Connect with us

Svijet

AMERIČKA VOJSKA U SRCU VENECUELE: Kako je Tramp zarobio Madura?

Američka vojna akcija u Karakasu za nekoliko sati je dovela do zarobljavanja Nikolasa Madura. Brzina operacije, odsustvo organizovanog otpora i ponašanje ključnih bezbjednosnih struktura ukazuju na mnogo dublji slom sistema i moguću “koordinisanu akciju” spolja i iznutra, piše RTS.

Ranih jutarnjih sati, 3. januara 2026. godine, elitna jedinica američke vojske “Delta fors” (Delta Force) izvela je jednu od najvećih specijalnih operacija u modernoj istoriji – zarobila je predsjednika Venecuele Nikolasa Madura usred prestonice njegove zemlje i odvela ga, zajedno sa suprugom, na nepoznatu lokaciju.

Akcija koja je trajala nešto duže od tri sata okončala je 13 godina Madurove vladavine i predstavlja prvu američku vojnu intervenciju u Latinskoj Americi od invazije na Panamu 1989. godine.

Dok međunarodna zajednica reaguje sa mješavinom osude i opreza, ključno pitanje ostaje – kako je ovako brza akcija protiv vrhovnog rukovodioca suverene države uopšte moguća.

Noć koja je promijenila Venecuelu – anatomija vojnog udara
Oko dva sata poslije ponoći prema lokalnom vremenu, stanovnici Karakasa probudili su se na zvuke eksplozija koje su potresale prozore širom grada. Uslijedila je koordinisana vojna akcija kakvu region nije vidio decenijama.

Kako pišu izvještači Si-En-En-a iz Karakasa, odjeknule su višestruke detonacije dok su američki helikopteri preletjeli prestonicu Venecuele, a iznad ključnih vojnih objekata uzdizao se gust dim.

Operacija je navodno počela suzbijanjem venecuelanske protivvazdušne odbrane, tako što je američka avijacija “zaslijepila” protivničke radare, a lovci “steltovi” potom prepoznavali, označavali i gađali konkretne ciljeve. Model je predviđen u analizi američkog stručnog časopisa Nacionalna bezbjednost u oktobru 2025. godine.

Krstareće rakete ispaljene su prema izvještajima lokalnih medija iz pravca Karipskog mora, a uništeno je nekoliko ruskih raketnih sistema “s-300” koje je Venecuela nabavila dva mjeseca ranije.

Srce operacije činila je elitna helikopterska jedinica “Noćnih lovaca”, koji su prema prvim procjenama prevozili operativce “Delta forsa” na više lokacija širom Karakasa. Video-snimci koje su građani postavili na društvene mreže pokazuju formacije helikoptera kako lete nisko iznad zgrada dok u pozadini odjekuju eksplozije.

Prema izvorima Si-Bi-Es njuza, operacija zarobljavanja Madura izvršena je munjevitom brzinom, taktikom “otmi i bježi” u kojoj su operativci “Delta forsa”, uz podršku agenata Federalnog istražnog biroa, locirali, uhvatili i odveli predsjednika i njegovu suprugu Siliju Flores.

Republikanski senator Majk Li, koji je razgovarao sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom, potvrdio je da će Maduro u SAD odgovarati pred sudom po krivičnim optužbama.

– Rubio ne očekuje dalje akcije u Venecueli sada kada je Maduro u američkom pritvoru – rekao je Li, naglašavajući da su udari “izvedeni u cilju zaštite i podrške onima koji su sprovodili nalog za hapšenje”.

Mapa destrukcije: Više lokacija, jedan cilj
Američka vojska pogodila je strateški odabrane mete širom Venecuele, dizajnirane da paralizuju venecuelanski vojni odgovor i omoguće bezbjedno zarobljavanje i odvođenje Madura.

Najznačajniji cilj bio je Forte tijuna, najveći vojni kompleks u zemlji i mesto gde se, prema obavještajnim procjenama, Maduro često skrivao, piše Si-En-En. Niz zgrada je veoma oštećen. Takođe, vazduhoplovna baza Karlota takođe je pogođena i “neutralisana” u prvim minutima napada, prenosi Vašington post.

Udari su se proširili i na luku Gvaira, ključnu za venecuelanski uvoz i izvoz, aerodrom Higerote u državi Miranda, kao i vazduhoplovnu bazu u Barkisimetu. Okolna naselja ostala su bez električne energije.

