Svijet
ALJASKA POD OPSADOM! Putin stiže u najčuvaniju tvrđavu na planeti, ni muva ne može da proleti!
Zbog istorijske posjete Vladimira Putina, Aljaska se pretvara u najzaštićeniju tačku na planeti – neprobojnu tvrđavu pod punom kontrolom ruskih i američkih službi.
Ruski predsjednik postaje najčuvaniji čovjek na svijetu, okružen nevidljivim štitom od stotina sistema odbrane, tajnih agenata, satelita i vojski na kopnu, u vazduhu, moru i pod vodom.
On će biti zaštićeniji i od Trampa, jer će ga zajedno sa ruskim bezbjednjacima čuvati i američka tajna služba i specijalci.
Za bezbjednost ruskog lidera odgovorna je Federalna služba obezbjeđenja (FSO). Njeni pripadnici čuvaju predsjednika u zemlji, prate ga na svim putovanjima, uključujući i ona u inostranstvu.
Armija tjelohranitelja prati svaki korak predsjednika i spremna je da u svakom trenutku reaguje kako bi zaštitila njegov život. Svako kretanje je unapred isplanirano, svaka ruta obezbjeđena, svaka prostorija kontrolisana, a svaki potencijalni rizik eliminisan.
Bezbjednost je organizovana u više prstenova zaštite — od ličnog obezbjeđenja, preko specijalizovanih jedinica koje kontrolišu okolinu i okruženje, do tehnoloških sistema koji nadgledaju vazdušni prostor, komunikacije i moguće prijetnje. Ovaj kompleksni sistem obezbjeđenja osigurava da ruski predsjednik bude zaštićen od svih potencijalnih opasnosti, bez obzira na mjesto gdje se nalazi.
“Krenimo od toga da je Vladimir Putin predsjednik Ruske Federacije i prema međunarodnim zakonima on je nedodirljiva ličnost u bilo kakvim okolnostima i situacijama. Smatram da su mu Sjedinjene Države garantovale apsolutnu bezbjednost tokom boravka na njihovoj teritoriji. S vojne tačke gledišta — vjerujem da je danas ruska Ratna mornarica, koja se nalazi u Beringovom moru, u punoj borbenoj gotovosti za izvršavanje borbenih zadataka u cilju sprečavanja nasilnih scenarija. To je povezano sa prijetnjom nuklearnog udara po teritoriji na kojoj se nalazi naš predsjednik”, kaže za “Sputnjik” ruski vojni ekspert, pukovnik u penziji Anatolij Matvijučuk.
Ruski eksperti su sigurni da će iznad mjesta sastanka Putina i Trampa biti raspoređena najgušća protivvazduhoplovna odbrana u istoriji diplomatskih susreta, a ocjene su i da će borbena gotovost ruske nuklearne trijade dostići razmjere kakve nisu viđene od Kubanske raketne krize.
Pored toga, dodaje Matvijčuk, Rusija je na Dalekom istoku angažovala strateške bombardere i izviđačke avione koji aktivno prate situaciju u regionu Aljaske.
“I naravno, naša kosmička grupacija je u potpunosti spremna da spreči obavještajne aktivnosti Sjedinjenih Američkih Država i da naruši sistem internet komunikacija nad tim regionom. U suštini, političko-administrativni, diplomatski napori i napori vojne moći Rusije predstavljaju garanciju bezbjednosti našeg predsjednika”, podvukao je pukovnik.
Zašto je Aljaska izabrana za mjesto susreta
Izbor Aljaske za istorijski susret lidera dvije supersile, Putina i Trampa, između ostalog, zasnovan je na izuzetnim bezbjednosnim i logističkim prednostima.
Američka baza Elmendorf-Ričardson izabrana je za mjesto sastanka dva lidera, jer pruža najviši nivo kontrole i zaštite. Riječ je o visoko utvrđenom vojnom objektu sa najsavremenijom infrastrukturom, gdje su prisutne elitne jedinice američke vojske, obavještajne službe i logistički timovi, spremni da reaguju na svaku prijetnju – bilo na diverziju, špijunažu ili bilo kakav napad.
To je najveća vojna baza na Aljasci, čija je misija da štiti interese Amerike u Azijsko-pacifičkom regionu. Tokom Hladnog rata imala je poseban strateški značaj jer je predstavljala najbližu tačku između Aljaske i Rusije.
Aljasku i Rusiju deli tek 88 kilometara Beringovog prolaza, ali let iz Moskve do Ankoridža, najvećeg grada Aljaske, traje oko devet sati. To znači da će avion ruskog predsjednika iz ruskog vazdušnog prostora direktno preći u američki, zaobilazeći treće, neprijateljske zemlje, pa se ta ruta smatra najbezbjednijom.
“Smatram da je to veoma mudar potez predsjednika Trampa, koji je ustupio zajedničku kopnenu i avijacionu bazu za boravak našeg predsjednika, jer nijedna razumna zemlja, nijedan zdravomisleći lider neće dozvoliti teroristički akt na američkoj vojnoj bazi. Takav čin ne bi bio samo stvorio prijetnju od ruskog kontraudara, već bi to bila i direktna prijetnja po bezbjednost same Amerike ako, recimo, Služba bezbjednosti Ukrajine pokuša da izvede neke radnje na teritoriji baze. Baza je čuvana, baza je apsolutno neprobojna. To znači da će naš predsjednik biti tamo kao u svemirskom brodu i neće biti izložen prijetnjama”, ocjenjuje ruski pukovnik.
