Connect with us

Društvo

Ako je suditi po biračkom spisku, u BiH skoro da nema maloljetnika

Na biračkom spisku Bosne i Hercegovine nalazi se 3.368.666 birača, što je za 162.493 birača manje nego što Bosna i Hercegovina ima stanovnika po popisu iz 2013. godine, s tim da je u ovom trenutku na biračkom spisku u Republici Srpskoj više birača nego što zvanično Srpska ima stanovnika.

Naime, na biračkom spisku za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske kao i člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske nalazi se 1.259.322 birača ili 88.980 više nego što Republika Srpska ima stanovnika. U Federaciji BiH, prema biračkom spisku, nalaze se 2.109.344 birača, koji će birati članove Predsjedništva BiH.

“To nije realno. Svi se ograđuju od tog spiska i Centralna izborna komisija je nedavno rekla da ne analizira spisak i tvrdi da su na spisku svi oni koji su bilo kada izvadili ličnu kartu i to nije dobro. Crna Gora je nedavno imala izbore, imaju 620.000 ljudi, a 540.000 birača. Prema mojoj procjeni, u Republici Srpskoj sada živi 1,042 miliona ljudi i ako uzmemo da ih je 20 odsto maloljetno, onda dođemo do nekog broja birača”, rekao je Stevo Pašalić, demograf.

On ističe da i broj prijavljenih za glasanje iz inostranstva, i pored kampanje, pokazuje da ih se za glasanje prijavilo oko 69.000 tako da birački spisak nije dobar, nije pročišćen i pitanje je da li će ikada biti pročišćen.

“Prema objavljenim podacima CIK-a, ukupno biračko tijelo u BiH je 3.368.666 birača, uz pretpostavku da su tu ušli oni koji su se prijavili izvan BiH, njih ukupno 69.872. I tek sada dolazimo do neviđenih apsurda. Dakle, ako je, a sigurno nije, procijenjeni ukupni broj stanovnika BiH oko 3.400.000, a broj birača 3.368.666, dolazimo do frapantnih podataka da u ovoj zemlji ima svega 1% stanovništva do 18 godina starosti”, rekao je Pašalić dodajući da bi biračko tijelo u Bosni i Hercegovini trebalo da se kreće oko 2,7 miliona birača te da je procjena da je u posljednjih devet godina, od popisa 2013. godine, BiH napustilo 233.000 ljudi.

Ako je suditi po biračkom spisku koji je objavljen, u 3. izbornoj jedinici, u kojoj su Banjaluka, Petrovac, Čelinac, Istočni Drvar, Ribnik, Mrkonjić Grad, Jezero, Kneževo, Kotor Varoš, Šipovo i Kupres, ima čak 276.469 birača, što je, prema mišljenju stručnjaka, nerealno, isto kao i podatak da u Višegradu, Istočnom Mostaru, Nevesinju, Kalinoviku, Gacku, Foči, Novom Goraždu, Čajniču, Rudom, Berkovićima, Ljubinju, Bileći i Trebinju živi 108.738 ljudi starijih od 18 godina.

U ovom trenutku, odgovornost za birački spisak, koji je po mišljenju kako stručnjaka tako i političara, potpuno nerealan i ne odražava stvarno stanje na terenu, neće da prihvati niko.

Centralna izborna komisija BiH, koja objavljuje ovaj spisak, kaže da oni izvod pripremaju na osnovu podataka iz službene evidencije drugih nadležnih organa.

Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a, ističe da svako ko je bilo kada izvadio ličnu kartu BiH po automatizmu se nalazi u Centralnom biračkom spisku te da je iz tog razloga broj birača veliki.

“Problem je, recimo, kad neko ko dobije trajnu ličnu kartu umre negdje u inostranstvu i niko njegovu smrt ne prijavi. To bi se trebalo na neki način riješiti i takvih ljudi na spisku sigurno ima kao što na aktuelnom centralnom biračkom spisku ima ljudi koji su umrli, ali oni se označe sa zvjezdicom. To što ima mrtvih na biračkom spisku uopšte nije toliko veliki problem koliko se predstavlja, jer na mnoge druge načine daleko se više ukrade glasova”, rekao je Šehić naglašavajući da je centralni birački spisak takav kakav jeste te da se ljudima koji su državljani BiH ne može uzeti pravo glasa.

Nedavno su iz CIK-a naglasili da evidenciju o prebivalištu, boravištu državljana BiH vode nadležna ministarstva unutrašnjih poslova, evidenciju o državljanstvu BiH vodi Ministarstvo civilnih poslova BiH, dok evidenciju o praćenju i smrti punoljetnih državljana BiH vode nadležni matični uredi.

“Sva pitanja koja se odnose na broj stanovnika u Bosni i Hercegovini, migracije, vjerodostojnost prijavljenog mjesta prebivališta, odnosno ažurnost evidencije umrlih lica su pitanja za nadležne organe koji vode i ažuriraju te evidencije”, rekli su u Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine.

