Connect with us

Politika

AMBASADA BIH U BEOGRADU: Onemogućeno izdavanje viza

Ambasada Bosne i Hercegovine u Beogradu obavijestila je državljane, privredne subjekte i ostale stranke koje koriste usluge konzularnog odjeljenja da je Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH onemogućio Ambasadi BiH da obavlja zakonom propisane poslove u domenu konzularnih usluga.

“Naime, iz političkih razloga, kako je i javno najavio, ministar je u sjedište Ministarstva u Sarajevu pozvao isključivo naše zaposlenike srpske nacionalnosti na konsultacije koje nisu predviđene zakonskim i podzakonskim aktima. Prvi put od građanskog rata u BiH, jedan visoki bošnjački funkcioner zajedničkih institucija BiH, izvršio je segregaciju državnih službenika po nacionalnoj osnovi, te ih pozvao kao grupu na sastanak, čime ih je označio, uznemirio i povrijedio njihovo ljudsko dostojanstvo. Nezakonitim i diskriminatorskim postupcima ministra inostranih poslova, s ciljem sprečavanja rada zaposlenika ambasade isključivo srpske nacionalnosti, ministar je, između ostalog, onemogućio rad prvog sekretara i jedinog preostalog državnog službenika u Ambasadi BiH u Beogradu koji je imao ovlašćenje za rad na prikupljanju biometrijskih podataka u konzularnom odjeljenju ambasade”, saopšteno je iz Ambasade BiH u Beogradu.

Dalje navode da je “ovim nezakonitim postupkom” svjesno, kako je to i najavljeno, onemogućen rad na prikupljanju biometrijskih podataka, te da zbog toga od 2. oktobra u Ambasadi BiH nije moguće podnositi zahtjeve za izdavanje viza stranim državljanima, zahtjeve za izdavanje putnih isprava državljanima BiH, kao ni zahtjeve za odobrenje privremenog boravka stranim državljanima.

“Naglašavamo da je najveći broj zahtjeva za izdavanje viza zapriman u konzularnom odjeljenju Ambasade BiH u Beograd radi realizacije strateških projekata koje su svojim odlukama Vlada Republike Srpske i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine proglasile projektima od opšteg interesa. Ovim postupkom ministra inostranih poslova ugroženi su brojni infrastrukturni projekti koje rade JP Autoceste FBiH, Autoputevi Republike Srpske, energetski projekti, kao i ostale privredne i druge aktivnosti na teritoriji Bosne i Hercegovine koje zavise od rada stranih zaposlenika, a koji zahtjeve za izdavanje viza ili odobrenje boravka podnose u Ambasadi BiH u Beogradu”, navedeno je u saopštenju i ističe da konzularno odjeljenje neće moći vršiti poslove do povratka prvog sekretara sa “konsultacija” iz Sarajeva.

Podsjećanja radi, Konaković je početkom septembra javno najavio da će, kao reakciju na dešavanja u Srbiji nakon smrti Ratka Mladića, nastojati povući osoblje Ambasade BiH u Beogradu čije je povlačenje u njegovoj nadležnosti. Tada je pojasnio da ambasadora i konzula ne može povući ministar jer ih imenuje Predsjedništvo BiH, i na kraju je povukao dva službenika na “konsultacije”.

Related Topics:

Politika

AUSTRIJA IMA NOVI PLAN ZA BALKAN: U EU bi se ulazilo “stepenicu po stepenicu”

Austrija predlaže da zemlje Zapadnog Balkana više ne čekaju punopravno članstvo u EU kako bi osjetile njegove koristi – svaki konkretan reformski korak mogao bi im postepeno otvarati dijelove evropskog jedinstvenog tržišta.

Austrijska ministarka spoljnih i evropskih poslova Beate Majnl-Rajzinger predstavila je taj pristup na sastanku ministara spoljnih poslova Berlinskog procesa u Crnoj Gori, održanom 1. oktobra.

Ideja nazvana “Stufenbeitritt”, odnosno pristupanje korak po korak, trebalo bi da promijeni dosadašnji princip prema kojem kandidati najveći dio koristi članstva dobijaju tek kada završe čitav pristupni proces.

Austrija želi drugačiji model: sprovedene reforme i napredak u pojedinim oblastima bili bi praćeni konkretnim pogodnostima još prije punopravnog članstva.

Kako bi izgledao ulazak “stepenicu po stepenicu”?
“Sa svakim završenim pregovaračkim poglavljem trebalo bi da se otvori dio jedinstvenog tržišta, korak po korak do punopravnog članstva”, objasnila je Majnl-Rajzinger.

Prema njenim riječima, na taj način bi pristupni proces postao mjerljiviji i predvidljiviji i za zemlje kandidate i za Evropsku uniju.

Austrijski plan ne podrazumijeva odustajanje od punopravnog članstva. Ono ostaje krajnji cilj, ali bi kandidati određene koristi od evropskih integracija dobijali mnogo ranije.