Za sada nije poznato da li ima poginulih ili povrijeđenih, iako ministar odbrane Padrino Lopes tvrdi da su udari pogodili i civilna područja.

“Koordinisani izlaz” – zašto je Maduro uhvaćen tako lako
Najzagonetniji aspekt cijele operacije jeste nevjerovatna brzina i preciznost sa kojom je američka vojska locirala i uhvatila formalno jednog od najzaštićenijih lidera na svijetu.

Prema ekskluzivnom izveštaju Skaj njuza u kom se citiraju izvori bliski venecuelanskoj opoziciji, zarobljavanje Madura možda uopšte nije bilo čisto vojna operacija već “koordinisani izlaz” – rezultat tajnih pregovora u kojima su visoki venecuelanski zvaničnici pristali da predaju predsjednika.

Teoriju može da potkrepi i ponašanje ministra odbrane posle napada.

U video-poruci objavljenoj na državnoj televiziji, pozvao je na otpor i najavio raspoređivanje trupa – ali nijednom riječju nije pomenuo spasavanje ili potragu za Madurom. Za čovjeka koji bi teoretski trebalo da bude u prvim redovima odbrane predsednika, ovo je upadljivo odsustvo.

Američka Centralna obavještajna agencija godinama je gradila mrežu unutar Venecuele.

U oktobru 2025, Tramp je javno potvrdio da je ovlastio agenciju za tajne operacije u toj zemlji.

Napad dronom na luku 24. decembra 2025, neposredno pre velike operacije, mogao je da posluži kao test reakcije unutar zemlje i koordinacije sa “domaćim” saradnicima, o čemu je pisao američki lijevo orijentisan magazin Intersept.

Dezertiranja, izdaje i podzemna mreža saradnika
Venecuelanska vojska nikada nije bila isključiva u podršci Maduru.

Od 2019. godine, više od 4.000 vojnika zvanično je dezertiralo, a preko 1.400 ih je prebeglo u susednu Kolumbiju, pisao je 2023. godine španski Pais.

Mnogi visoki oficiri su, prema američkim obavještajnim izvještajima, privatno tražili od Madura da odstupi još prije šest godina.

Posebno je značajna figura Huga Karvahala, bivšeg šefa venecuelanske vojno-obaveštajne službe kroz čak deset godina. Karvahal je 2019. prekinuo “pakt” s Madurom i optužio ga za “narkoterorizam” – pružajući potencijalno zlata vrijedne informacije američkim službama o strukturama moći, bezbjednosnim protokolima i lokacijama skrovišta.

O ulozi Karvahala, ali i Manuela Kristofera Figere, bivšeg direktora venecuelanske tajne policije, u potencijalnom svrgavanju Madura pisali su i američki mediji poput Njujork tajmsa ili Vašington posta.

Uloga opozicionog pokreta Marije Korine Mačado ostaje nejasna, ali nagoveštajna. Dobitnica Nobelove nagrade za mir 2025. u intervjuima je odbijala da isključi vojnu akciju SAD, izjavivši: “Mi nismo htjeli rat… Maduro je objavio rat venecuelanskom narodu.”

Dijaspora je takođe igrala određenu ulogu. Od 7,9 miliona Venecuelanaca u emigraciji, 64 odsto njih, posebno u Americi, podržava vojnu intervenciju SAD – daleko više od 25 procenata u Venecueli, prema izvještaju Njuzvika.

Od blokade do napada – pet mjeseci zaoštravanja
Јanuarska intervencija nije došla iznenada – bila je kulminacija sistematske kampanje pritiska koja je počela u avgustu 2025. godine.

Tramp je tada naredio slanje prvih ratnih brodova u Karipsko more, da bi do novembra američka mornarica imala raspoređeno 11 brodova uključujući nosač aviona, oko 15.000 vojnika, “f-35” stelt lovce i dronove, prema izveštaju časopisa Nacionalna bezbednost.

Operacija “Јužno koplje” zvanično je pokrenuta 13. novembra 2025, a do kraja godine američka vojska je izvela najmanje 30 udara na brodove za koje su tvrdili da prevoze drogu, ubivši više od 105 osoba.

Ključna tačka bila je 24. decembar 2025, kada je CIA izvela prvi napad dronom na kopnu Venecuele – udar na dok koji je navodno koristila jedna od bandi.

Maduro je 2. januara ponudio pregovore o drogi i nafti, piše En-Bi-Si. Dvadeset četiri sata kasnije, jedinica “Delta fors” je bila u Karakasu.

Slučaj “Norijega” i Venecuela bez Madura
Tramp je prećutno pozvao na poređenje sa invazijom na Panamu, gdje su američke snage 1989. godine uhvatile Manuela Norijegu, vojnog generala i diktatora Paname u periodu od 1983. do 1989. Simbolično, Maduro je uhapšen tačno 35 godina pošto je Norijega predat američkim vlastima (3. januar 1990. godine).

Međutim, razlike su dramatične. Panama je imala 2,4 miliona stanovnika i 12.800 vojnika od kojih samo 4.000 borbeno spremnih. SAD su već imale 13.000 članova trupa stacioniranih u takozvanoj “zoni kanala”.

S druge strane, Venecuela ima 28 miliona stanovnika, 130.000-160.000 aktivnih vojnika, miliciju, teritoriju 12 puta veću od Paname, i određenu podršku Rusije, Kine i Irana.

Pitanje koje sada lebdi u vazduhu jeste šta slijedi – da li će venecuelanska vojska nastaviti otpor bez Madura, ili će se strukture vlasti raspasti. Ministar odbrane Padrino Lopes najavio je “masovno raspoređivanje” snaga i pozvao na otpor, ali bez jasne strategije.

Takođe, američka intervencija u Venecueli postavlja presedan za međunarodni poredak. Vojna akcija protiv suverene države, bez odobrenja Ujedinjenih nacija, čak i Kongresa, direktno podriva principe na koje se SAD pozivaju kada osuđuju rusku agresiju u Ukrajini.

Kao što primećuje pravnik Dejvid Krejn u tekstu za stručni američki časopis DŽurist uoči američke specijalne operacije: “Kada SAD zanemaruju pravne granice upotrebe sile, podrivaju same norme na koje se oslanjaju da osude agresiju drugde.”

Related Topics:

Svijet

DRAMA U VAZDUHU: Pobuna na letu Ryanaira, putovanje od tri sata trajalo skoro 12!

 Let Ryanaira iz Londona za Tiranu, koji je trebalo da traje oko tri sata, pretvorio se u gotovo dvanaestočasovnu dramu obilježenu snažnim nevremenom, prinudnim preusmjeravanjima, nestašicom hrane i pića te sukobima putnika sa posadom.

Situacija je u jednom trenutku toliko eskalirala da je nakon slijetanja u Grčku na avion pozvana policija.

Nevrijeme promijenilo plan leta

Avion na letu RK8288 poletio je 3. juna sa londonskog aerodroma Stansted prema glavnom gradu Albanije, ali je zbog jakog nevremena pilot bio primoran da promijeni plan leta.

Putnici su tek nekoliko sati nakon polijetanja obaviješteni da neće sletjeti u Tiranu, već u italijanski Brindizi.

Nakon slijetanja u Italiju avion je gotovo tri sata ostao na pisti, a putnici tvrde da su za to vrijeme dobijali veoma malo informacija o tome šta se dešava. Posada je potom najavila nastavak leta prema Tirani, ali je samo desetak minuta prije planiranog slijetanja saopšteno da se avion ponovo preusmjerava, ovoga puta prema grčkom Solunu, zbog grmljavinskog nevremena iznad Albanije, piše The Sun.

Pobuna putnika ispred kokpita

Tada je među putnicima zavladalo veliko nezadovoljstvo.

“To je trenutak kada su svi izgubili živce i kada je počela pobuna”, ispričao je jedan od putnika za britanske medije.

Grupa muškaraca okupila se ispred kokpita i počela prozivati pilota.

“On je kukavica. Pilot mora da izađe i suoči se s nama kao muškarac”, vikali su nezadovoljni putnici.

Policija intervenisala u Solunu

Po slijetanju u Solun oko 12 putnika zahtijevalo je da im bude dozvoljeno da napuste avion.

“Nema šanse da nas možete zadržati ovdje”, poručivali su.

Prema navodima putnika, na kraju je pozvana grčka policija koja je posadi preporučila da putnicima omogući izlazak iz aviona.

Pijani putnik i nestašica hrane

Problemi su nastavljeni i nakon ponovnog polijetanja. Jedan putnik, za kojeg svjedoci tvrde da je bio “potpuno pijan”, ignorisao je uputstva posade i počeo da hoda kabinom.

Stjuardesa ga je, prema riječima očevidaca, morala fizički vratiti na njegovo sjedište.

