Connect with us

Svijet

RUSIJA i UKRAJINA! Koliki je UDIO teritorije pod ruskom KONTROLOM?

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će i Kijev i Moskva morati da pristanu na teritorijalne ustupke kako bi se okončao rat u Ukrajini.

Tramp će se sutra sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci u američkoj vazduhoplovoj bazi Elmendorf-Ričardson u gradu Enkoridžu.

Na ovom američko-ruskom samitu Tramp i Putin treba da raspravljaju o mogućnostima okončanja rata u Ukrajini.

Prema aktuelnim mapama bojišta, Rusija drži oko 114.500 kvadratnih kilometara, odnosno oko 19 odsto ukrajinske teritorije, uključujući Krim i veći dio istoka i jugoistoka zemlje. Ukrajina ne kontroliše nijedan međunarodno priznati dio teritorije Rusije.

Moskva tvrdi da su Krim, Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson, oblasti koje je poslije raspada SSSR-a priznavala kao dio Ukrajine, sada sastavni dio Ruske Federacije.

Kijev poručuje da nikada to neće priznati, a većina zemalja i dalje priznaje ukrajinske granice iz 1991. godine.

Ruske snage zauzele su Krim 2014. godine, a nakon spornog referenduma Moskva ga je anektirala. Površina poluostrva iznosi oko 27.000 kvadratnih kilometara.

Rusija tvrdi da je Krim njen zakoniti dio, dok Ukrajina insistira da je riječ o njenoj teritoriji. Mnogi ukrajinski zvaničnici neslužbeno priznaju da bi povratak Krima silom bio izuzetno težak.

Krim je postao dio Ruskog Carstva u 18. vijeku, a baza Crnomorske flote u Sevastopolju osnovana je ubrzo potom. Od 1921. bio je dio Ruske SFSR, sve dok ga 1954. tadašnji lider KPSS Nikita Hruščov nije prenio Ukrajinskoj SSR.

Donbas
Rusija kontroliše oko 46.570 kvadratnih kilometara, odnosno 88 odsto regiona Donbasa – cijelu Lugansku oblast i oko tri četvrtine Donjecke oblasti.

Preostalih oko 6.600 kvadratnih kilometara je pod ukrajinskom kontrolom, ali ruske snage nastavljaju ofanzivu prema preostalim većim gradovima u Donjeckoj oblasti.

Proruski separatisti u Donjecku i Lugansku proglasili su “narodne republike” 2014. godine, a Putin ih je priznao kao nezavisne države u februaru 2022, samo nekoliko dana prije početka rata.

Zaporožje i Herson
Ruske snage drže oko 74 odsto Zaporoške i Hersonske oblasti – približno 41.176 kvadratnih kilometara. Ukrajina kontroliše oko 14.500 kvadratnih kilometara ovih regiona.

Putin je 2024. izjavio da bi pristao na mir ako bi se Ukrajina povukla iz svih oblasti koje Rusija potražuje, a ne drži u potpunosti (oko 21.000 kvadratnih kilometara) i odrekla se namjere da pristupi NATO-u.

Prema izveštajima Reutersa, Putin je spreman da razgovara o prekidu vatre sa Trampom, ali odbija veće teritorijalne ustupke i traži da Kijev napusti planove za članstvo u Alijansi.

Njegovi uslovi uključuju pravno obavezujuće garancije da se NATO neće širiti na istok, neutralni status Ukrajine, ograničenje njenog naoružanja, zaštitu ruskog govornog stanovništva i priznanje ruskih teritorijalnih dobitaka.

Harkov, Sumi i Dnjepropetrovska oblast
Rusija drži i manje dijelove Harkovske, Sumske, Nikolajevske i Dnjepropetrovske oblasti.

U Harkovskoj i Sumskoj oblasti pod njenom je kontrolom oko 400 kvadratnih kilometara, dok u Dnjepropetrovskoj ima samo mali granični pojas. Moskva tvrdi da u Sumskoj oblasti formira “bezbjednosnu zonu” radi zaštite svoje Kurske oblasti od ukrajinskih napada.

Pravni status i međunarodne reakcije
Rusija smatra da su Republika Krim, Sevastopolj, Luganska i Donjecka Narodna Republika, te oblasti Zaporožje i Herson – sastavni subjekti Ruske Federacije. Ukrajina ih smatra okupiranim dijelom svoje teritorije, prenosi Nova.