Related Topics:

Društvo

VIKEND POČINJE NESTABILNO! Vrijeme sunčano i toplo, uveče naoblačenje sa padavinama!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra će biti sunčano i toplo, a uveče se očekuje naoblačenje sa padavinama.

Ujutro će biti pretežno vedro, a uz rijeke i po kotlinama biće magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče se očekuje nagla promjena vremena, naoblačenje sa kišom koja će zahvatiti prvo sjeverne krajeve i premještaće se ka istoku i jugu.

Doći će i do priliva znatno hladnijeg vazduha, pa će kiša u brdsko-planinskim predjelima preći u snijeg, koji je moguć i ponegdje u nižim predjelima na istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče i u noći na nedjelju duvaće jak vjetar, ponegdje i olujni, sjevernog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha biće od tri do osam, na jugu do 10, u višim predjelima od minus jedan, a najviša dnevna od 15 na istoku do 22 ponegdje u Krajini, a u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih.

U Republici Srpskoj i FBiH danas je umjereno do pretežno oblačno, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha u 14.00 časova: Han Pijesak i Čemerno sedam, Gacko i Sokolac devet, Kneževo i Srebrenica 10, Mrakovica i Rudo 11, Višegrad, Drinić i Mrkonjić Grad 12, Sarajevo, Ribnik i Foča 14, Zvornik 15, Banjaluka, Bileća i Trebinje 16, Bijeljina, Doboj i Novi Grad 17, Prijedor i Srbac 18, te Mostar 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

NAJVEĆI PROBLEM TURIZMA U FOČI Pliva u turistima, ali ne i u prijavljenim gostima!

Suzbijanje poslovanja u sivoj zoni, prijavljivanje turista i ispunjavanje svih zakonskih obaveza rafting kampova, te popravka izuzetno loših puteva koji vode do turističkih destinacija, najvažnija su pitanja o kojima je danas bilo riječi u Foči na sastanku ministra trgovine i turizma Denisa Šulića sa turističkim radnicima.

Prema podacima opštinske Turističke organizacije, Foču godišnje posjeti više od 100.000 turista, a najveći broj dolazi zbog raftinga na Tari i Drini, dok je broj prijavljenih gostiju tek nešto veći od 20.000.

“Statistički podaci su poražavajući, zato što nisu u skladu sa stvarnim stanjem, a u interesu svih nas je da radimo na tome da budemo vidljiviji kada je u pitanju statistika”, rekla je direktor Turističke organizacije Foča Spomenka Popadić.

Ministar Šulić istakao je da je rafting jedna od najvažnijih ljetnih atrakcija u Republici Srpskoj, te da je cilj Ministarstva da se iz godine u godinu podiže nivo usluga i kapacitet smještaja.

On je naveo da su sastanke sa davaocima turističkih usluga i pokrenuli radi suzbijanja sive ekonomije.

“Imamo blagi iskorak u odnosu na prethodnu godinu, ali je to daleko od onog stanja koje je realno na terenu. Sa nama su ovdje i predstavnici inspekcijskih organa koji će sa ljudima koji imaju rafting centre proći sve one stvari koje je potrebno da ispune da bi poslovali u legalnim tokovima”, naveo je Šulić.

On je najavio da će od rafting sezone 2026. godine svaki rafting centar biti obavezan da bude dio centralno-informacionog sistema, čiju je realizaciju Ministarstvo pokrenulo ove godine.

“Bez dolaska u rafting centar moći ćemo vidjeti koliko ima prijavljenih gostiju i na osnovu toga ćemo inspekcijske organe usmjeravati prema onima koji nelegalno rade”, rekao je Šulić novinarima.

On je pojasnio da je u martu završen tender i izabran izvođač radova koji ima rok od 365 dana da završi centralni-informacioni sistem.

“U posljednjem kvartalu ove godine imaćemo testnu fazu, a već krajem prvog kvartala sljedeće godine u potpunosti implementiran centralni-informacioni sistem”, dodao je Šulić.

Predsjednik Udruženja raftera Foča Zdravko Matović kaže da je od 36 rafting kampova 20 učlanjeno.

Priznaje da se uplaćuju manje boravišne takse u odnosu na broj gostiju koji je prošao kroz rafting kampove, ali i kroz Nacionalni park, hotele, motele i stanove za iznajmljivanje.

Pomak je napravljen, tvrdi Matović, pa je u prethodnoj godini uplaćeno 47.000 KM boravišne taksu u odnosu na 17.000 KM iz 2023. godine.

Iznio je i podatak da 16 kampova nije uplatilo nijednu KM boravišne takse, koja je do ove godine koštala 1,50 KM, a od ove godine je povećana na 2,50 KM.

Rafteri su na sastanku upoznali ministra Šulića da je vožnja putem kroz kanjon Tare veliki rizik i da se jedva odvija.

Načelnik Foče Milan Vukadinović kaže da su put uz Taru, struja, interenet, voda, ključni problemi koji koče razvoj turizma.

