Connect with us

Svijet

AMERIČKI RAT ZA NAFTU? Venecuela ima najveće rezerve, Tramp šalje vojsku zbog “droge”

SAD su nagomilele vojsku u Karipskom regionu, dok Donald Tramp najavljuje kopnene napade na “narko-ćelije” u Venecueli. Maduro optužuje Vašington da želi da preuzme kontrolu nad najvećim naftnim rezervama na svijetu.

Izgleda da je Amerika spremna za rat sa Venecuelom, što je predsjednik te zemlje Nikolas Maduro pripisao želji Vašingtona da kontroliše ogromne rezerve nafte u zemlji. Međutim, američki lider Donald Tramp je ponudio Maduru da sa porodicom napusti zemlju prije nego što napad počne, što je ovaj odbio.

Prema Trampovim riječima, ugrožene su narko-trase u regionu Kariba, ali bojazan ostaje: šta ako Amerika zapravo želi blago Venecuele, zemlje sa najvećim zalihama nafte na svijetu?

Čini se da je Tramp nedavno proglasio početak rata i najavio da kreću kopneni udari. Američki predsjednik je poručio da će uskoro početi napade unutar Venecuele, za razliku od dosadašnjih udara na brodove koji navodno prevoze drogu.

“Počećemo te napade i na kopnu. Znamo gdje žive. Znamo gdje su loši momci i uskoro ćemo početi”, izjavio je Tramp, najavljujući udare na narko-ćelije u Venecueli.

Međutim, dodao je da napadi možda neće biti ograničeni samo na Venecuelu, već će ciljati svakoga ko proizvodi ili prodaje drogu koja završava u Americi. Vojska SAD je nagomilala snage i opremu u Karipskom regionu, zbog čega je Venecuela praktično opkoljena.

Glavne narko-trase u Karipskom regionu
Govoreći o narko-rutama u ovom području, koje će se sada možda naći na udaru Vašingtona, sljedeće su najaktivnije:

Kolumbija-Venecuela-Karibi- SAD/Evropa: Narko-karteli često prebacuju kokain iz istočne Kolumbije preko venecuelanske granice, a zatim ga šalju u Dominikansku republiku, Portoriko, Haiti, ili direktno prema SAD (Florida) i Evropi. Ovo je jedna od najvažnijih ruta poslednjih godina
Kolumbija-Pacifik-Panama/Kostarika-Karibi-Meksiko/SAD: Kombinacija pacifičkih i karipskih pravaca. Droga često stiže do Panamskog kanala, gde se potom prebacuje dalje ka Karibima ili sjeverno prema Meksiku
Kolumbija-Ekvador-Galapagos-Centralna Amerika-Karibi: Ruta koja koristi udaljene pacifičke zone kao tranzitne tačke, pa zatim ide prema karipskoj obali Centralne Amerike
Kolumbija- Aruba-Karipske luke: Ova ostrva, blizu venecuelanske obale, ponekad se koriste kao tranzitne tačke ka Trinidadu i Tobagu, Portoriku, Bahamima
Kolumbija-Karipsko more-Bahami-Florida: “Bahamski koridor” je jedna od starijih ruta, ali i dalje aktivna. Koriste se brzi čamci i manje letjeliceVenecuela – zemlja sa najvećim rezervama nafte
Američki Stejt department već nedeljama negira da nafta igra centralnu ulogu u slanju više od desetak ratnih brodova i 15.000 vojnika u Karipski region. Umjesto toga, Trampova administracija insistira na tome da su vojne prijetnje dio američkih napora da zaustave priliv nedokumentovanih migranata i ilegalnih droga iz Venecuele.

Bez obzira na razloge koji stoje iza brzog zaoštravanja situacije na Karibima, ako dođe do promjene režima Nikolasa Madura u Venecueli, najveće rezerve nafte na planeti igraće centralnu ulogu u budućnosti zemlje.

Velike zalihe nafte se uglavnom povezuju sa Bliskim istokom, ali Venecuela leži na 303 milijarde barela sirove nafte, odnosno oko petine svjetskih rezervi.

Venecuela proizvodi oko milion barela nafte dnevno. To je manje od polovine onoga što je proizvodila prije nego što je Maduro preuzeo kontrolu nad zemljom 2013. godine i manje od trećine od 3,5 miliona barela koliko je proizvodila prije nego što je socijalistički režim preuzeo vlast 1999. godine.

Međunarodne sankcije vladi Venecuele i duboka ekonomska kriza doprinijele su padu naftne industrije zemlje, ali uticao je i nedostatak investicija i održavanja.

Vlada SAD je uvela sankcije Venecueli 2005. godine, a prva Trampova administracija je 2019. godine efikasno blokirala sav izvoz sirove nafte u Sjedinjene Države od državne naftne kompanije Petroleos de Venezuela.

Zašto Amerika želi venecuelansku naftu
Sjedinjene Države proizvode više nafte nego bilo koja druga zemlja, ali i dalje moraju da uvoze naftu, posebno onu koju proizvodi Venecuela.

To je zato što SAD proizvode laku, sirovu naftu, koja je dobra za proizvodnju benzina, ali ne mnogo više od toga. Teška, kisela sirova nafta poput one iz Venecuele je ključna za određene proizvode u procesu rafiniranja, uključujući dizel, asfalt i goriva za fabrike i drugu tešku opremu.

Venecuela je u blizini, a njena nafta je relativno jeftina. Većina američkih rafinerija je izgrađena za preradu venecuelanske teške nafte i one su znatno efikasnije kada koriste venecuelansku naftu u poređenju sa američkom.Da li Maduru prijeti svrgavanje
Otvaranje venecuelanske nafte svijetu moglo bi koristiti Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima.

“Kada bismo imali legitimnu vladu u Venecueli koja bi vodila proces, to bi otvorilo veću ponudu za svijet, smanjujući rizik od skokova cijena i nestašica nafte. Bilo bi odlično kada bismo mogli da ponovo oživimo venecuelansko tržište nafte”, rekao je za CNN Fil Flin, viši tržišni analitičar u “Price Futures Group”.

Zato mnogi spekulišu da nafta možda igra ulogu u odluci Trampove administracije da izvrši pritisak na Madura. Prošlog vikenda, Maduro je poslao pismo generalnom sekretaru OPEK-a, tvrdeći da Trampova administracija želi da zapleni rezerve nafte njegove zemlje.

Tramp je navodno dao ultimatum Maduru: da odmah napusti Venecuelu sa porodicom, prije nego što je objavio da će vazdušni prostor te zemlje biti zatvoren.

Related Topics:

Svijet

RUSIJA UPOZORAVA: NATO i EU se pripremaju za rat do 2030. godine, cilj je strateški poraz Moskve

NATO i Evropska unija ubrzano se pripremaju za mogući vojni sukob sa Rusijom do 2030. godine, a njihov glavni cilj ostaje postizanje strateškog poraza Moskve, izjavio je zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandar Gruško.

Gruško je rekao za list “Izvestija” da zemlje članice NATO sprovode ozbiljne pripreme za vojni sukob sa Rusijom oko 2030. godine.

“Ako pogledamo suštinu politike, njihove akcije na međunarodnoj sceni, prioritete koje su artikulisale zemlje NATO i EU, a razlika između njih iz vojne perspektive je već mala, mislim na njihove agresivne težnje prema Ruskoj Federaciji, a njihov primarni cilj je postizanje strateškog poraza Rusije. Naravno, pretpostavljamo da se oni zaista spremaju za vojni sukob sa Rusijom negde oko 2030. godine”, naveo je Gruško, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

“OHRABRUJUĆI NAPREDAK” U PREGOVORIMA IRANA I SAD: Postavljen okvir za dalje tehničke razgovore u Švajcarskoj

Prvi krug pregovora između američkih i iranskih zvaničnika u Švajcarskoj završen je uz, kako navode posrednici, ohrabrujući napredak.

Prvi krug razgovora između visokih američkih i iranskih zvaničnika u Švajcarskoj je završen, saopštili su posrednici, nakon početka koji je obilježila objava Teherana da je ponovo zatvorio Ormuski moreuz, kao i ponovljene prijetnje Donalda Trampa da će obnoviti napade na Iran.

U zajedničkom saopštenju posredničkih država Katara i Pakistana navodi se da su SAD i Iran dogovorili plan puta ka konačnom sporazumu u roku od 60 dana. Istaknuto je da je postignut “ohrabrujući napredak, uključujući uspostavljanje mehanizma za dalje tehničke razgovore”.

Tehnički razgovori nastaviće se tokom ostatka sedmice u švajcarskom planinskom odmaralištu Birgenštok, koje je u katarskom vlasništvu, navodi se u saopštenju koje je objavilo Ministarstvo spoljnih poslova Katara.

Strane su se dogovorile o mehanizmu za okončanje sukoba u Libanu i uspostavile komunikacionu liniju radi obezbjeđivanja bezbjednog prolaza trgovačkih brodova kroz sporni moreuz.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči objavio je na društvenim mrežama da je njegova zemlja obezbijedila izuzeća za izvoz nafte i petrohemijskih proizvoda, oslobađanje dela zamrznute imovine, kao i pokretanje plana obnove i razvoja Irana.

Američki potpredsjednik Džej Di Vens započeo je razgovore sa iranskim zvaničnicima u nedjelju, na osnovu memoranduma o razumijevanju postignutog prošle sedmice, kojim je krhko primirje iz aprila produženo za najmanje dodatnih 60 dana.

Tramp je rekao da je pristao na memorandum o razumijevanju postignut prošle sedmice kako bi spriječio globalnu ekonomsku depresiju izazvanu visokim cijenama nafte zbog zatvaranja moreuza.

Cijene nafte tokom protekle sedmice pale su na najniže nivoe od početka rata 28. februara, kada su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran. Nakon objavljivanja zajedničkog saopštenja, terminski ugovori za naftu Brent dodatno su pali za više od jednog dolara, na 79,44 dolara po barelu.

Pregovori dugo u noć?
Rojters navodi da su američki i iranski izvori dali različite prikaze razgovora. Iranska poluzvanična novinska agencija Tasnim, pozivajući se na dobro obaviješten izvor, navela je da je iranska delegacija odbila da se vrati u prostoriju za pregovore nakon što su Trampove prijetnje postale javne, iako su se poruke i dalje razmjenjivale preko pakistanskih i katarskih posrednika.

Prema istom izvoru, Iranci su poručili da početak pregovora o nuklearnim pitanjima zahtijeva sprovođenje drugih dijelova memoranduma, uključujući oslobađanje zamrznute imovine i američka odobrenja za izvoz iranske nafte.

“Iranci nikada nisu otišli i još su ovdje i pregovaraju duboko u noć. Razgovarali smo o Ormuskom moreuzu, Libanu, nuklearnim pitanjima i detaljima sprovođenja memoranduma, između ostalih tema”, rekao je za Rojters američki diplomata uključen u razgovore.

Američki diplomata rekao je kasno u nedjelju da su razgovori uključivali “razjašnjavanje nekih zbunjujućih poruka Irana o moreuzu i uspostavljanje mehanizama za sprečavanje sukoba kako bi Ormuski moreuz ostao potpuno otvoren”.

Nastavi čitati

Svijet

MASAKR U ŠKOLI NA FILIPINIMA: Ubijena tri učenika, više povrijeđenih

Tri osobe su ubijene, a pet je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na centralnim Filipinima. Policija je uhapsila dvojicu osumnjičenih, od kojih je jedan maljoletnik.

Tri osobe su ubijene, a pet je povrijeđeno u pucnjavi u školi na centralnim Filipinima, saopštila je tamošnja policija. Policija je navela da su dvojica osumnjičenih uhapšena nakon pucnjave u Nacionalnoj srednjoj školi San Hoze u gradu Takloban, koji se nalazi u provinciji Lejte.

Do pucnjave je došlo oko 9 sati ujutru po lokalnom vremenu, saopštila je Uprava gradske policije Taklobana, dodajući da je istraga u toku kako bi se utvrdile okolnosti incidenta. Šef policije Noelito Getigan rekao je novinarima da su osumnjičeni u pucnjavi koristili vatreno oružje kalibra .38 i 9 mm. Jedan osumnjičeni, maloljetni učenik, uhapšen je ubrzo nakon incidenta, dok se drugi kasnije predao vlastima, rekao je Getigan.

Policija je saopštila da su povrijeđeni prevezeni u obližnje bolnice, dok je dodatno osoblje raspoređeno u školi kako bi se osigurala bezbjednost učenika, zaposlenih, roditelja i lokalne zajednice. Vlasti su pozvale javnost da ne širi neprovjerene informacije i da sarađuje sa istražiteljima.

Nastavi čitati

Aktuelno