Nova školska godina počela je u Austriji, a na snagu je stupio zakon kojim se djevojčicama mlađim od 14 godina zabranjuje nošenje hidžaba i burke u školama.

Zakon zabranjuje „tradicionalna muslimanska pokrivala za glavu“, poput hidžaba ili burke, u državnim i privatnim školama širom zemlje.

Ministarka za integraciju Klaudija Bauer, iz konzervativne Austrijske narodne partije (ÖVP), izjavila je da je marama „simbol ugnjetavanja i sredstvo kontrole djevojčica od najranijeg djetinjstva“. Međutim, kritičari tvrde da novi zakon podstiče antimuslimansko raspoloženje u zemlji i da bi mogao biti neustavan.

Zakon je uvela koalicija predvođena konzervativcima, koju čine tri stranke centra – ÖVP, Socijaldemokratska partija Austrije (SPÖ) i liberalni NEOS. Oni navode da zakon predstavlja „jasno opredjeljenje za rodnu ravnopravnost“ i da ima za cilj zaštitu prava mladih djevojčica.

Karla Amina Bagajati iz zvanične Islamske zajednice u Austriji (IGGÖ) rekla je za Bi-Bi-Si (BBC) da se organizacija „čvrsto protivi zabrani“.

„Smatramo da se njome neopravdano ograničava osnovno pravo na slobodu vjeroispovijesti i da nesrazmjerno pogađa muslimanske djevojčice. Umjesto da štiti djecu, zakon izdvaja jednu konkretnu vjersku praksu i rizikuje da isključi upravo onu djecu koju navodno želi da podrži“, rekla je ona.

IGGÖ je saopštio da će podržati pravne postupke djevojčica i njihovih porodica „koje smatraju da su njihova osnovna prava ugrožena“ i koje žele da svoje slučajeve iznesu pred Ustavni sud Austrije.

Sud je 2020. godine ukinuo prethodnu zabranu nošenja marama u osnovnim školama, ocijenivši da je ona bila u suprotnosti sa principom vjerske neutralnosti Austrije.

Od nastavnika se očekuje da sprovode novu zabranu ukoliko primijete da dijete nosi maramu, tako što će obaviti niz razgovora sa učenicom i njenim zakonskim starateljima.

U slučaju ponovljenih kršenja, biće obaviještene službe za zaštitu djece, a kao krajnja mjera starateljima bi mogla biti izrečena novčana kazna do 800 evra.

Pojedini nastavnici izrazili su zabrinutost zbog toga što će morati da sprovode zabranu.

Sigi Maurer iz stranke Zelenih optužila je ministra obrazovanja Kristofa Viderkera iz liberalnog NEOS-a da „stvara nove sukobe i prebacuje ih na nastavnike“.

Ona je rekla da su nastavnici „već pod ogromnim pritiskom“ i da Viderker želi da im, pored ostalih obaveza, „nametne ulogu policajaca“.

Opoziciona krajnje desničarska Slobodarska partija Austrije (FPÖ) smatra da trenutna zabrana nije dovoljno stroga. Ta stranka traži potpunu zabranu nošenja marama i pokrivala za lice u školama, kako za učenike, tako i za nastavnike.

Rikarda Berger iz FPÖ-a rekla je da „nema mjesta političkom islamu u Austriji, a pogotovo ne u našim školama“.

Austrijski kancelar Kristijan Štoker, lider ÖVP-a, nedavno je pozvao na zabranu političkog islama Ustavom, rekavši za austrijski javni servis ORF da „ne želi da živi u islamskoj državi“.

U Francuskoj je više od 20 godina na snazi zabrana nošenja svih upadljivih vjerskih obilježja, uključujući marame, turbane i jevrejske kapice, u školama.

Austrijski zakon razlikuje se od francuskog jer je posebno usmjeren na pokrivala za glavu koja nose muslimanke.

Austrija, kao i nekoliko drugih evropskih zemalja, među kojima su Francuska, Belgija i Danska, zabranjuje nošenje vela koji u potpunosti prekriva lice – nikaba ili burke – na javnim mjestima.

Bagajati je rekla da je IGGÖ zabrinut zbog „zabrinjavajućeg trenda širom Evrope, u kojem se složeni društveni izazovi svode na simbolične mjere usmjerene protiv manjinskih grupa“.

„Takvi pristupi mogu privući političku pažnju, ali rijetko rješavaju probleme koji su u njihovoj osnovi“, rekla je ona.

Njemački kancelar Fridrih Merc ocijenio je danas, nakon izbornog poraza Hrišćansko-demokratske unije (CDU) u njemačkoj saveznoj državi Saksoniji-Anhaltu, da je uspjeh krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) izazvao tektonski potres partijskog sistema.

