškova vezano za plate i radnu snagu. Investicije i ulaganja su zadržani na nekom prethodnom nivou, što je nedovoljno. Mi danas imamo mnogo pritužbi od strane naših članica vezano za distributivnu mrežu, sam nivo frekvencije i napona na toj mreži su na niskom nivou. Svako iskakanje iz mreže našu privredu košta mnogo”, istakao je Račić.

Podsjećamo, distributivna preduzeća u Republici Srpskoj su krajem jula tražila od Regulatorne komisije za energetiku (RERS) povećanje mrežarine od čak 40 odsto.

Svega mjesec dana kasnije oni su od RERS tražili dodatno povećanje mrežarine sa 40 odsto na 46,01 odsto.

“Razlog za rast troškova distributivnih gubitaka je povećanje cijene električne energije za pokrivanje distributivnih gubitaka sa sadašnjih od strane ERS, što predstavlјa povećanje u iznosu od 39,95 odsto. Rast navedenih troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka izaziva dodatni zahtijevani rast prosječnih cijena distribucije električne energije sa 40,58 na 46,01”, naveli su tada u Regulatornoj komisiji za energetiku RS.

Nastavi čitati

Aktuelno