Kako je saopštilo austrijsko Ministarstvo spoljnih poslova, zauzvrat bi se od zemalja kandidata očekivalo sprovođenje reformi i jačanje vladavine prava.

Drugim riječima, napredak u reformama trebalo bi da donese i konkretnu nagradu.

Šta bi se otvaralo prije punopravnog članstva?
Austrijski prijedlog ne odnosi se samo na trgovinu.

Postepeno uključivanje zemalja Zapadnog Balkana moglo bi obuhvatiti uklanjanje trgovinskih prepreka, energetiku, transport, mobilnost mladih i digitalno jedinstveno tržište.

Kao primjer onoga što želi postići Austrija navodi se Crna Gora.

Ta zemlja je od oktobra 2025. dio SEPA prostora, čime su olakšana prekogranična plaćanja građana i kompanija. Kao naredni korak pominje se smanjenje, odnosno ukidanje troškova rominga.

Ideja Beča jeste da takve pogodnosti više ne budu izuzeci, nego pravilo tokom pristupanja.

Šta bi novi model značio za BiH?
Za BiH bi takav pristup mogao biti posebno značajan jer zemlja ima status kandidata za članstvo, ali još nije otvorila pristupne pregovore.

Austrija već duže zagovara postepenu i sektorsku integraciju BiH i drugih zemalja regiona.

Majnl-Rajzinger je početkom septembra, poslije sastanka s ministrom spoljnih poslova BiH Elmedinom Konakovićem u Beču, poručila da bi konkretan reformski napredak trebalo da donosi i konkretan napredak prema EU.

Austrijski model predviđa da kandidati koji ispune evropska pravila u određenom sektoru dobiju pristup odgovarajućem dijelu jedinstvenog tržišta i prije punopravnog članstva.

To bi značilo da zemlje ne bi morale da čekaju završetak kompletnog višegodišnjeg procesa da bi građani i privreda osjetili dio ekonomskih efekata približavanja Uniji.

Zašto Austrija insistira na ubrzanju?
Beč svoj prijedlog ne predstavlja samo kao ekonomsku inicijativu.

Austrijska ministarka proširenje EU naziva jednim od najvažnijih geostrateških instrumenata Unije i upozorava da dugotrajno čekanje zemalja Zapadnog Balkana ostavlja prostor drugim silama.

“Ako zemlje kandidate ostavimo da predugo čekaju, ne treba da se čudimo kada drugi uđu u taj prostor sa svojim pravilima, novcem i uticajem”, poručila je Majnl-Rajzinger.

Prema austrijskom Ministarstvu spoljnih poslova, približavanje Zapadnog Balkana EU važno je i zbog bezbjednosti, zaštite kritične infrastrukture i otpornosti država u vrijeme rastućih geopolitičkih tenzija.

Austrija računa i na ekonomsku korist
Beč za novi talas proširenja ima i vrlo konkretan ekonomski argument.

Austrija je bila među zemljama koje su značajno profitirale od velikog proširenja EU 2004. godine.

Prema podacima koje je iznijela Majnl-Rajzinger, austrijski izvoz u države koje su tada postale članice u međuvremenu se utrostručio i premašio 30 milijardi evra godišnje, dok je stvoreno više od 130.000 dodatnih radnih mjesta.

Austrija je danas među deset najvećih stranih investitora u svih šest ekonomija Zapadnog Balkana.

Zbog toga Beč smatra da bi naredno proširenje moglo istovremeno donijeti korist zemljama regiona i sadašnjim članicama EU.

Punopravno članstvo ipak ostaje cilj
Austrijski prijedlog, dakle, nije zamjena za članstvo niti model u kojem bi zemlje Zapadnog Balkana trajno ostale u nekoj vrsti “druge lige” Evropske unije.

Punopravno članstvo ostaje krajnji cilj.

Razlika je u tome što bi put do njega bio podijeljen na vidljive etape: država sprovede reforme i ispuni evropska pravila u određenoj oblasti, a zauzvrat dobije pristup odgovarajućem dijelu evropskog tržišta.

Austrija tvrdi da njen prijedlog već nailazi na podršku u EU. Majnl-Rajzinger je još u septembru navela da su ideju sektorske integracije preuzele i Njemačka i Francuska, dok je Beč ranije o toj temi pripremio zajednički dokument sa Češkom, Slovačkom, Italijom i Slovenijom.

Nastavi čitati

Politika

„NISMO ĆUTALI PRED LOŠIM ODLUKAMA, ALI NISMO NI KALJALI INSTITUCIJU“! Vukomanovićeva poslala jasnu poruku uoči izbora

Šef Kluba poslanika PDP/PSS u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Tanja Vukomanović, osvrnula se na rad poslaničkog kluba u protekle četiri godine, istakavši da su bili najaktivniji klub sa najviše podnesenih inicijativa u parlamentu.

Vukomanović je naglasila da su tokom čitavog mandata radili vrijedno, konstruktivno i odgovorno, nudeći konkretna rješenja i glasno ukazujući na sve nepravilnosti.