“Imamo najave iz Vlade da će biti riješena strateški bitna putna komunikacija Foča-Šćepan Polje, ali isto tako želimo da istaknemo da je neophodno da se uvedu legalni tokovi, prije svega naplata boravišne takse. Insistiraćemo da imamo mnogo veći broj prijavljenih gostiju, da stanemo rame uz rame sa velikim centrima”, rekao je Vukadinović.

Time će Foča, dodao je, pokazati da zavređuje mnogo veću pažnju u rješavanju putne i druge infrastrukture.

Vukadinović je dodao da će opština incirati izdvajanje Parka prirode “Tara” iz okrilja “Šuma Srpske” i njegovo zaživaljavanje kao javne ustanove koja bi kontrolisala rafting turizam.

Nastavi čitati

Društvo

U VIŠE SELA U POTKOZARJU, dramatična klizišta ugrožavaju kuće!

U više sela u Potkozarju nakon poplave pojavila su se klizišta koja ugrožavaju kuće, pomoćne objekte i puteve.

Najteža situacija je u Grbavcima, Turjaku, Trnovcu i Šaškinovcima. Domaćinstva Zorana i Mire Ilisića iz Grbavaca zahvaćena su klizištem.

“Nisu nas ugrozile poplave zato što su naše kuće izvan područja ugroženog nabujalim rijekama i potocima. Međutim, pojavilo se klizište, zemlja je počela pucati i kliziti prema dolini. Smatrali smo da je ovo mjesto bezbjedno, da ne možemo imati takve probleme, ali se drugačije ispostavilo”, kazao nam je Miro Ilisić.

Dramatično je i u Srednjoj Jurkovici, u zaseoku Šaškinovci. Ugrožena je kuća Milana Jokića.

Pukotine su se pojavile na širokom području oko kuće. Domaćin je zabrinut.

“Ne znam šta da kažem i šta da radim. Zemlja je pukla u dvorištu, ugrožena je kuća. Pukotine su na sve strane. Zemlja klizi prema putu Turjak – Jurkovica. Očekujem stručnjake koji će mi, nadam se, objasniti ovu situaciju i preporučiti mjere”, kazao je Milan Jokić u panici i strahu za cijelu porodicu.

Milutin Grubešić iz Trnovca, gdje je klizište prekinulo seoski put, očajan je.

“Moja i još dvije kuće su odvojene od ostatka sela. Nikuda ne možemo, osim pješke, preko njiva. Put je do sada bio stabilan, uređen, ali su se, neočekivano, pojavile pukotine i zemlja je počela da klizi. Uplašeni smo. Ne znamo šta će biti dalje, jer su ovdje mnoge kuće izgrađene na brdima i potencijalnim klizištima. Takvo je selo”, rekao je Grubešić za “Nezavisne novine”.

U Gradskoj upravi Gradiška sve službe su angažovane na terenu, gdje utvrđuju situaciju, traže hitna rješenja za ugrožena područja i pomažu stanovništvu da što lakše prebrodi posljedice ove elementarne nepogode. Prioritet su naselja gdje su se pojavila klizišta i gdje su porušeni mostovi.

“Odredili smo prioritete, a to su naselja koja su najteže pogođena poplavama. Nastala je velika šteta. Za sanaciju treba mnogo novca i truda. Organizovali smo se i svaka služba jasno zna svoje zadatke. Mjesne zajednice takođe su veoma aktivne”, kazao je Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške.

Iz ove uprave pozvano je stanovništvo da prijavi štetu od poplave.

Dezinfekcija na poplavljenim područjima
Na području Gradiške, u mjestima zahvaćenim poplavama, počela je dezinfekcija. To se odnosi na objekte iz kojih se voda potpuno povukla. Ovaj posao obavlja Dom zdravlja. Prema podacima Štaba za vanredne situacije, poplavljeno je 70 domaćinstava u Vrbaškoj, Krajčinovcu, Podgradcima, Lužanima, Drageljima, Grbavcima i još nekim mjestima.

“U saradnji sa Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske, od početka pratimo epidemiološku situaciju na poplavljenom području.

Preduzimamo opsežne mjere kako bismo izbjegli zarazne bolesti i njihovo širenje”, kaže Slađana Tepavac, direktorica Doma zdravlja Gradiška.

U Vrbaškoj poplavljeno 40 kuća
U mjesnoj zajednici Vrbaška poplavljeno je 40 domaćinstava i 150 hektara obradivog zemljišta.

“Štetu je teško procijeniti, ona je veoma velika i za mnoge mještane gotovo nenadoknadiva”, kazao je Ilija Grbić, predsjednik mjesne zajednice Vrbaška.

Domaćinstvo Mile Petrovića poplavljeno je četvrti put u posljednjih 20 godina.

“Pod vodom su bili stambeni i drugi prateći objekti, automobil, plastenik, poljoprivredna mehanizacija. Još sam u šoku”, rekao nam je Petrović.

Nastavi čitati

Aktuelno