Fizička zaštita ruskog predsjednika pokrivaće radijus od najmanje 15 kilometara. U tom prostoru biće potpuna kontrola – neće moći čak ni muva da proleti, ističe Matvijčuk.
“A radijusi vojne zaštite imaju svoje nivoe — i po visini, i po daljini. Mislim da će u radijusu od 250 kilometara postojati čvrsta zona protivraketne i protivvazdušne odbrane”, navodi Matvijčuk.
Zajedno sa predsjednikom Putinom na Aljasku je otputovao čitav tim stručnjaka i službi neophodnih za njegovo funkcionisanje – specijalci, stručnjaci za fizičku zaštitu, profesionalni vozači, stručnjaci za hemijsko i elektronsko oružje, ljekari, kuvari, šifranti, protokolarna služba i obezbjeđenje. Sve službe predviđene državnim protokolom nalaze se uz njega, podvlači pukovnik.
Oni provjeravaju i eliminišu opasnosti od trovanja hranom, pićem, aparatima za klimu, dodirom s predmetima.
Bunker na točkovima, nuklearni kofer i armija tjelohranitelja
Kremlj shvata bezbjednost Vladimira Putina izuzetno ozbiljno. Osim što je zaštićen vojskom vidljivih i nevidljivih tjelohranitelja, bezbjednost ishrane predsjednika je dio vojne logistike – bez prostora za greške.
Svi Putinovi kuvari su pripadnici Federalne službe obezbeđenja. Hrana koja treba da se nađe na stolu ruskog predshednika prolazi kroz postupak stroge kontrole u specijalizovanim laboratorijama. Priprema se pod nadzorom bezbhednosnog tima, bilo da je spremaju Putinovi kuvari ili kuvari zemlje domaćina. Svaki sastojak i svako jelo detaljno se testiraju prije nego što se posluže. Čak se i posuđe, escajg i čaše koje predsjednik koristi provjeravaju prije upotrebe, kako bi se eliminisala i najmanja mogućnost ugrožavanja njegove bezbjednosti.
Bezbjednjaci obavezno analiziraju i sve rute Putinovog kretanja, a tokom posjete Aljasci, ruski predsjednik će najvjerovatnije koristiti svoj službeni aurus, možda najmoćniji i najbezbjedniji automobil na svuhetu, koga su neki nazvali “bunker na točkovima”. Vozilo je, prema navodima pojedinih ruskih medija, na Aljasku već dopremljeno specijalnim transportnim avionom Il-76.
Putin, kao predshednik i vrhovni komandant Oružanih snaga, na Aljasku na samit sa Donaldom Trampom stiže i sa čuvenim nuklearnim koferom, poznatim pod nazivom “čeget”.
“Nuklearni ‘koferčić’ je uvijek s njim. Postoji specijalni oficir koji taj kofer drži kod sebe. On se od njega ne razdvaja ni na minut. Treba da znamo da je ‘nuklearni kofer’ samo jedan ustaljen izraz, koji se ukorijenio zbog oblika tog uređaja, ali to nije ništa drugo nego element šifrovane komunikacije sa izvršnim strukturama nuklearnih snaga države”, objašnjava Matvijčuk.
Vladimir Putin će postati prvi ruski predsjednik koji će posjetiti Aljasku, teritoriju koja je danas najveća američka država, a koja je nekada bila u vlasništvu Rusije.
“Znate, time što je otputovao tamo, na Aljasku, on je cijelom svetu pokazao da je predsjednik najmoćnije, najveće države na svijetu. Ne plaši se nikakvih prijetnji. A time što je ukazao povjerenje Trampovim riječima, jasno je naglasio spremnost za bilateralne dogovore, primirje i mogućnost uspostavljanja globalnog mira”, zaključio je pukovnik.
Svijet
„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.
Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.
– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.
On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.
Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.
SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.
Svijet
NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama
Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.
Plan za sankcije energetskim kompanijama
Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.
Naftno polje krije 1,7 milijardi barela
Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.
U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.
“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.
Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.
Uloga SAD-a i britanski stav
Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.
Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.
Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.
“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”
Istorijski spor
Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.
U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.
Svijet
ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine
Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.
Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.
Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.
-
Politika2 dana ago“OBEĆALI 200 MILIONA KM, A GRAĐANIMA DALI PRAZNU KUTIJU!” Žestok udar ispred Palate Republike: Gdje je nestao novac za bebe, mlade i penzionere?
-
Društvo2 dana ago„NIŠTA NAM NE GOVORE!“! Potresne riječi generalovog sina, niko ne zna kada tijelo stiže u Srbiju!
-
Politika2 dana agoSNAŽAN RAST U PRIJEDORU! PSS podijelio 300 novih članskih karata, više od 500 članova pristupilo u samo nekoliko mjeseci
-
Politika2 dana agoPLENKOVIĆEV HVALOSPJEV DODIKU “Sve je bolji”
-
Region2 dana agoZBOG STAVA O MLADIĆU! Lidiji Vukićević otkazana saradnja na seriji „Bos il’ Hadžija“
-
Politika12 sati ago„STOTOG DANA POLOŽIĆU RAČUNE!“ Stanivuković predstavio „Ugovor sa narodom“! STIŽU PROMJENE U SRPSKU
-
Društvo1 dan agoDRAMA NA JAVNOM SERVISU! Radnici RTRS-a stupaju u štrajk upozorenja
-
Politika3 dana agoKRIJU TRAGOVE O MILIONIMA SA JAHORINE?! Tužilaštvo naprasno zatvorilo vrata za javnost u slučaju Eleka i Ljevnaića!
