SAD istražuju navode da Iran na Kubi drži vojne dronove i projektile, potvrdio je Donald Tramp. Američki predsjednik upozorio je da će Vašington reagovati ako se to pokaže tačnim.

Sjedinjene Države istražuju da li Iran skladišti bespilotne letjelice na Kubi, potvrdio je u ponedjeljak američki predsjednik Donald Tramp. Njegova administracija provjerava navode da Teheran na ostrvu drži dronove, a moguće i projektile, te je upozorio da će Vašington djelovati ako se informacije pokažu tačnim, piše Euronews. Na novinarsko pitanje o obavještajnom izvještaju koji na to ukazuje, Tramp je iz Ovalnog kabineta direktno odgovorio: “Ako ih imaju, a vrlo je moguće da ih imaju, pobrinućemo se za to”. Predsjednik je dodao da bi ostrvo moglo da skriva i iranske projektile, što je, kako je rekao, predmet istrage njegove administracije.

Tramp nije ponudio nikakve fotografije, obavještajne dokumente ni detalje o broju, modelu ili lokaciji navodne opreme. Pitanje koje je podstaklo njegove izjave postavio je novinar medijske kuće bliske konzervativnim stavovima, pozivajući se na prethodno neobjavljen izvještaj.

Spomenuo je i da se državni sekretar Marko Rubio nalazio u susjednoj prostoriji, čime je stavio do znanja da se Stejt department već bavi tim pitanjem. Zasad je potvrđeno samo da je Vašington pokrenuo istragu, a ne i da oružje zaista postoji ili predstavlja neposrednu prijetnju. Kuba se još nije oglasila o tvrdnjama američkog predsjednika.

Pojačan pritisak na Havanu
Trampove izjave dolaze u vreme pojačanog pritiska na Havanu. Stejt department nedavno je na spisak sankcionisanih subjekata povezanih sa kubanskom vladom dodao deset kompanija, među kojima su Enetec S.A. i Coreydan S.A. koje trguju gorivom, kao i poslovne grupe Gecomex i Gemar. Taj potez opisan je kao dio inicijative za suzbijanje “zlonamernih aktivnosti kubanskog režima”.

U junu su sankcije već pogodile kubanskog predsjednika Migela Dijaza-Kanela, nekoliko članova njegove porodice i pukovnika Alehandra Kastra Espina, sina bivšeg predsjednika Raula Kastra. Kastro Espin je u SAD suočen i sa optužnicom Ministarstva pravde zbog rušenja dva mala aviona kojima su 1996. upravljali kubanski prognanici, pri čemu su poginule četiri osobe.

Uz embargo koji traje više od šest decenija, Trampova administracija je od početka godine uvela i energetsku blokadu. Kubanske vlasti tu blokadu povezuju sa ovogodišnjim čestim nestancima struje širom zemlje, od kojih se posljednji dogodio prošlog petka.

Izvještaj o iranskim i ruskim dronovima
Istovremeno, analiza portala Aksios, koju prenose brojni mediji, tvrdi da je kubanski režim od 2023. godine nabavio više od 300 vojnih dronova ruskog i iranskog porijekla. U analizi stoji da Revolucionarne oružane snage Kube proučavaju moguću upotrebu tih sistema protiv američkih ciljeva, poput pomorske baze Gvantanamo ili objekata u Ki Vestu na Floridi.

U samom izvještaju se upozorava da je prikazivanje naoružanih dronova kao odbrambenih sredstava više jezička manipulacija nego standardna vojna doktrina. Takođe se naglašava da je raspoređivanje tih sistema rezultat višegodišnjeg planiranja, a ne improvizovani odgovor na nedavne tenzije sa Vašingtonom.

Sjenke Hladnog rata
Cijela situacija podsjeća na istorijske tenzije. U februaru 1962. godine Vašington je uveo finansijski i trgovinski embargo protiv Kube, koji je i danas na snazi, kao odgovor na približavanje Fidela Kastra Sovjetskom Savezu. Samo nekoliko mjeseci kasnije, u oktobru 1962. godine, SAD su na Kubi otkrile postrojenja za sovjetske nuklearne projektile, što je svijet na dvije nedjelje dovelo na ivicu nuklearnog rata. Ta kriza, poznata kao Kubanska raketna kriza, na kraju je okončana pregovorima.