Connect with us

Politika

AMERIKA PREDLOŽILA, EVROPA ODBILA: Novi visoki predstavnik mora biti plod dogovora

Nakon sjednice Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira međunarodna zajednica pokazala je prve ozbiljne pukotine u odnosima prema Bosni i Hercegovini, što je znak za ozbiljnu zabrinutost jer je stabilnost BiH u velikoj mjeri ovisila o stabilnosti transatlantskih odnosa

Kako saznajemo iz više diplomatskih izvora, većina evropskih predstavnika dočekala je s iznenađenjem i razočaranjem stav iz SAD da treba imenovati njihovog kandidata kao novog visokog predstavnika. Kako saznajemo, Evropljani neće pristati da na tu poziciju dođe Antonio Zanardi Landi, bivši italijanski diplomata.

Konsenzus Evrope i Amerike

BiH je od kraja rata naovamo funkcionisala na konsenzusu da će Evropljani preuzeti odgovornost za ekonomsko-politički dio izazova u BiH, a Amerika za bezbjednosni dok Evropljani ne steknu dovoljno sposobnosti da preuzmu više odgovornosti za bezbjednost na evropskom kontinentu. Još je administracija Džordža Buša Mlađeg povlačenjem američkog kontingenta SFOR-a iz BiH ukazala Evropljanima da treba da požure s drugim dijelom svoje odgovornosti. Iako je sve ove godine bilo mnogo neslaganja na liniji evropske metropole – Vašington, osnovni dogovor je funkcionisao manje-više stabilno. To je politika koju su američke administracije obje stranke, uz vodstvo Stejt departmenta, uvijek pokušavale održati funkcionalnim, uprkos odugovlačenju Evropljana da više ulažu u odbranu i bezbjednost.

Sada je Vašington, prvi put nakon Dejtona, Evropu doveo pred ultimatum: ili će prihvatiti njihovog kandidata za novog visokog predstavnika, ili će doći do preispitivanja američke uloge u ovoj misiji, pa i u BiH.

Naime, iz Ambasade SAD je nakon neuspješnog pokušaja imenovanja visokog predstavnika stiglo ozbiljno upozorenje da bi SAD mogle preispitati svoju ulogu u BiH.

“Delegacija SAD nastojala je postići konsenzus oko zajednički prihvaćene vizije i visokokvalifikovanog italijanskog kandidata, iskusnog diplomate, ambasadora Antonija Zanardija Landija. Sekretar Rubio opisao je italijanskog kandidata pred Kongresom kao ‘gospodina za kojeg mislimo da bi dobro obavio posao pomažući da se osigura određena stabilnost toj poziciji'”, navodi se u objavi Ambasade SAD na društvenoj mreži X.

Kandidat oko koga su svi saglasni

Prema svemu što smo do sada uspjeli da saznamo nakon sjednice PIC-a, Evropljani ostaju pri stavu da novi visoki predstavnik mora biti kandidat konsenzusa.

To je, diplomatski, poručeno i iz Delegacije EU, koja je u odgovoru na pitanje “Nezavisnih” navela da novi visoki predstavnik mora biti rezultat konsenzusa.

“Članice EU u okviru Upravnog odbora PIC-a u cijelosti su posvećene imenovanju nasljednika visokog predstavnika Kristijana Šmita do kraja mjeseca. Cijenimo saradnju sa SAD i drugim međunarodnim partnerima u okviru Upravnog odbora, uz uvažavanje konstruktivnih razgovora vođenih tokom protekla dva dana. Odlučni smo da s njima nastavimo raditi i približavati stavove oko kandidata koji je, kao integrativni faktor, u mogućnosti sarađivati sa svim akterima u sprovođenju mandata visokog predstavnika, uključujući domaće aktere”, stoji u odgovoru Delegacije EU.

Prevedeno, to znači da su Evropljani bliži tome da se ne prihvati Zanardi Landi, ne jer ga smatraju lošim kandidatom,već zato što smatraju da nije uspostavljen dogovor unutar PIC-a.