Merc: Ovo potresa CDU do temelja

Merc je na sjednici saveznog predsjedništva CDU rekao da njegova stranka mora ozbiljno da se suoči sa izbornim porazom i prizna da nije uspjela da pronađe “emocionalni pristup” građanima niti da obezijbijedi njihovu podršku, prenosi Bild.

“Ovo potresa našu stranku do temelja. Ne možemo da nastavimo kao da se ništa nije dogodilo, ni ja, ni savezna vlada”, naglasio je Merc.

On je ocijenio da je CDU “dramatično izgubila” izbore, što predstavlja, kako je naveo, “duboku prekretnicu” za tu stranku.

Njemački kancelar je istakao da CDU mora otvoreno da razgovara o problemima, ali i da očuva jedinstvo, upozorivši članove da javnim izjavama protiv stranke nanose štetu CDU-u.

Cilj AfD-a “potpuno uništenje CDU”

Smatra da je cilj AfD “potpuno uništenje CDU” i ponovio da sa tom strankom “nema saradnje”, navodeći da CDU ostaje čvrsto na političkim temeljima bivšeg njemačkog kancelara Konrada Adenauera, osnivača CDU i bivšeg njemačkog kancelara Helmuta Kola.

Merz je, prenosi Bild, samokritično dodao:

“Nismo uspjeli pronaći emocionalnu vezu s narodom.”

Vođa CDU-a je rekao da nedostaje “emocionalna podrška stanovništva”. Dodao je:

“To ne možemo ignorisati.”

Šulce: Poraz izuzetno boli

Poraz CDU komentarisao je i premijer Saksonije-Anhalta Sven Šulce, koji je rekao da je “izuzetno razočaran” rezultatom.

Prema njegovim riječima, kampanja je bila “izuzetno teška”, dok je AfD, kako tvrdi, koristio drugačije metode i vodio kampanju nezabilježene oštrine, čime je uspio da mobiliše i veliki broj građana koji ranije nisu izlazili na izbore.

“To izuzetno boli, ali moramo da prihvatimo”, rekao je Šulce.

AfD ubjedljivo pobijedio, CDU doživio težak pad

Alternativa za Njemačku (AfD), predvođena Ulrihom Zigmundom, ubjedljivo je u nedjelju, 6. septembra, pobijedila na pokrajinskim izborima u njemačkoj saveznoj državi Saksoniji-Anhaltu sa 43,8 odsto glasova, ali nije osvojila apsolutnu većinu, dok je Hrišćansko-demokratska unija (CDU) premijera pokrajine Svena Šulcea doživjela težak poraz i sa svega 17,2 odsto glasova završila na drugom mjestu, pokazuju preliminarni rezultati koje je izborna komisija objavila tokom noći.

Prema preliminarnim rezultatima, AfD je na izborima osvojio 43,8 odsto glasova – najmanje dvostruko više u odnosu na 20,8 odsto na izborima 2021. godine, CDU je sada pripalo 17,2 odsto glasova, dok je na prethodnim izborima osvojio 37,1 odsto, a za Socijaldemokratsku partiju Njemačke (SPD) glasalo je 9,3 odsto birača, u odnosu na prethodnih 8,4 odsto.

AfD je, prema preliminarnim rezultatima, više nego udvostručio svoj udio glasova, sa 20,8 odsto 2021. godine na 43,8 odsto, što je najbolji rezultat koji je neka stranka ostvarila na pokrajinskim izborima u Njemačkoj u posljednjih deset godina.

Izlaznost je iznosila 77,8 odsto, u odnosu na 60,3 odsto 2021. godine, što je najviša izlaznost u Saksoniji-Anhaltu od ujedinjenja Njemačke.

Nezavisne

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas, 7. septembra, da mu se dopada ideja da se naziv američke države Nju Meksiko (Novi Meksiko) promijeni u Nju Amerika (Nova Amerika).

Prije samo desetak dana, krajem avgusta, američki predsjednik objavio je da je preimenovao jezero Ontario u Jezero Amerika, prenosi Tanjug.

LMAO 🤣 President Trump actually posted a video of him changing New Mexico State to New America

THIS WOULD BE ABSOLUTELY EPIC 🔥 pic.twitter.com/KJrgnlQQAs

— MAGA Voice (@MAGAVoice) September 7, 2026

On je tada u Ovalnom kabinetu potpisao izvršnu uredbu kojom se nalaže zvaničnim službama SAD za geografske nazive da izmijene ime ovog jezera.

Jezero Ontario, jedno od pet velikih jezera u Severnoj Americi, nalazi se na granici između kanadske provincije Ontario i američke savezne države Njujork.