Većina država ne priznaje ove oblasti kao dio Rusije, iako su Krim priznale Sirija, Sjeverna Koreja i Nikaragva. Generalna skupština UN-a proglasila je aneksiju Krima 2014. godine nezakonitom i potvrdila da poluostrvo pripada Ukrajini.

Nezavisne novine

Related Topics:

Svijet

MERC “Realno da Crna Gora do 2028. postane članica EU”

Crna Gora bi do 2028. godine mogla da postane 28. članica EU, rekao je danas njemački kancelar Fridrih Merc.

On se osvrnuo na odnose Podgorice i Zagreba, izrazivši uvjerenje da neće biti smetnji pristupanju Crne Gore Uniji.

“Razgovarao sam sa hrvatskim premijerom i imali smo intenzivne razgovore o Crnoj Gori i Hrvatskoj. Siguran sam da preostala pitanja mogu da se riješe i da neće biti smetnja ulasku Crne Gore u Evropsku uniju”, poručio je Merc.

Govoreći o evropskoj perspektivi ostalih država zapadnog Balkana, Merc je ukazao na potrebu postepenog približavanja EU, uz ocjenu da se pojedine zemlje suočavaju sa rastućim političkim tenzijama i otvorenim pitanjima koja otežavaju njihov napredak.

Premijer Crne Gore Milojka Spajića izjavio je da je proces pregovora Crne Gore sa Hrvatskom veoma bitan i da su izazovi premostivi.

On se nada da će u decembru biti zatvorena poglavlja 23 i 24 u pregovorima o članstvu Crne Gore.

Austrijski kancelar Kristijan Štoker naglasio je značaj uključivanja mladih u procese koji će oblikovati budućnost regiona, navodeći da Austrija želi da svojim predsjedavanjem Berlinskim procesom naredne godine doprinese ostvarivanju tog cilja.

Nastavi čitati

Svijet

NAPAD NA BIBLIJSKO SVETILIŠTE! Zapaljena drevna grobnica sveštenika Eleazara, snimci se šire mrežama uz jezive prijetnje

Palestinski napadači iz sela Avarta u Samariji podmetnuli su požar na grobnici sveštenika Eleazara, jednom od jevrejskih svetih mjesta, saopštili su iz Ministarstva spoljnih poslova Izraela.

“Stvarnost palestinskog nasilja u Judeji i Samariji – palestinski napadači zapalili su grobnicu sveštenika Eleazara, sina Arona, brata Mojsija i prvosveštenika Izraela u biblijskom periodu u Avarti, oštetivši jevrejsko sveto mjesto”, naveli su iz Ministarstva.

U saopštenju se dodaje da je incident još jedan u talasu palestinskog nasilja usmjerenog protiv Jevreja i jevrejskog nasljeđa u Judeji i Samariji. Snimci paljenja objavljeni su na arapskim društvenim mrežama, uz pjesme kojima se veliča taj čin i prijeteće poruke protiv Jevreja i Izraela.

Do incidenta je došlo približno pet mjeseci nakon što je u istom selu oskrnavljeno još jedno jevrejsko sveto mjesto. Arapi iz Avarte oskrnavili su 11. maja grobnicu sedamdesetorice starješina.

Tokom tog incidenta, nad kompleksom je istaknuta zastava terorističke organizacije “Narodni front za oslobođenje Palestine”, dok su na zidovima grobnice ispisani grafiti kojima se veliča masakr nas Jevrejima počinjen 7. oktobra 2023. godine.

Nastavi čitati

Svijet

NEMA PREGOVORA SA IRANOM, nešto će se dogoditi uskoro!

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da SAD ne pregovara sa Iranom i da će se u sukobu sa Islamskom Republikom “nešto desiti” relativno brzo.

“Ne pregovaramo sa Iranom. Nešto će se desiti na ovaj ili onaj način, prilično uskoro”, rekao je Tramp novinarima pre ukrcavanja u avion “Air Force One” u zajedničkoj bazi Endruz, preneo je Tajms of Izrael.

Dodao je da većina ljudi smatra da će se to dogoditi nakon američkih izbora na sredini mandata.

Trampove izjave usledile su nakon što je list Njujork tajms objavio da su SAD i Izrael izradili planove za obnovu vojnih udara na Iran nakon izbora zakazanih za 3. novembar.

Nastavi čitati

Aktuelno