“Bukvalno ga je zgrabila, podigla kao dijete i vratila na sjedište. Bilo je nevjerovatno”, ispričao je jedan od putnika.

Neposredno prije trećeg polijetanja još jedan muškarac povratio je po sebi, otrčao u toalet, a nekoliko minuta kasnije vratio se bez majice.

Dodatno nezadovoljstvo izazvala je nestašica hrane i pića. Putnici tvrde da im nakon nekoliko sati više nije bilo dozvoljeno da kupe osvježenje, pa su se morali snalaziti dijeleći među sobom grickalice koje su imali.

“Nisu nam dali ništa besplatno, a neko vrijeme nismo mogli ni da kupimo hranu ni piće. Ljudi su bili žedni i gladni. Već smo četiri sata bili u avionu, možda i duže”, rekao je jedan od putnika.

Posada je kasnije ponovo otvorila prodaju hrane i pića, ali su se zalihe veoma brzo ispraznile te je, prema riječima putnika, ostalo tek nekoliko kesica čipsa.

Aplauz nakon iscrpljujućeg putovanja

Avion je konačno sletio u Tiranu oko pet časova ujutro po lokalnom vremenu.

“Pozdrav, Albanijo”, rekao je pilot nakon slijetanja.

Putnici su njegovu poruku dočekali aplauzom, srećni što je iscrpljujuće putovanje napokon završeno.

Nastavi čitati

Svijet

VENS: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.

Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.

Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.

“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.

Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.

“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.

Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.

Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.

Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.

Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.

Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.

On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.

Nastavi čitati

Svijet

“NE ŽELIM PREGOVORE”: Napadi na Iran biće nastavljeni dok ne pristanu na sporazum

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.

Američki predsednik je istovremeno naveo da kontakti između dve strane nisu prekinuti i da iranski predstavnici i dalje pokušavaju da postignu sporazum.

“Poruka je bila jednostavna – morate da postignete sporazum ili vam neće ostati ništa”, rekao je Tramp u sredu, dodajući da veruje da Iran nema drugog izbora osim da pregovara.

Tramp je, u intervjuu za Foks njuz, rekao da će američke snage nastaviti napade “dok ne proceni da je dovoljno”, ocenivši da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.

“Jedini način da se sa njima pregovara jeste kroz demonstraciju vojne snage”, rekao je Tramp.

On je naveo da su glavni ciljevi američke operacije sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje, očuvanje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz i dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta.

Američki predsednik tvrdi da bi Iranu, čak i kada bi se napadi odmah obustavili, bile potrebne decenije da obnovi uništenu vojnu infrastrukturu.

Govoreći o mogućim narednim ciljevima, Tramp je rekao da za sada nije gađana iranska energetska infrastruktura, ali da ni ta opcija nije isključena.

“Energetsku infrastrukturu ostavljam za kraj. Večeras ćemo ih pogoditi veoma snažno, isto će biti i narednih noći, a sledeće sedmice biće još gore ukoliko ne sednu za pregovarački sto”, rekao je Tramp, navodeći da bi među potencijalnim metama mogli da budu elektrane i mostovi.

Na pitanje o mogućnosti kopnene operacije, Tramp nije želeo da iznese detalje, ali je rekao da postoje “drugi koji mogu da vode takvu kampanju”.

Tramp je ocenio da je sporazum o iranskom nuklearnom programu, postignut tokom administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, bio “bezvredan dokument” koji je, kako tvrdi, vodio ka razvoju nuklearnog oružja.

On je rekao da američke obaveštajne službe pažljivo prate sva poznata iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za koju se poslednjih dana spekuliše da bi mogla da bude deo nuklearnog programa, upozorivši da će biti napadnuta ukoliko bude registrovana bilo kakva značajnija aktivnost.

Govoreći o pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, Tramp je rekao da je prolaz otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da je blokiran za iranske brodove.

On je u razgovoru za američku televiziju izjavio i da je u početku smatrao da je promena vlasti u Iranu moguća, podsećajući na govor od 28. februara, kada je, najavljujući početak američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pozvao Irance da preuzmu kontrolu nad svojom državom nakon završetka bombardovanja.

Na pitanje da li je tada zaista verovao da bi moglo da dođe do promene režima, Tramp je odgovorio potvrdno, navodeći da nije očekivao da će iranske vlasti biti spremne da upotrebe silu protiv sopstvenog stanovništva.

Nastavi čitati

Aktuelno