Najveći problem za Evropu je bio i ostao nedostatak zajedničke spoljne politike, koji bukvalno kreira situacije u kojima Evropa bude dovedena pred svršen čin po principu “uzmi ili ostavi”. Stalno otezanje i odugovlačenje kad je u pitanju jača odgovornost u okviru NATO-a ljutila je sve američke predsjednike od Buša na ovamo, ali Donald Tramp, sadašnji predsjednik Amerike, je prvi koji je to pitanje konačno odlučio da otvori do kraja, a posljedice toga osjećamo i na zapadnom Balkanu.

SAD otišle predaleko

Međutim, čini se da su SAD otišle predaleko jer su pored opravdanog insistiranja na većoj ulozi Evropljana posegli pritiscima. Kako saznajemo, Kristijan Šmit, visoki predstavnik u odlasku kojem u Srpskoj otpočetka osporavaju legitimitet, pretrpio je ozbiljne prijetnje, što objašnjava ne samo zašto se naglo povukao s funkcije već i zašto je nakon sjednice PIC-a promijenio raniji stav da će na funkciji ostati sve dok se ne izabere novi visoki predstavnik, izjavivši da odlazi do kraja juna, bez obzira bude li dogovora ili ne.

Ukoliko Amerikanci istraju do kraja i insistiraju na Landiju koji neće imati podršku većeg dijela evropskih zemalja, rizikuju smanjenje uticaja u BiH, uključujući i u vezi dijela koji se odnosi na američke investicije. Naime, čak i ako Luiz Džej Krišok, američki diplomata i Šmitov zamjenik, postane v.d. visokog predstavnika, bez podrške Evrope biće veliki izazov da obavlja svoju funkciju, a i američke namjere da investiraju u BIH mogle bi biti dovedene u pitanje.

Najveću štetu zbog novonastale situacije mogla bi trpjeti BiH, jer bi mogla ostati bez međunarodnog konsenzusa, što je bio osnov njene stabilnosti.

Politika

EU UPOZORAVA BIH: Radnika u privredi sve manje, rastu birokratija i javni sektor

U Bosni i Hercegovini je došlo do smanjenja broja radnih mjesta u industriji, a do povećanja u javnom sektoru, navedeno je u najnovijem Izvještaju o ekonomskom napretku zemalja u procesu proširenja, u dijelu u kojem se govori o BiH.

Naglašavaju da je zaposlenost počela da opada još početkom ove godine, i da je do sredine godine zaposlenost manja za oko 1,5 odsto.

“Pad zaposlenosti i dalje je prvenstveno posljedica gubitka radnih mjesta u prerađivačkoj industriji, kao i u sektoru trgovine te smještaja i ugostiteljstva. Ovi gubici djelimično su nadoknađeni rastom zaposlenosti u javnom sektoru, posebno u obrazovanju, zdravstvu  i javnoj upravi. Kao rezultat toga, udio zaposlenih u javnom sektoru porastao je sa 24,9 odsto ukupne zaposlenosti u prvom kvartalu 2025. na 25,4 odsto u prvom kvartalu 2026. godine. U aprilu je ukupna registrovana zaposlenost smanjena za 0,6 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, uglavnom zbog manjeg broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji”, istaknuto je.

Zaposlenost u javnoj upravi rasla za jedan odsto

Pojašnjavaju da je u sektoru prerađivačke industrije zaposlenost manja za 2,8 odsto, u trgovini nešto ispod jedan odsto, a u ugostiteljstvu oko tri odsto. Do porasta broja zaposlenih došlo je rastom broja zaposlenih u zdravstvu za gotovo dva odsto i javnoj upravi za oko jedan odsto.

“U aprilu 2026. godine ugovorene plate bile su u prosjeku za 9,2 odsto više nego godinu ranije. Kada se ukupna inflacija koristi kao deflator, proizlazi da su realne plate u prvom kvartalu bile za 5,5 odsto veće nego godinu ranije. Tome su najviše doprinijeli snažan rast plata u javnom sektoru i poljoprivredi, više od 10 odsto, ali su i izvozno orijentisani sektori, poput prerađivačke industrije, zabilježili značajan rast plata od osam odsto u prvom kvartalu”, naglašeno je.

I kada je riječ o izvozu, i tu je, kako je naglašeno, došlo do pada, i to od minus 0,7 odsto nakon rasta od 5,5 odsto u četvrtom kvartalu.

