Connect with us

Svijet

“AMERIKA NE MOŽE DA ODLUČUJE O NAŠOJ SUDBINI”: Grenlandska ministarka odgovorila na Trampove prijetnje

Grenlandska ministarka rudarstva poručila je da SAD ne mogu odlučivati o mineralima ostrva i da suverenitet Grenlanda nije na prodaju, uprkos Trampovim najavama o mogućem dogovoru.

Grenlandska ministarka rudarstva odbacila je pokušaje Sjedinjenih Američkih Država da odlučuju o mineralnim resursima njenog ostrva, poručivši da nijedna spoljna sila ne smije da određuje sudbinu ogromnog prirodnog bogatstva tog arktičkog teritorije. Njena reakcija usljedila je nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ustvrdio da je sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom postigao dogovor o resursima ostrva, piše POLITICO.

“Sve je na stolu osim našeg suvereniteta”, izjavila je ministarka mineralnih resursa Naja Natansen u intervjuu za POLITICO. Naglasila je da njena zemlja “neće prihvatiti da se budući razvoj našeg mineralnog sektora odlučuje van Grenlanda”.

Suverenitet nije na prodaju
Početkom nedjelje Tramp je zaprijetio uvođenjem masovnih carina zemljama Evropske unije ukoliko ne predaju Grenland, poluautonomnu dansku teritoriju, Sjedinjenim Državama. Kasnije je odustao od prijetnje, rekavši da je sa Ruteom postigao “okvir za budući dogovor”.

Međutim, ako taj dogovor uključuje kontrolu nad grenlandskim mineralima od strane bilo koje druge zemlje osim Grenlanda, odgovor iz Nuuka je jasan, “ne”, poručila je ministarka. Arktičko ostrvo poseduje dovoljne količine retkih zemnih elemenata da zadovolji četvrtinu svjetske potražnje, kao i ogromne zalihe nafte, gasa, zlata i metala ključnih za čistu energiju, ali su ti resursi uglavnom neiskorišćeni.

Iako detalji Trampovog okvira nisu poznati, jedan evropski zvaničnik izjavio je da bi on mogao da uključi osnivanje nadzornog odbora za minerale ostrva. Natansen je tu mogućnost odlučno odbacila. “To bi značilo odricanje od suvereniteta. To je naša jurisdikcija, mi odlučujemo šta se dešava sa našim mineralima”, rekla je.

Otvorenost za saradnju
Uprkos čvrstom stavu, Natansen je nagovestila da se pitanje resursa može rešavati kroz multilateralne pregovore. “Ne kažem da se ne može postići dogovor”, izjavila je, dodajući da vlada “nema primedbi na izgradnju NATO kapaciteta na Grenlandu ili bilo kakvo nadgledanje”.

Takođe je istakla otvorenost za razvoj sporazuma o rudarskoj saradnji sa SAD iz 2019. godine. “Ali ne možemo početi da trgujemo mineralima za suverenitet”, zaključila je.

Nakon sastanka sa grenlandskim premijerom Jensom Frederikom Nilsenom u Nuuku, danska premijerka Mete Frederiksen izjavila je da, iako je situacija ozbiljna, “imamo put kojim pokušavamo da idemo sa Amerikancima”.

Frederiksen se prethodno sastala sa Ruteom u Briselu kako bi razgovarala o detaljima njegovog razgovora sa Trampom, dok je Nilsen rekao da još nije upoznat sa detaljima sporazuma. Evropska unija užurbano radi na izgradnji sopstvenog lanca snabdjevanja sirovinama, jer globalni lanci postaju sve nesigurniji.

“SAD nije nužno prijatelj”
Grenland se smatra ključnim rješenjem, a EU je sa njim 2023. godine potpisala strateško partnerstvo o mineralima. Natansen smatra da su SAD pokazale više “brzine” u obezbjeđivanju minerala zahvaljujući Trampovim trgovinskim sporazumima. Sa druge strane, EU je “bila malo sporija, jer je to mnogo teže”, rekla je ministarka.

Nakon što je Tramp isključio mogućnost vojne intervencije, Grenland sada oprezno procenjuje situaciju. “Ljudi su i dalje na ivici, ali smo se spustili nekoliko stepenika niz lestvicu sukoba”, kazala je Natansen. Ipak, dodala je da je postalo jasno da je “SAD saveznik, ali ne nužno prijatelj u ovom trenutku”.

