Bosna i Hercegovina nalazi se na samom dnu evropske ljestvice po broju visokoobrazovanih građana, pokazuju najnoviji podaci Svjetske banke. Prema tim podacima, samo 11,3 odsto stanovništva starijeg od 25 godina u BiH ima završen fakultet ili višu školu.

Drugim riječima – tek svaki jedanaesti građanin BiH je visokoobrazovan, što ovu zemlju svrstava među najlošije rangirane u Evropi.

Za poređenje, vodeće evropske zemlje poput Irske, Luksemburga, Švajcarske i skandinavskih država imaju oko 40 odsto visokoobrazovanog stanovništva, gotovo četiri puta više nego BiH.

BiH na dnu i u regionu

Zabrinjavajuće je da Bosna i Hercegovina loše stoji i u regionalnom poređenju. Hrvatska je čak 11 odsto ispred BiH, sa 22 odsto visokoobrazovanih građana starijih od 25 godina.

U Srbiji taj procenat iznosi 20 odsto, dok je u Crnoj Gori 19,6 odsto, što dodatno potvrđuje koliko BiH zaostaje čak i za susjedima.

Loše poruke mladima stižu iz politike

Analizirajući stanje visokog obrazovanja, stručnjaci upozoravaju da mladi u BiH sve češće zaključuju da obrazovni uspjeh više nije presudan za napredovanje u društvu.

Razlog tome, kako se navodi, jesu poruke koje dolaze iz javnog i političkog života, gdje se često dešava da pojedinci postaju direktori, savjetnici, pa čak i ministri, bez jasnog ili vjerodostojnog akademskog obrazovanja.

Diploma se kupuje, znanje gubi vrijednost

Sociolog Jadranka Berić ističe da razlozi ovakvog stanja nisu jednostavni, već višeslojni, te uključuju ekonomsku nesigurnost, masovno iseljavanje mladih i nedovoljna ulaganja u obrazovanje.

„Društvena tranzicija donijela je naglo širenje privatnih fakulteta, što je dovelo do gubitka težine diplome. Dok se na državnim univerzitetima diploma stiče kroz trud i znanje, u dijelu privatnog sektora pojavila se praksa njene kupovine“, kaže Berićeva.

Dodaje da je to proizvelo nepovjerenje u same diplome i obezvrijedilo rad državnih fakulteta.

„Kada se uspjeh može graditi preko prečica, veza ili novca, javlja se osjećaj da trud nema smisla. Obrazovanje se sve više doživljava kao formalnost, a ne kao temelj razvoja društva“, navodi ona.

Povjerenje u znanje kao ključ budućnosti

Berićeva upozorava da je pred BiH veliki izazov – vraćanje povjerenja u diplome i znanje.

„Kupljena diploma nikada ne može postati znanje. Ona je prazan papir koji urušava ugled institucija i društvo vodi u nazadovanje. Samo znanje stečeno radom i poštenjem može biti temelj napretka“, naglašava ona, uz napomenu da je moguće biti uspješan i bez fakultetske diplome, što su mnogi već dokazali.

Manje brucoša, više odustajanja

Novinar Elvir Padalović ocjenjuje da podaci Svjetske banke jasno oslikavaju stanje u BiH.

„Umjesto da ulažemo u obrazovanje i takmičimo se sa svijetom u znanju i istraživanju, mi smo zarobljeni u okvirima dnevne politike. Ovi podaci su uzrok većine naših problema“, rekao je Padalović.

Na Univerzitetu u Banjaluci, u posljednjih šest ciklusa, na prvu godinu studija upisuje se oko 2.100 brucoša, ali značajan broj njih ne završi studije.

Mnogi mladi napuštaju fakultete i okreću se privremenim, sezonskim ili uslužnim poslovima, gdje nerijetko ostvaruju veću zaradu nego što bi imali sa završenim fakultetom i godinama staža.

Broj upisanih studenata na prvu godinu UNIBL-a:

2020/2021: 2.130

2021/2022: 2.104

2022/2023: 2.045

2023/2024: 2.020

2024/2025: 2.024

2025/2026: 2.396

Banjaluka24