Connect with us

Društvo

VIŠKOVIĆ O GUŽVAMANA PRELAZU GRADIŠKA: Krnjić napravio pakao građanima

Apokaliptičnim prizorima sa graničnih prelaza Gradiška i Gradina proteklog vikenda ne bi se svjedočilo da je prije nešto više od mjesec dana otvoren novi prelaz u Čatrnji i most preko Save prema Hrvatskoj, rekao je v.d. generalnog direktora “Autoputeva Republike Srpske” Radovan Višković.

Višković je rekao da se iskreno nada da je sve to gledao i Zijad Krnjić, takozvani ekspert Vlade FBiH u Upravnom odboru UIO BiH, koji je u decembru tvrdoglavo odbijao da da saglasnost na izmjene određenih pravilnika.

“Nepregledne, kilometarske kolone vozila, višesatna čekanja, smrzavanje na niskoj temperaturi, dramatično pražnjenje rezervoara, gotovo zaglušujući zvuk automobilskih sirena, vika, galama, nezadovoljstvo, nestrpljenje, neizvjesnost i očaj na licima ljudi, prizori su koji su prošlog vikenda obišli svijet”, naveo je Višković za Srnu.

Višković je dodao da je Krnjić svojim odbijanjem onemogućio otvaranje i početak rada novog graničnog prelaza, u isto vrijeme kada je Hrvatska planirala da otvori novoizgrađeni prelaz na svojoj teritoriji.

Projekat prelazi u fijasko
“Nezavisne novine” danas, 14. januara, su objavile da projekt povezivanja Banjaluke i Zagreba novom brzom cestom kod Gradiške prelazi u pravi fijasko, jer ni mjesec dana nakon završetka radova koji su ukupno koštali gotovo sto miliona evra, ova saobraćajnica nije u funkciji.

Ni na jednoj adresi u BiH – ni u Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, Ministarstvu bezbjednosti BiH, Upravi za indirektno oporezivanje BiH ni njenom upravnom odboru nema informacija da bilo ko radi na tome da se ovaj problem riješi, iako smo ih juče sve kontaktirali.

“I dalje je problem u tome što je Zijad Krnjić, bošnjački član u Upravnom odboru UIO blokirao izmjenu pravilnika kojim bi bilo omogućeno postavljanje službenika Uprave na novi prelaz kod Gradiške na bh. strani, što automatski znači blokiranje brze ceste koju je prije mjesec dana izgradio ‘Integral'”

Jednostavna administrativna procedura
Višković je istakao i da je “ekspert” Krnjić, zbog jednostavne administrativne procedure, napravio pakao od života stotinama građana, ne samo iz Republike Srpske, već i iz FBiH, koji su novogodišnje i božićne praznike odlučili da provedu u zavičaju.

“Da su znali šta ih čeka po povratku u privremena mjesta boravka i rada, vjerujem da se niko od njih ne bi odlučio da krene put otadžbine krajem decembra”, ocijenio je Višković.

On je dodao da prizori iz Gradiške i Gradine, bolje od svih riječi, govore kako bi to izgledala BiH da glavnu riječ vodi političko Sarajevo, ponajprije bošnjačka politička elita.

“Sve što je u interesu Republike Srpske i njenih građana, Sarajevu je prilika za novu blokadu, novo podmetanje i kočenje. Upravo na projektu mosta preko rijeke Save bilo je jasno da ono što je Republici Srpskoj u vrhu prioriteta, BiH nije ni na kraj pameti”, istakao je Višković.

Most između BiH i Hrvatske
Podsjetio je da je deceniju i po Srpska čekala taj most, jer je uglavnom bio kolateral u odnosima Sarajeva i Zagreba.

“Nažalost, čak i više od tri godine od kada je završena izgradnja, most preko Save ostaje moneta za potkusurivanje i predmet ucjena zvaničnog Sarajeva prvenstveno prema Banjaluci”, smatra Višković.

Most na Savi, koji povezuje BiH i Hrvatsku, koštao je 19 miliona evra, i platile su ga Hrvatska i BiH, odnosno RS, po principu pola-pola. Radovi na ovom objektu počeli su u oktobru 2019, a završeni u junu 2022. EU je BiH, odnosno RS, dala grant od 6,3 miliona maraka za izgradnju mosta.

Prvi dio brze ceste od mosta do Novog Varoša dug je četiri kilometara, a cijena iznosi oko 40 miliona evra. Radovi su počeli u februaru 2022.

