Connect with us

Svijet

AMERIČKE FEDERALNE REZERVE u minusu 114 milijardi dolara

Američka centralna banka, Federalne rezerve (FED), prijavile su gubitak od 114 milijardi dolara za 2023. godinu, piše ekonomista iz tink tanka “Heritidž faundejšen” Piter Sent Onž.

Ova cifra se navodi u izvještaju FED-a o svom prošlogodišnjem poslovanju, a za čiju istinitost odgovara sâm FED i koji ne podleže provjeri sa strane, napominje američki ekonomista.

Ovo je potpuno nepoznata teritorija za američku centralnu banku, navodi Sent Onž, istakavši da FED nikada nije poslovao u minusu do 2022. godine.

Američki ekonomista tvrdi da se najveći dio gubitaka koje je FED prijavio za 2023. godinu može pripisati “štampanju triliona dolara za finansiranje zaključavanja za vrijeme kovida”, kao i tome što je američka centralna banka kupila “obveznice – uglavnom državni dug” u vrijednosti od više “biliona dolara”.

Kada je američka centralna banka podigla kamatne stope kako bi ugušila inflaciju, navodi Sent Onž, “hrpa obveznica u vrijednosti od devet biliona dolara počela je strmoglavo da gubi vrijednost”.

Neostvareni gubici FED-a u vidu obveznica koje su izgubile vrijednost, a koje još nisu došle na red za prodaju, procijenjuju se na više od bilion dolara, dodaje američki ekonomista.

Šta će biti dalje
Iako Sent Onž smatra da se posljedice neće ispoljiti u bliskoj budućnosti zato što “FED, ako se nađe u nezgodi, može samo da štampa novac, pretvarajući ga u inflaciju”, američki ekonomista navodi da “dugoročno, međutim, svaki peni koji FED izgubi ide na račun poreskih obveznika”.

Razlog za to je što prethodno ostvarivani prihodi (remittances), koji su “iznosili u prosjeku oko 80 milijardi godišnje” i slivali se u državni budžet, sada izostaju.

Sent Onž smatra da su navedeni gubici samo početak.

“Zapravo, oni će nastaviti da rastu sve dok se kamatne stope drastično ne smanje. To će se dogoditi samo u teškoj recesiji – što znači još više biliona duga”, zaključuje on, a prenosi RT Balkan.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno