Connect with us

Zanimljivosti

AKO NE ZNATE ŠTA DA UPIŠETE: Britanski univerzitet nudi master studije iz magije i okultizma

Svi koji vjeruju u moć kristala ili su istraživali feminističku esejistiku o veštičarenju, sada mogu svoj hobi da podignu na akademski nivo – upisom na master studije iz magije i okultizma na Univerzitetu u Velikoj Britaniji.

Univerzitet u Ekseteru nastoji da pretoči rastuće interesovanje za okultizam i magiju kursom koji će istražiti istoriju i uticaj vještičarenja i magije širom svijeta na društvo i nauku.

Multidisciplinarne studije, koje su počele akademske 2024. godine, obrađuju istoriju, književnost, filozofiju, arheologiju, sociologiju, psihologiju, dramu i religiju kako bi pokazale ulogu magije na zapadu i istoku.

„Nedavni porast interesovanja za magiju i okultizam unutar i izvan akademskih krugova leži u srcu najvažnijih pitanja našeg društva. Dekolonizacija, istraživanje alternativnih epistemologija, feminizam i antirasizam su srž ovog programa“, naglašava profesorka Emili Silav, koja vodi ovaj kurs.

Dodaje da je dominantna tendencija poslednjih decenija koja je „odbacivala proučavanje magije i okultizma“, vođena pretpostavkom da to „više nije značajno za ‘savremeno društvo’“, sada doživjela preokret.

Pozivajući se na rituale kao što je nošenje nakita koji se smatra srećnim ili obilježavanje tačke kontakta sa udaljenom osobom ili stvarima, grljenje drveća ili druge rituale koje primjenjuje dosta sportista, Silavova smatra da i „površan pogled na naša uvjerenja i verovanja ljudi oko nas, pokazuju da je magija dio našeg svakodnevnog života. Odgovorni naučnici bi trebalo da ovo ozbiljno shvate.”

To potvrđuje i rast popularnosti narodnih običaja, folklora, vještičarenja, tarota i kristala, što se uglavnom tumači kao reakcija na sve manji uticaj organizovane religije. Popis stanovništva iz 2022. otkrio je porast broja ljudi koji se identifikuju kao pagani i vikani (neopaganska religija koja se temelji na obožavanju prirode) u Velikoj Britaniji, dok je šamanizam doživeo munjevit rast.

Prof. Silav naglašava da će master magije i okultnih nauka preispitati „pretpostavku da je Zapad mjesto racionalizma i nauke, dok je ostatak svijeta mesto magije i sujeverja“, uključujući i proučavanje koliko ova vjerovanja podupiru zapadnu kulturu i kako promjenjen odnos prema prirodi može doneti nove perspektive klimatskom slomu.

Ističe i da je akademska zajednica sve svjesnija činjenice da su tekstovi koji se bave magijom ili okultnim temama „sistematski zanemareni od strane nauke“ u srednjovekovnoj i ranoj modernoj istoriji, književnosti i religiji, kao i istoriji nauke i filozofije.

Interesovanje za ovaj kurs je bilo veoma veliko, dodaje profesorka, prijavilo se više od 100 kandidata.

Na ovim master studijama biće kombinovane tradicionalne zapadne akademske studije i više alternativnih pristupa, a studenti će moći da svoje master radove predstave i kroz performans.

Studenti će na ovom kursu steći vještine koje uključuju kreativno mišljenje, analitičko razmišljanje, radoznalost i doživotno učenje.

Takođe, imaće mogućnost da polažu module o zmajevima u zapadnoj književnosti i umjetnosti, legendi o kralju Arturu, paleografiji, islamskoj misli, arheološkoj teoriji i praksi, položaju žena u srednjem vijeku, knjizi u srednjovekovnoj i ranoj modernoj Evropi, rod, društvo i kultura u ranoj modernoj Evropi i filozofiji psihodeličnih supstanci.

Zanimljivosti

ISTRAŽIVANJE OTKRILO Zašto Evropljani žive duže od Amerikanaca?

Amerikanci imaju lošiju stopu preživljavanja od Evropljana na svim nivoima bogatstva, a postoji i jaz u preživljavanju između bogatih i siromašnih Amerikanaca, pokazalo je istraživanje Škole javnog zdravlja Univerziteta Braun.

Istraživači su uporedili bogatstvo i stope preživljavanja 73.000 stanovnika SAD i Evrope, starosti 50-85 godina sa ciljem da utvrde da li postoje razlike u očekivanom životnom vijeku između ovih populacija i da li bogatstvo može uticati na preživljavanje.

Utvrđeno je da su tokom protekle decenije Amerikanci znatno češće umirali nego ljudi na Starom kontinentu, kao i da su bogatiji ljudi živjeli mnogo duže od siromašnijih, dok su u Evropi ove disproporcije bile mnogo manje.

„Očekivaniživotni vijeku SAD značajno se smanjuje posljednjih godina. Na svakom nivou bogatstva, Amerikanci imaju višu stopu smrtnosti od Evropljana“, naglašavaju autori studije objavljene u časopisu ” New England Journal of Medicine”.

Istraživanje je pokazalo da su najbogatiji ljudi u SAD imali čak 40 odsto nižu stopu smrtnosti od najsiromašnijih ljudi koji tamo žive.