Cijena radova na posljednjoj dionici iznosi oko 14 miliona evra, a očekuje se da će taj dio ceste ukupne dužine nešto manje od četiri kilometara biti završen u junu ove godine. Cijena na ovoj dionici je niža, jer je pogodniji teren s obzirom na to da su na prvom dijelu trase izgrađena dva velika nadvožnjaka, od kojih je jedan duži od mosta na Savi.

Related Topics:

Društvo

NESTABILNO VRIJEME U REPUBLICI SRPSKOJ: Smjena sunca, oblaka i lokalnih pljuskova

U Republici Srpskoj i BiH danas će preovladavati promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane intervale, ali i mogućnost lokalnih pljuskova praćenih grmljavinom, posebno u poslijepodnevnim časovima. Temperature će biti prijatne za ovo doba godine i kretaće se uglavnom između 24 i 29 stepeni Celzijusa.

Jutro će biti svježije, uz temperature od 12 do 16 stepeni, dok će tokom dana biti toplo i sparno. U većem dijelu zemlje očekuje se umjeren vjetar južnih i jugoistočnih smjerova. Meteorolozi najavljuju da će se nestabilno vrijeme zadržati i narednih dana, uz svakodnevnu mogućnost lokalnih padavina.

Građanima se savjetuje oprez prilikom planiranja aktivnosti na otvorenom, jer se pljuskovi mogu razviti veoma brzo, naročito u brdsko-planinskim predjelima. Uprkos povremenim padavinama, zadržaće se ugodno toplo vrijeme karakteristično za početak juna.

Nastavi čitati

Društvo

MASOVNA PRODAJA DRŽAVNIH OBVEZNICA: Šta sprema IRB Republike Srpske?

Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske pokrenula je intenzivan ciklus prodaje državnih obveznica vrijednih gotovo 30 miliona marka.

IRB od aprila 2023. nije prodavao obveznice koje je emitovala Republika Srpska, da bi sada, za nešto više od mjesec dana objavio četiri oglasa u kojem nudi 29.290 ovih dužničkih hartija od vrijednosti.

Tako je 30. aprila oglasio prodaju 15.000 obveznica iz 52. emisije na koje je kamata bila šest odsto, a koje na naplatu dospijevaju u oktobru 2029. godine.

Ubrzo zatim, 5. maja na prodaju su ponuđene obveznice iz 30 emisije, njih 3.790.

Kamata na ove obveznice je četiri odsto a rok dospijeća im je jul naredne godine.

Krajem maja uprava banke oglašava prodaju 2.470 obveznica, vrijednih 2,47 miliona KM iz 47. emisije.

Tom emisijom se Vlada Republike Srpske zadužila za nepunih 40 miliona maraka i kamatu od šest odsto.

Posljednju ponudu IRB je objavio jutros.

Riječ je o paketu obveznica iz 47, 52. i 53. emisije koje dospijevaju 2029. godine sa kamatom od takođe šest odsto.

Podsjećamo, IRB je nedavno najavio da od 1. juna kreće sa direktnim plasmanima kredita, a proširena je kategorija korisnika kao i maksimalni iznosi za kupovinu prve stambene jedinice.

capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE DIVLJAJU, VLAST ĆUTI: Koliko košta život u Republici Srpskoj?

Započnimo dan jednim prosječnim, radničkim doručkom. Burek i jogurt danas koštaju 5,30 KM. Ako bi čovjek svaki dan jeo samo taj jedan jedini obrok, mjesečno bi mu trebalo čak 164 KM i to isključivo za doručak. Kada to pomnožimo sa četiri člana porodice, dolazimo do cifre od preko 650 KM mjesečno – samo za jedan jutarnji obrok u pekari.

A šta je sa svim ostalim obrocima i osnovnim životnim namirnicama bez kojih se ne može?

Ovo je realnost sa kojom se svakodnevno suočavaju građani Republike Srpske, dok prebiraju po novčanicima pokušavajući da prežive od prvog do prvog u mjesecu.

