Connect with us

Društvo

Ako je suditi po biračkom spisku, u BiH skoro da nema maloljetnika

Na biračkom spisku Bosne i Hercegovine nalazi se 3.368.666 birača, što je za 162.493 birača manje nego što Bosna i Hercegovina ima stanovnika po popisu iz 2013. godine, s tim da je u ovom trenutku na biračkom spisku u Republici Srpskoj više birača nego što zvanično Srpska ima stanovnika.

Naime, na biračkom spisku za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske kao i člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske nalazi se 1.259.322 birača ili 88.980 više nego što Republika Srpska ima stanovnika. U Federaciji BiH, prema biračkom spisku, nalaze se 2.109.344 birača, koji će birati članove Predsjedništva BiH.

“To nije realno. Svi se ograđuju od tog spiska i Centralna izborna komisija je nedavno rekla da ne analizira spisak i tvrdi da su na spisku svi oni koji su bilo kada izvadili ličnu kartu i to nije dobro. Crna Gora je nedavno imala izbore, imaju 620.000 ljudi, a 540.000 birača. Prema mojoj procjeni, u Republici Srpskoj sada živi 1,042 miliona ljudi i ako uzmemo da ih je 20 odsto maloljetno, onda dođemo do nekog broja birača”, rekao je Stevo Pašalić, demograf.

On ističe da i broj prijavljenih za glasanje iz inostranstva, i pored kampanje, pokazuje da ih se za glasanje prijavilo oko 69.000 tako da birački spisak nije dobar, nije pročišćen i pitanje je da li će ikada biti pročišćen.

“Prema objavljenim podacima CIK-a, ukupno biračko tijelo u BiH je 3.368.666 birača, uz pretpostavku da su tu ušli oni koji su se prijavili izvan BiH, njih ukupno 69.872. I tek sada dolazimo do neviđenih apsurda. Dakle, ako je, a sigurno nije, procijenjeni ukupni broj stanovnika BiH oko 3.400.000, a broj birača 3.368.666, dolazimo do frapantnih podataka da u ovoj zemlji ima svega 1% stanovništva do 18 godina starosti”, rekao je Pašalić dodajući da bi biračko tijelo u Bosni i Hercegovini trebalo da se kreće oko 2,7 miliona birača te da je procjena da je u posljednjih devet godina, od popisa 2013. godine, BiH napustilo 233.000 ljudi.

Ako je suditi po biračkom spisku koji je objavljen, u 3. izbornoj jedinici, u kojoj su Banjaluka, Petrovac, Čelinac, Istočni Drvar, Ribnik, Mrkonjić Grad, Jezero, Kneževo, Kotor Varoš, Šipovo i Kupres, ima čak 276.469 birača, što je, prema mišljenju stručnjaka, nerealno, isto kao i podatak da u Višegradu, Istočnom Mostaru, Nevesinju, Kalinoviku, Gacku, Foči, Novom Goraždu, Čajniču, Rudom, Berkovićima, Ljubinju, Bileći i Trebinju živi 108.738 ljudi starijih od 18 godina.

U ovom trenutku, odgovornost za birački spisak, koji je po mišljenju kako stručnjaka tako i političara, potpuno nerealan i ne odražava stvarno stanje na terenu, neće da prihvati niko.

Centralna izborna komisija BiH, koja objavljuje ovaj spisak, kaže da oni izvod pripremaju na osnovu podataka iz službene evidencije drugih nadležnih organa.

Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a, ističe da svako ko je bilo kada izvadio ličnu kartu BiH po automatizmu se nalazi u Centralnom biračkom spisku te da je iz tog razloga broj birača veliki.

“Problem je, recimo, kad neko ko dobije trajnu ličnu kartu umre negdje u inostranstvu i niko njegovu smrt ne prijavi. To bi se trebalo na neki način riješiti i takvih ljudi na spisku sigurno ima kao što na aktuelnom centralnom biračkom spisku ima ljudi koji su umrli, ali oni se označe sa zvjezdicom. To što ima mrtvih na biračkom spisku uopšte nije toliko veliki problem koliko se predstavlja, jer na mnoge druge načine daleko se više ukrade glasova”, rekao je Šehić naglašavajući da je centralni birački spisak takav kakav jeste te da se ljudima koji su državljani BiH ne može uzeti pravo glasa.

Nedavno su iz CIK-a naglasili da evidenciju o prebivalištu, boravištu državljana BiH vode nadležna ministarstva unutrašnjih poslova, evidenciju o državljanstvu BiH vodi Ministarstvo civilnih poslova BiH, dok evidenciju o praćenju i smrti punoljetnih državljana BiH vode nadležni matični uredi.

“Sva pitanja koja se odnose na broj stanovnika u Bosni i Hercegovini, migracije, vjerodostojnost prijavljenog mjesta prebivališta, odnosno ažurnost evidencije umrlih lica su pitanja za nadležne organe koji vode i ažuriraju te evidencije”, rekli su u Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine.

Related Topics:

Društvo

VRAĆA SE PRIJELOG O FEMICIDU? Republika Srpska ponovo piše zakon o nasilju u porodici

Kako bi se zaštitile žene, odnosno žrtve nasilja u porodici, uskoro bi trebalo ponovo da bude pokrenut postupak izrade Nacrta zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Republici Srpskoj.

Najavljeno je ovo danas, 25. novembra, na početku kampanje “16 dana aktivizma” u Banjaluci, a povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Podsjetimo, Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama bio je 2023. godine u formi nacrta, a između ostalog, u zakon u Republici Srpskoj trebalo je da bude uveden termin femicid, no on tada nije prošao u dalju proceduru.

Fondacija “Udružene žene” Banjaluka je juče organizovala konferenciju kako bi podigli svijest o važnosti sprečavanja i suzbijanja nasilja nad ženama i nasilja u porodici, a Jelena Tučić, predstavnica Fondacije, navodi da su prošle sedmice ovu kampanju započeli u Sarajevu pod nazivom “Dok nas smrt ne rastavi”.

“Centralna figura kampanje je crna vjenčanica, što je podsjetnik svima nama da se u većini slučajeva prvo nasilje desi u braku. Od početka godine do sada su se desila četiri femicida, a u periodu od 10 godina 77, s tim da su u većini slučajeva izvršioci bili partneri žrtava”, rekla je Tučićeva.

Kako je kazala Ljiljana Đurić, inspektorka Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, u odnosu na isti period prošle godine došlo je do smanjenja broja prijava slučajeva krivičnog djela nasilje u porodici.

“Ove godine je prijavljeno 835 slučajeva krivičnog djela nasilje u porodici. Želim vjerovati da su tome doprinijele kampanje, podizanje svijesti, ali i multisektorski rad, koji se sprovodi kako bi se osnažile žrtve nasilje. Najave su da će se iduće godine ponovo pokrenuti postupak za izradu Nacrta zakona o zaštiti od nasilja prema ženama u RS, i smatram da je to značajan pomak”, rekla je Đurićeva.

Navodi da je za to nadležno Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS.

“Međutim, radeći u ovoj oblasti znam da će se potruditi da to bude u narednom periodu. Očekujemo da se ponovo sastane radna grupa i vjerujem da uz doradu nacrta koji je postojao možemo imati jedan jako dobar zakon”, rekla je ona.

Pojašnjava da je nasilje u porodici krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, a to može biti “prijava komšije, nastavnog kadra koji primjećuje promjenu u ponašanju djeteta itd.”.

“Praksa govori da su u 80 odsto slučajeva koji dođu do sudskog epiloga izvršioci lica koja zloupotrebljavaju alkohol, a često su posjedovali i oružje, i to u 64 slučaja.

Što se tiče prijava nasilja, mi imamo problem sa odustajanjem. Najčešće su to višegodišnja maltretiranja, psihičko nasilje, koji obično traju duži period i žrtva teško izlazi iz tog ciklusa. No, bitno je da u svemu tome žrtve istraju”, rekla je ona.

Marija Kaurin, predstavnica Sigurne kuće, ističe da Fondacija “Udružene žene” već 29 godina pruža podrška žrtvama nasilja u porodici i drugih oblika rodno zasnovanog nasilja.

“U 2024. godini podršku u Sigurnoj kući koristila je 41 osoba, i to 18 žena i 23 djece. U ovoj godini, odnosno do kraja oktobra, zbrinuta 31 osoba, i to 14 žena te 17 djece, dok je troje djece zbrinuto kao žrtva nasilja od strane svojih očeva”, kazala je Kaurinova.

Kako kaže, najčešće je dob korisnica Sigurne kuće bila između 30 i 40 godina, a najčešći oblik nasilja je, na početku, psihičko i ekonomsko, koje kasnije eskalira u fizičko i seksualno nasilje.

“Prilikom pronalaska izlazne strategije korisnicima se pomaže da nađu zaposlenje i stambeni prostor kako bi mogli nastaviti samostalan život”, istakla je Kaurinova.

Povodom “16 dana aktivizma” održana je i konferencija “Prevencija i suzbijanje digitalnog nasilja prema ženama”, koju je organizovalo Ministarstvo porodice, omladine i sporta i Centar za jednakost i ravnopravnost polova RS.

Selma Čabrić, ministarka porodice, omladine i sporta RS, kazala je da Srpska ima važeći zakon, ali da je sigurna da će u narednom periodu tražiti nova rješenja.

“Nećemo dozvoliti da nas terminološke nedoumice vrate na sam početak. Cilj je da Srpska ponovo bude lider kad je u pitanju zakonska regulativa koja se tiče prevencije i zaštite žena žrtava nasilja u porodici”, kazala je Čabrićeva.