„Četiri godine smo vrijedno radili, konstruktivno raspravljali, odgovorno glasali i uporno predlagali rješenja. Kritikovali smo kada je trebalo, bili glasni kada se nije smjelo ćutati, ali uvijek nudili rješenja. Bili smo najaktivniji klub u Narodnoj skupštini Republike Srpske i klub sa najviše podnesenih inicijativa“, poručila je Vukomanović.

Ona je istakla da borba protiv loših odluka vlasti nijednog trenutka nije ugrozila ugled najvišeg zakonodavnog tijela Srpske.

„Nismo ćutali pred lošim odlukama, ali nikada nismo narušili dostojanstvo Narodne skupštine Republike Srpske. Bila mi je čast proteklih par mjeseci voditi ovu ekipu i ponosna sam na ono što smo zajedno uradili. Srećno, kolege, vidimo se i u sljedećem mandatu da nastavimo tamo gdje smo stali!“, zaključila je Vukomanović.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ BACIO RUKAVICU U LICE VLASTIMA! “Nema više miliona za vaše limuzine, novac ide penzionerima i djeci!”

Svaka dosadašnja kampanja Draška Stanivukovića nosila je prepoznatljivu poruku, ali i obavezu koja je nakon izbora morala biti ispunjena, poručuju iz Pokreta „Sigurna Srpska“. U samoj završnici kampanje, Stanivuković ističe da pred građane ne izlazi samo sa novim obećanjima, već sa konkretnim rezultatima na osnovu kojih narod može da procijeni vrijednost date riječi.

„Kada smo rekli ‘Više nas je’, pobijedili smo. Kada smo rekli ‘Djela’, iza nas su ostala djela koja se vide u svakom dijelu Banjaluke. Danas kažemo ‘Sigurno’, jer znamo šta smo uradili i šta možemo da uradimo za Republiku Srpsku“, poručio je Stanivuković.

Djela koja govore više od riječi

Kao dokaz da su promjene moguće, Stanivuković navodi ključne projekte realizovane u Banjaluci — od besplatnih udžbenika i besplatnog javnog prevoza za penzionere, preko subvencija za privatne vrtiće i besplatne legalizacije objekata, pa sve do izgradnje Centralnog spomen-obilježja poginulim borcima Vojske Republike Srpske.

„Za besplatne udžbenike govorili su da nema novca, a danas ih djeca dobijaju. Za besplatan prevoz penzionera govorili su da je nemoguć, a danas ga koriste desetine hiljada naših sugrađana. Besplatnom legalizacijom hiljade porodica dobile su priliku da riješe pitanje svog doma. Decenijama se govorilo i o Centralnom spomen-obilježju, a mi nismo dozvolili da to ostane još jedno prazno obećanje. Danas taj spomenik stoji u srcu Banjaluke kao naš odnos prema onima kojima dugujemo Republiku Srpsku. Nismo dokazivali pričom da nešto može, nego radom“, istakao je.

Novi prioriteti za Republiku Srpsku

Iskustvo iz Banjaluke, prema njegovim riječima, model je koji se može i mora primijeniti na nivou čitave Republike Srpske. Među prvim mjerama koje najavljuje jesu uvođenje 13. penzije, bolji položaj boračke populacije, snažnija podrška mladima i porodicama, zaštita trudnica zaposlenih na određeno vrijeme, rješavanje statusa roditelja-njegovatelja, te uklanjanje kladionica i kockarnica iz blizine škola.

„Želim Republiku Srpsku u kojoj penzioner zna da će dobiti 13. penziju, borac da država poštuje njegovu žrtvu, trudnica ne strahuje da će ostati bez posla, a djecu od škole do kuće ne prate reklame kladionica. To nisu velike političke parole, nego normalne stvari koje uređena država mora da radi“, naglasio je Stanivuković.

Prekid rasipništva i „Ugovor sa narodom“

Da bi se ovi ciljevi ostvarili, Stanivuković poručuje da je neophodno korjenito promijeniti način upravljanja javnim novcem i zaustaviti nepotrebna trošenja.

„Ne možete narodu govoriti da nema novca, a istovremeno trošiti milione na sporne ugovore, preskupe zgrade, službena vozila i privilegije. Novac Republike Srpske mora prvo služiti njenim ljudima. Kada promijenite prioritete, novca ima i za penzionere, i za borce, i za porodice i škole“, jasan je Stanivuković.

Zbog toga najavljuje i potpisivanje „Ugovora sa narodom“, koji predstavlja obavezu sa precizno definisanim rokovima i potpunom odgovornošću.

„Nakon prvih 100 dana treba izaći pred narod, stavku po stavku, i reći šta je urađeno, šta nije i zašto. Političar mora da odgovara za svoju riječ isto kao što svaki čovjek odgovara za svoj potpis. Rekli smo ‘Više nas je’ – bilo nas je više. Rekli smo ‘Djela’ – ostavili smo djela. Danas kažemo ‘Sigurno’, jer znamo put kojim želimo da ide Republika Srpska. Moja riječ ne traje od početka do kraja kampanje, ona važi i poslije izbora“, zaključio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno