Connect with us

Svijet

“AMERIKA ĆE DA NAPUSTI OVAJ SUKOB”: Orban tvrdi da Evropa ne može sama da finansira rat u Ukrajini

SAD predvođene Donaldom Trampom napustiće rat u Ukrajini, a Evropa ne može sama da finansira taj rat, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.

Amerikanci će napustiti ovaj rat, oni ga neće podsticati i ohrabrivati – istakao je Orban prije neformalnog samita lidera EU u Budimpešti.

Mađarski premijer državnom radiju je rekao da Evropa ne može sada finansirati rat u Ukrajini.

– Pojedini i dalje žele da šalju ogromne količine novca u ovaj izgubljeni rat, ali sve više raste broj onih koji tiho i oprezno upozoravaju da se moramo prilagoditi novonastaloj situaciji – rekao je Orban.

Related Topics:

Svijet

NAUČNICI UPOZORAVAJU: Tačka preokreta je pređena

Naučnici upozoravaju da je Zemlja službeno prešla svoju prvu klimatsku tačku preokreta povezanu sa emisijama štetnih gasova.

Koralni grebeni, dom četvrtine svih morskih vrsta, sada su na putu dugoročnog kolapsa, što bi moglo da ugrozi i živote stotina miliona ljudi, navodi se u novom izvještaju.

Izvještaj koji je sastavio međunarodni tim naučnika i konzervatora upozorava da je svijet “na ivici” i drugih opasnih prekretnica – od propadanja Amazonije i kolapsa glavnih okeanskih struja, do gubitka ledenih ploča na Antarktiku i Grenlandu, prenosi Jutarnji list.

“Prvu klimatsku prekretnicu smo već prešli”

“Više ne možemo da govorimo o tačkama preokreta kao o budućem riziku. Prvi talas masovnog propadanja koralnih grebena već je započeo”, izjavio je voditelj istraživanja, prof. Tim Lenton sa Univerziteta u Ekseteru.

Istraživanje, koje je finansirao fond vlasnika “Amazona” Džefa Bezosa, okupilo je 160 naučnika iz 87 institucija i 23 zemlje, a njihova procena glasi: koralni grebeni dostigli su tačku preokreta kada se globalna temperatura povisi između 1 i 1,5°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, s kritičnim pragom od 1,2°C.

Trenutno je svijet već na oko 1,4°C.

“Ako se temperature ne vrate barem na 1,2 °C, a idealno na 1 °C, koralni grebeni više neće postojati u značajnim razmjerama”, navodi se dalje u izvještaju.

Sada smo u neistraženom području

Koralni grebeni suočeni su s četvrtim i najtežim globalnim pitanjem njihove egzistencije ikad zabilježenim, a koje traje od januara 2023. godine.

Više od 80 odsto grebena u preko 80 zemalja pogođeno je ekstremnim temperaturama mora, zbog čega naučnici tvrde da su grebeni sada “u neistraženom području”.

Posebno su pogođeni Karibi, gdje kombinacija morskih toplotnih talasa, bolesti i gubitka biološke raznolikosti prijeti potpunim urušavanjem ekosistema.

Ali…

Ne slažu se svi naučnici da je kraj neizbježan.

Prof. Piter Mumbaj sa Univerziteta Kvinslend smatra da, iako su grebeni u ozbiljnom padu, postoje dokazi da se korali mogu prilagoditi i preživjeti čak i pri 2°C globalnog zagrijavanja.

“Koralni grebeni bi trebalo agresivno da djeluju na klimatske promjene i bolju lokalnu zaštitu”, rekao je Mumbaj, upozorivši da ne smijemo stvoriti utisak da su grebeni već izgubljeni.

“Bojim se da će društvo jednostavno odustati od koralnih grebena ako pomisli da ih više nije moguće spasiti”, objasnio je on.

Slično misli i dr Majk Beret iz Svjetskog fonda za divlji život (World wildlife fond), koji kaže da je “očuvanje grebena sada važnije nego ikad”.

Ističe da postoje tzv. utočišta – područja gdje posljedice klimatskih promjena još nisu toliko izraženi – i da bi upravo ta mjesta trebalo hitno zaštititi.

“Moramo osigurati sjeme obnove za budućnost u kojoj bi uspjeli da stabilizujemo klimu”, kaže Beret.

Sljedeći na udaru glečeri i Amazonija

Lenton upozorava i da su zapadni Antarktik i Grenland “opasno blizu” svojih tačaka preokreta jer ubrzano gube led, što direktno pridonosi porastu nivoa mora.

Prema trenutnim projekcijama, granica od 1,5°C biće probijena oko 2030. godine, što nas uvodi u zonu još većih rizika, rekao je on.