Related Topics:

Svijet

ORMUSKI MOREUZ POSTAO PRESKUP: Rekordne cijene tankera

Cijena iznajmljivanja naftnog tankera na referentnoj trgovačkoj ruti prvi put je premašila milion dolara dnevno, jer je rat sa Iranom doveo do nestašice brodova čiji su vlasnici spremni da rizikuju prolazak kroz Ormuski moreuz kako bi preuzeli teret.

Rekordna cijena prevoza
Tankeri koji prevoze naftu iz Persijskog zaliva prema Kini u ponedjeljak su ugovarani po cijeni od čak 1,035 miliona dolara dnevno, pokazuju podaci londonske Baltičke berze, što predstavlja rekord za ovu ključnu rutu.

Iako je ta referentna ruta tokom rata izgubila dio nekadašnjeg značaja, jer se sve veća količina nafte iz Persijskog zaliva prebacuje kroz Ormuski moreuz i zatim preuzima tankerima koji čekaju izvan rizičnog područja, ekstremno visoke vozarine pokazuju koliko je sukob poremetio tržište pomorskog transporta, navodi thbl.

Brodovi izbjegavaju Ormuski moreuz
Glavni razlog eksplozije cijena nije nedostatak tankera u globalnoj floti, već činjenica da veliki broj brodovlasnika zbog opasnosti od napada nije spreman da šalje svoja plovila kroz Ormuski moreuz, čime je raspoloživi kapacitet za prevoz nafte iz Zaliva drastično smanjen.

Poremećaji oko Ormuskog moreuza već su izbacili značajan broj velikih tankera iz efektivne ponude, bilo zato što su ostali zarobljeni u Zalivu ili čekaju izvan visokorizičnog područja, pa rekordne vozarine pokazuju koliko geopolitička neizvjesnost i rizik plovidbe mogu povećati troškove transporta nafte.

Nastavi čitati

Svijet

MARTA KOS PREDLAŽE VELIKA OGRANIČENJA ZA NOVE ČLANICE EU: Bez veta i uz mogućnost uskraćivanja novca

Reforme za proširenje EU uključuju da nova članica može izgubiti pravo glasa i sredstva zbog kršenja zajedničkih vrijednosti Unije

Nove članice Evropske unije trebalo bi po prijemu da se odreknu prava veta na odluke koje se u Uniji donose konsenzusom, a postoji i mogućnost da im se uskrate finansijska sredstva ako nazaduju u oblasti vladavine prava ili ugrožavaju interese Unije, piše u prijedlogu reformi procesa proširenja EU u koji je uvid imao berlinski portal table.media.

Prema njihovom pisanju nacrt reforme predviđa da bi se nova članica na određeni period mogla odreći prava veta, a takva obaveza bila bi definisana posebnom deklaracijom koja bi pratila ugovor o njenom pristupanju Evropskoj uniji.

Predložene reforme uključuju i dodatne mehanizme zaštite za nove članice koje bi pokazale ozbiljno nazadovanje. U takvim slučajevima EU bi mogla, u vremenski ograničenom periodu, da suspenduje ili ograniči finansijska sredstva namijenjena toj članici.

Prema nacrtu, takve mjere mogle bi da budu uvedene ukoliko postoje jasni pokazatelji ili ozbiljan rizik od problema u oblasti vladavine prava, kršenja zajedničkih vrijednosti EU, lošeg upravljanja evropskim fondovima ili ugrožavanja finansijskih interesa Unije.

Predviđeno je i da Evropska komisija može predložiti privremenu suspenziju prava nove članice da učestvuje u odlučivanju u Evropskom savjetu i Savjetu EU, što bi praktično značilo privremeno oduzimanje prava glasa, navodi table.media.

Nacrt reformi pripremila je komesarka EU za proširenje Marta Kos i u njemu se navodi da veća EU zahtijeva i brže i efikasnije odlučivanje. Kos planira da nacrt koji nosi naziv “Analiza politika prije proširenja” predstavi 30. septembra.

U okviru koraka kojima bi se ubrzalo odlučivanje u novoj, potencijalno znatno većoj EU, predviđeno je da se kad god je to moguće umjesto konsenzusom, odluke donose kvalifikovanom većinom.

Dodaje se da je najjednostavniji način za to korišćenje takozvanih “pasarela” klauzula, odnosno korišćenje mogućnosti fleksibilnijeg odlučivanja bez izmjene Ugovora o funkcionisanju EU, koji predviđa obavezno jednoglasno odlučivanje u spoljnoj i bezbjednosnoj politici i određenim finansijskim pitanjima.