Svaki odlazak u market je novi šok

Dovoljno je da prošetate između rafova u bilo kojoj prodavnici da biste shvatili koliko je novca potrebno za najosnovnije potrebe. Prema trenutnom stanju, cijene izgledaju ovako:

Mlijeko (1 litar): 2,60 KM

Pavlaka (300 grama): 2,80 KM

Krem sir (200 grama): 4,00 KM

Pileća salama: 4,30 KM

Kilogram pilećeg filea: 13,00 KM

Banane (1 kilogram): 3,00 KM

Slana kašica za bebu: 3,40 KM

Slatka (voćna) kašica za bebu: oko 2,40 KM

Sir (300 grama): 5,80 KM

Kafa (200 grama): 7,20 KM

Ulje (1 litar): 3,54 KM

Brašno (10 kilograma): 12,00 KM

Kada se ovaj spisak stavi na papir, jasno je da za jednu sasvim običnu nabavku, koja uključuje tek osnovno meso poput piletine čija je cijena dostigla 13 – 15 KM po kilogramu, građani moraju izdvojiti pozamašnu svotu novca.

Borba za goli opstanak

Uzmimo u obzir prosječnu četveročlanu porodicu. Djeci su svakodnevno potrebni mlijeko, voće, užine za školu (ili hrana za bebe), dok su brašno, ulje, kafa, sir i meso redovni artikli u svakom domaćinstvu.

Ako porodica za skroman doručak i večeru (mlijeko, salama, sir, pavlaka, hljeb) potroši samo 15 KM dnevno, to je 450 KM mjesečno.

Ako za ručak (uz piletinu od 13 KM po kilogramu, plus povrće i ulje) izdvoje u prosjeku 25 do 30 KM dnevno, to je dodatnih 750 do 900 KM mjesečno.

Dodajte na to kafu, voće, sredstva za higijenu i svakodnevne potrebe za najmlađe (gdje samo jedna slana kašica košta 3,40 KM, a slatka oko 2,40 KM).

Brzom računicom dolazimo do zaključka da je jednoj prosječnoj četveročlanoj porodici potrebno između 1.300 i 1.600 KM mjesečno isključivo za hranu i osnovne namirnice.

Kada se u obzir uzme porodica u kojoj, na primjer, jedan roditelj radi sa srednjom spremom za minimalac, a drugi je nezaposlen ili takođe na minimalcu, oni su u konstantnom i dubokom minusu.

Čak i sa dvije minimalne plate sa srednjom spremom, što ukupno iznosi 2.200 KM, porodici nakon kupovine hrane ostane svega nekoliko stotina maraka. A gdje su troškovi stanovanja, struja, voda, grijanje, odjeća, obuća, lijekovi, oprema za školu ili prevoz?

Vlast zamajava narod

I dok se javni prostor svakodnevno zatrpava “visokom politikom”, nacionalnim temama, prepucavanjima i raspravama koje nemaju apsolutno nikakve veze sa stvarnim životom običnog čovjeka, građani se tiho guše pod teretom poskupljenja.

Narod se svjesno zamajava apstraktnim političkim krizama kako se ne bi vidjelo sa čim se zapravo suočava svaki građanin u Republici Srpskoj čim kroči u prodavnicu.

Ovo su životna pitanja o kojima bi trebalo da se priča svakoga dana. I ne samo da se priča, već da se hitno i ozbiljno pristupi rješavanju problema, ublažavanju ove ekonomske krize i konkretnoj zaštiti stanovništva – jer to je upravo ono za šta je narod ove političare i birao.

Vlast ćuti dok cijene divljaju. Umjesto sistemskih rješenja, ograničavanja marži na osnovne životne namirnice i adekvatnih subvencija koje bi zaštitile standard građana, prepušteni smo sami sebi i slobodnom tržištu koje odavno ne poznaje milost.

Kada je dosta?

Pitanje koje se sada glasno postavlja jeste – kada je dosta? Ima li kraja ovim svakodnevnim poskupljenjima i, još važnije, ima li kraja strpljenju građana?

Hoće li narod i dalje ćutke stezati kaiš, ili će konačno preuzeti rješavanje ovih egzistencijalnih problema u svoje ruke? Građani imaju izbor.

Mogu na više načina, kroz javni pritisak i građanski aktivizam, već danas zatražiti jasnu odgovornost onih koje su izabrali.

Ili će, s druge strane, i dalje čekati izbore, pa taj ključni potez za promjene povući sami, tamo gdje političare jedino i boli – olovkom na glasačkom listiću.

Vrijeme je za buđenje, jer puko preživljavanje više ne može i ne smije biti jedini cilj.

Nastavi čitati

Aktuelno