Ista razlika (40 odsto) utvrđena je između Evropljana i Amerikanaca, s tim što su južni Evropljani imaju 30 odsto nižu stopu smrtnosti, dok je stopa smrtnosti za stanovnike južne Evrope i između 13 i 20 procenata niža nego u SAD.

Najbogatiji ljudi u SAD živjeli su kraće u prosjeku od najbogatijih Evropljana i imali su stope preživljavanja uporedive sa najsiromašnijim stanovnicima zapadnih dijelova Evrope, kao što su Nemačka, Francuska i Holandija.

„Ovi rezultati su jasan dokaz da čak ni najbogatiji Amerikanci nisu zaštićeni od sistemskih problema koji doprinose kraćem životnom vijeku, kao što je ekonomska nejednakost, ili od faktora rizika kao što su stres, ishrana ili opasnosti po životnu sredinu“, rekla je jedna od autora studije, prof. Iren Papanikolas.

Među faktorima koji mogu izazvati velike razlike u preživljavanju između dva kontinenta, istraživači su ukazali na lošije funkcionisanje sistema socijalne zaštite i velike strukturne nejednakosti u Sjedinjenim Američkim Državama.

„Iako izgleda da utiču na najsiromašnije ljude u Sjedinjenim Američkim Državama, ti faktori na kraju čine da čak i najbogatiji ljudi umiru“, primijetili su istraživači.

Drugi uzroci uključuju faktore kulture i ponašanja kao što su ishrana, pušenje i ograničena socijalna mobilnost.

Na primjer, visoka stopa pušenja i život u ruralnim područjima, što su faktori koji se povezuju sa lošijim zdravljem, bili su češći u SAD.

Naučnici su takođe naglasili da je u SAD veoma uočljiv tzv. efekat preživljavanja.

Poenta je da siromašniji ljudi, lošijeg zdravlja, češće umru ranije, pa imućniji ljudi dominiraju među starijim društvenim grupama.

Ovo stvara iluziju da se nejednakost u bogatstvu smanjuje sa godinama, ali je u stvarnosti drugačije.

„U SAD nejednakost u bogatstvu opada nakon 65. godine isključivo zato što najsiromašniji Amerikanci umiru mnogo ranije“, navela je Papanikolas.

Ona je rekla da bi rezultati trebalo da alarmiraju službenike javnog zdravlja u SAD i da ih navedu da se pozabave rastućim jazom između bogatih i siromašnih.

„Druge zemlje su imale mnogo bolje rezultate, što znači da treba da učimo od njih i da unaprijedimo naš sistem. I ne mora se nužno raditi o trošenju više novca, već o rješavanju faktora koje previđamo i koji mogu imati veliki uticaj na očekivani životni vijek“, zaključuju autori studije.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

LAŽIRAO SVOJU SMRT DA VIDI KO GA OD FAMILIJE VOLI: Pojavio se na sopstvenoj sahrani (VIDEO)

Neki stvarno odlaze u ekstreme kako bi zadovoljili svoju potrebu za pažnjom.

Dok se neki pitaju koliko bi im ljudi došlo na sahranu, jedan je muškarac to odlučio da sazna i da šokira ljude svojom iznenadnom pojavom.

To je bio Dejvid Berten iz Belgije, a odlučio je poprilično okrutno da pokaže svojoj porodici šta znači izgubiti voljenu osobu.

Zato je lažirao sopstvenu smrt i organizovao vlastitu sahranu. U pomoć su mu priskočili supruga i djeca.

Njegova kćerka je na TikToku objavila poruku koja je šokirala njihovu porodicu.

Objava je glasila: “Počivaj u miru, tata. Nikada neću prestati da mislim na tebe. Zašto je život tako nepravedan? Zašto ti? Trebalo je da postaneš djeda i imao si cio život pred sobom. Volimo te i nikad te nećemo zaboraviti”, prenosi Telegraf.

@mgva.7

#duo avec @Thomas faut Vous en pensez quoi ? Toutes les blagues ne sont pas bonne à faire ? c’est vrai que c’est très osé, mais il porte bien son pseudo #pourtoi #ragnarlefou #ragnartiktok #ragnarresurrection #cestfou #osé #fou #culotter #ragnar

♬ son original – Thomas faut

 

Nastavi čitati

Zanimljivosti

OVO IMA SAMO KOD NAS! Usvajanje budžeta proslavili tortom!

Bugojno je dobilo budžet. Ništa tu ne bi bilo sporno da nova opštinska većina nije osporavala predloženi budžet, pa je načelnik Edin Mašić (SDP) morao zasukati rukave i proglasiti budžet od 16 miliona KM.

Nakon toga Mašić je rekao da će vršiti uvid i kontrolu u svaku potrošenu marku koju dobiju budžetski korisnici i da će redovni budžetski korisnici biti oni koji budu pravdali novac koji dobiju.

– Cilj je da sredstva budu utrošena namjenski, a ne zloupotrijebljena i u svrhu samo jedne osobe ili predsjednika udruženja već za dobrobit svih – poruka je Mašića.
Sve to je proslavljeno i tortom koju je krasio natpis “Srećno usvajanje budžeta“, prenosi Avaz.

Nastavi čitati

Aktuelno