Maja Vekić, v.d. direktora Centra za jednakost i ravnopravnost polova RS, rekla je da ovogodišnju kampanju obilježavaju pod nazivom “Život bez nasilja”.

“Svjedoci smo da se nasilje preselilo u digitalnu sferu, i to je i tema naše prve konferencije”, poručila je ona, dok je Goran Selak, ministar pravde RS, istakao da su opredijeljeni da spriječe nasilje nad ženama.

Naveo je da su prije godinu i po dana izmijenili Krivični zakon, gdje su propisali nova krivična djela kako bi spriječili nasilje nad ženama kroz društvene mreže.

I Savo Minić, premijer RS, naglasio je da su ovih 16 dana pojačane aktivnosti “nečega što se u kontinuitetu sprovodi”.

“Naša aktivnost bi trebalo da bude usmjerena na to da se nasilje prijavi. Želim apelovati na sve dame, žene, djevojčice da obavezno prijave sve ono što sumnjaju da može biti nasilje nad njima i onda ćemo uključiti sve institucije da vide da li je to uistinu nasilje”, poručio je Minić, te dodao da smo svjedoci toga da je nasilje prešlo u digitalnu sferu te da se uveliko rasprostranilo.

Fondacija “Udružene žene” pruža podršku

Fondacija “Udružene žene” radi sa žrtvama nasilja u porodici i drugih oblika nasilja te kroz rad specijalizovanih servisa za pomoć pruža sljedeću podršku:

– SOS telefon 1264,

– Psihološko savjetovalište,

– Sigurna kuća,

– Resursni centar za socioekonomsko osnaživanje žena.

Nastavi čitati

Društvo

SPAS IZ MOSKVE! Pacijent iz Srpske ispunio uslove za revolucionarnu rusku vakcinu protiv raka

Pacijent iz Republike Srpske koji ima melanom ispunjava kriterijume potrebne da primi novu vakcinu protiv raka u Moskvi i trenutno se radi na stvaranju uslova da otputuje u Rusiju, kazao je Ranko Škrbić, dekan banjalučkog Medicinskog fakulteta.

Naveo je da su nalazi ovog pacijenta već poslati u Moskvu na analizu.

“Sa njim su ruski ljekari i profesori obavili video-intervju, te je zaključeno da pacijent ispunjava kriterijume koji su potrebni da bi pacijent mogao da dobije ovu terapiju. Sada je ostalo na nama da riješimo kako da finansiramo odlazak pacijenta”, rekao je Škrbić.

Ističe da se nada da će to biti riješeno, uz podršku Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Srpske i Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, te da će do sljedeće sedmice to biti završeno.

“Ovo je sada nešto novo u liječenju, te moramo naći način da to završimo. Imamo i problem, nemogućnost direktnog plaćanja sa Rusijom jer je pod sankcijama, pa nam to stvara dodatne komplikacije za pacijente kojima Fond finansira liječenje”, pojasnio je Škrbić.

Tvorac vakcine protiv melanoma je direktor Nacionalnog istraživačkog centra za epidemiologiju i mikrobiologiju “Gamaleja” Aleksandar Gincburg, koji je napravio i vakcinu protiv raka personalizovanu za svaki određeni tumor i svakog određenog pacijenta koja se zasniva na informacionoj RNK.

Podsjećamo, prvi pacijent iz Srbije koji je obolio od malignog malinoma trebalo bi da narednih dana primi tek odobrenu rusku personalizovanu mRNA vakcinu protiv raka, potvrdio je profesor dr Vladimir Jakovljević sa Fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu i dodao da je pacijent već otputovao u Moskvu.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA SE VRAĆA, ALI NE SVUDA! Najteža situacija u brdovitim dijelovima više opština, EVO KO JE JOŠ UVIJEK U MRAKU!

Srednjenaponske prilike u većini gradova i opština na distributivnom području Elektrokrajine od jutros su stabilizovane.

Radovi su, uglavnom, usmjereni u preostala brdovita i teško pristupačna sela, saopšteno je iz pomenutog preduzeća.

– Elektromonteri su juče otklonili sve srednjenaponske kvarove u Gradišci, Prijedoru, Kozarskoj Dubici i Laktašima. S druge strane, u Srpcu, Novom Gradu, Krupi na Uni, Kneževu, Šipovu i Ribniku za sanaciju je ostalo po nekoliko sela i zaselaka – navodi se u saopštenju.

Na područjima opština Prnjavora, Mrkonjić Grada i Kotor Varoša terenske ekipe nastoje pustiti pod napon preostale pogođene dalekovodne pravce i otcjepe.

Time će se i u ovim krajevima uspostaviti isporuka struje.

– Nešto više posla ima u opštini Čelinac, gdje su bez napajanja dijelovi šest dalekovoda, dok su banjalučki elektromonteri uglavnom angažovani u brdovitim rejonima Bronzanog Majdana, Manjače i Ponira – poručuju iz Elektrokrajine.

Nastavi čitati

Aktuelno