Slično stanje je i u Amazoniji, gdje kombinacija deforestacije i klimatske krize prijeti urušavanjem najveće svjetske prašume.

Ipak, izvještaj završava s tračkom optimizma, jer autoriu navode da se u društvu već događaju pozitivne tačke preokreta, poput ubrzanog prelaska na električna vozila i obnovljive izvore energije.

“Trka je počela”, zaključuje Lenton, pa još dodaj: “Moramo ubrzati te pozitivne promjene ako želimo da izbjegnemo katastrofalne posljedice koje će donijeti dalje klimatske prekretnice.”

Nastavi čitati

Svijet

BRISEL PARALISAN: Glavni grad Belgije u haosu

Opšti štrajk održan u Belgiji u utorak prizemljio je većinu aviona na dva glavna aerodroma i poremetio javni prevoz u glavnom gradu Belgije.

Štrajk je bio posljednji u nizu protesta ove godine protiv vladinih prijedloga za reformu penzija i tržišta rada.

Svi letovi koji su trebali poći s međunarodnog aerodroma u Briselu i oko polovine onih koji su trebali sletjeti otkazani su nakon što su radnici obezbjeđenja koji pružaju usluge rendgenskog pregleda napustilo prostorije u utorak, rekao je portparol aerodroma.

Svi letovi otkazani su na drugom najvećem aerodromu u zemlji, Šarloa, 60 km južno od Brisela, prema njihovoj veb stranici.

Hiljade ljudi otputovalo je na željezničku stanicu Gare du Nord u Briselu kako bi se pridružili širokim demonstracijama koje će proći kroz centar grada.

Većina linija briselske podzemne željeznice, autobusa i tramvaja prekinuta je kao rezultat štrajka, rekao je javni prevoznik STIB u objavi na platformi društvenih medija X.

Promet u gradu dodatno je poremećen rano u utorak zbog požara podmetnutih na nekim od njegovih velikih bulevara, rekla je policija. Lokalni mediji izvijestili su da je policija uhapsila nekoliko protestanata.

Štrajkači, predvođeni glavnim sindikatima u zemlji i podržani aktivističkim grupama poput Greenpeacea i Oxfama, protive se vladajućoj saveznoj koaliciji premijera Barta De Vevera, koja je najavila niz reformi kojima se nastoji smanjiti državna potrošnja.

“Ono što nas stvarno mobiliše su penzije”, rekao je Tijeri Bodson, vođa sindikata FGTB, u utorak na francuskoj državnoj radio stanici RTBF. Bodson je dodao da reforma ne samo da će smanjiti prihode budućih penzionera, već će i uvesti neizvjesnost promjenom načina proračuna državnih penzija.

FGTB ima više od 1.5 miliona članova, prema njihovoj veb stranici.

De Vever, iz nacionalističkog Novog flamanskog saveza (N-VA), postao je premijer u februaru, a sada predvodi pretežno desničarsku koaliciju. Obećao je smanjiti deficite bez povećanja poreza, ali se suočava s izazovima u finalizovanju budžeta za sljedeću godinu, navodi “Reuters”.

Nastavi čitati

Svijet

Kriza u Njemačkoj i dalje nemilosrdna, PROPADA SVE VIŠE PREDUZEĆA

Njemačka kriza, koja traje već duže vrijeme, i dalje se ogleda u rastu broja stečajeva.

Trend se nastavio i u septembru, uz 10,4 posto više stečajnih postupaka nego prije godinu dana. Podaci pokazuju blagi pad u odnosu na 11,6 posto u avgustu, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).

Podaci su za sada preliminarni i biće konačni tek nakon što se postupci okončaju, saopštio je Destatis u ponedjeljak. Statističari su istakli da sudski procesi obično traju do tri mjeseca, pa su podaci za jul sada potpuni.

U tom mjesecu 2.197 preduzeća podnijelo je zahtjev za stečaj, što je 13,4 posto više nego u istom periodu prošle godine.

Ukupni zahtjevi povjerilaca prema insolventnim preduzećima u julu iznosili su 3,7 milijardi eura, a najveći broj slučajeva odnosi se na sektor transporta i skladištenja.

Vodeće revizorske agencije očekuju veći broj stečajnih postupaka ove godine nego prošle, koja je sa 21.812 slučajeva bila najteža od 2015. godine.

Povećanje broja stečajeva bilo je očekivano zbog okončanja državne pomoći preduzećima nakon pandemije. To je takođe posljedica visoke cijene energije, prenapuhane birokratije i političke neizvjesnosti.

Njemačka je, podsjetimo, prethodne dvije godine završila u recesiji, prenosi Fenix-magazin.

Nastavi čitati

Aktuelno