U nacrtu piše da bi to ojačalo sposobnost EU da odgovori na strateške izazove, uključujući i pitanja poput uvođenja sankcija, ljudskih prava, zajedničke bezbjednosti i odbrane.

Ipak, i tu bi bila ugrađena “ručna kočnica” koja predviđa mogućnost da neka članica sporno pitanje proslijedi Evropskom savjetu. Takođe, spominje se i mehanizam iz Janjine, koji predviđa koliki procentualno udio u ukupnom stanovništvu EU, i udio u broju članica EU je potreban da bi se blokirala neka odluka.

Komisija želi da pripremi i glavne institucije EU za novu, veću Uniju. Jedan od prijedloga je da broj članova Evropske komisije bude smanjen na dvije trećine broja članica, što znači da ne bi kao do sada svaka zemlja imala svog evrokomesara.

Evropski savjet bi trebalo da usvoji sistem rotacije koji bi odražavao demografsku i geografsku raznolikost. Za Evropski parlament, koji sada ima 720 poslanika, Marta Kos smatra da ima kapacitet da primi i veći broj poslanika, ali i ocjenjuje da to neće biti zauvijek tako.

Portal piše da je Evropska komisija prvobitno planirala da predstavi prijedlog reforme EU još prije godinu dana, ali da kasni zbog “delikatnog balansiranja između zabrinutosti sadašnjih država članica i osjetljivosti potencijalnih budućih članica”.

Očekuje se da se u govoru o stanju Unije, u srijedu, 16. septembra, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen osvrne i na pitanje kako EU treba da se pripremi za nove države članice, 13 godina poslije posljednjeg proširenja. Proširenje će biti tema i na oktobarskom samitu EU, kada se očekuju i izvještaji o napretku zemalja kandidata na evropskom putu.

Nastavi čitati

Svijet

HAOS NA GRANICAMA EU! Zašto Italija, Njemačka i još 7 država odlažu skeniranje otisaka i lica putnika

Devet članica Evropske unije, među kojima su Francuska, Njemačka i Italija, odlaže punu primjenu obaveznog uzimanja otisaka prstiju i fotografisanja putnika iz zemalja koje nisu članice EU.

Zbog straha od stvaranja velikih gužvi na prometnim aerodromima, države traže dodatno vrijeme za prilagođavanje novom Sistemu ulaska i izlaska (EES).

Iako je EES trebalo da bude u potpunosti uveden 6. septembra, njegova primjena je više puta odlagana kako bi se izbjegle gužve tokom velikih manifestacija.

Pored Francuske, Njemačke i Italije, dodatno vrijeme zatražile su i Grčka, Portugal, Holandija, Švajcarska, Belgija i Malta.

S druge strane, Španija je novi sistem u potpunosti primjenila.

Prema izvorima iz Brisela na koje se poziva Gardijan, od ukupno 1.500 graničnih prelaza poteškoće se bilježe na svega 12 lokacija, uglavnom zbog nedovoljnog broja kabina za biometrijsku registraciju.

Iako zemlje koje kasne sa primjenom tehnički krše uredbu EU, Evropska komisija je potvrdila da protiv njih neće pokretati postupke.

Uprkos lokalnim problemima, u Briselu EES ocjenjuju kao uspješan.

Do sada je evidentirano 200 miliona registracija, dok je za više od 70.000 osoba spriječen ulazak u šengenski prostor.

Zahvaljujući sistemu otkrivene su osobe koje nemaju potrebne vize, kao i putnici koji su prekoračili dozvoljenih 90 dana boravka u okviru 180 dana.

Biometrija lica i otisci prstiju omogućili su i hapšenje pojedinaca koji su pokušali da pređu granicu koristeći falsifikovane pasoše.

Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA) i kompanija Rajaner upozorili su na velika kašnjenja na aerodromima poput Malage i Palme, zbog čega su pojedini putnici propuštali svoje letove.

Kao jedno od rješenja za smanjenje pritiska na granicama najavljena je aplikacija “Travel to Europe”, koja putnicima omogućava da unaprijed registruju svoje podatke i fotografiju lica. Aplikacija je trenutno dostupna samo u Švedskoj i Portugalu, a uskoro bi trebalo da bude uvedena i u još pet zemalja, piše Klix.

Nastavi čitati

Aktuelno