“Ipak, izvoz je u maju porastao za 3,1% na godišnjem nivou, dok je u prvih pet mjeseci godine zabilježen rast od 1,8 odsto. Posmatrano po tržištima, izvoz u SAD i Srbiju je smanjen, ali je taj pad djelimično nadoknađen većim izvozom u Hrvatsku, koja je ukupnom rastu izvoza doprinijela sa 1,7 procentnih poena. Zbog toga je udio izvoza u EU povećan sa 70,6 odsto u 2025. na 73,6 odsto u prvih pet mjeseci 2026. godine”, navedeno je.

Raste i javni dug

Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu povećan je sa 27 odsto u četvrtom kvartalu 2025. na 27,5 odsto u prvom kvartalu 2026. godine, uglavnom zbog, kako ističu, rasta kratkoročnog domaćeg duga u domaćoj valuti.

“U odnosu na godinu ranije nominalni javni dug porastao je za 11,6 odsto u prvom kvartalu, odnosno za 1,8 procentnih poena BDP-a, što premašuje povećanje zabilježeno tokom pandemije kovida 19 2021. godine”, stoji u izvještaju.

Na Ekonomskom i finansijskom dijalogu između EU i regionalnih partnera iz maja BiH je pozvana da na vrijeme usvoji fiskalni okvir, pripremi sveobuhvatnu procjenu fiskalnih rizika i potencijalnih obaveza, temeljno analizira kretanje cijena, kao i da očuva integritet aranžmana valutnog odbora i nezavisnost Centralne banke.

“Radna grupa za finansijsku akciju (FATF) je 21. juna odlučila da BiH stavi pod pojačani nadzor zbog nedovoljnih aktivnosti na jačanju zaštite finansijskog sistema od zloupotreba i obezbjeđivanju efikasnog nadzora nad bankarskim sektorom. Uvrštavanje na sivu listu moglo bi dovesti do strožih zahtjeva za izvještavanje o pojedinim finansijskim transakcijama sa partnerima iz BiH”, upozoreno je.

Nastavi čitati

Politika

LICEMJERSTVO SNSD-a: Budžet institucija BiH raste, Republici Srpskoj ostaje sve manje novca

U normalnim zemljama budžet za narednu godinu usvaja se u toku tekuće. BiH kao i obično, mimo normalnog. Jedinstvena samo zemlja u cijelom svijetu koja iz godine u godinu funkcioniše na privremenom finansiranju.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević objašnjava da se privremeno finansiranje u većini zemalja rijetko koristi i to samo mjesec ili dva.

,,Nakon toga, ako se budžet ne usvoji vlada te zemlje pada i raspisuju se novi izbiori, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama to je još drastičnije. Prestaje plaćanje svih institucija, svih zaposlenih i to je neka vrsta pritiska’’, kaže Mlinarević.

Tako je to o normalnim zemljama. Kod nas Savjet ministara ne bi bio raspušten ni zbog mnogo krupnijih stvari od budžeta.

Ekonomski analitičar Svetlana Cenić tvrdi da je naša situacija dokaz da budžet u BiH nije javni interes nego stvar političke trgovine i ucjena u, kako kaže, koaliciji koje čas ima, a čas nema.

A ta ima/nema koalicija uspjela je da za manje od četiri godine mandata poveća budžet BiH za 50% , sa milijardu na milijardu i po maraka.

Za  ministra inostranih poslova u Savjetu ministara BiH to je očit dokaz jačanja države i državnih institucija.

Izgleda da su predstavnici Republike Srpske u Savjetu ministara i Predsjedništvu BiH ili loši pregovarači, ili pregovaraju  za lične, a ne za interese Republike Srpske.

Sve vrijeme tvrde da žele da sruše institucije BiH i  da vrate nadležnosti koje su upravo oni prenijeli na BiH.

Sjetite se navodne zabrane rada Suda IiTužilaštva BiH, SIPE, Obavještajne-bezbjednosne agencije, pa osnivanja vlastite Agencije za lijekove, vraćanje Vojske Republike Srpske…

Rezultat toga je, na kraju, povećanje budžeta baš za te institucije, upozorava predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH SDS-ov Darko Babalj i upozorava da više novca u budžetu BiH znači manje novca u budžetu Republike Srpske.

Budžet institucija BiH uskoro će se naći pred poslanicima Parlamentarne skupštine. Predsjedništvo BiH ga je uputilo u parlamentarnu proceduru nakon što je Savjet ministara BiH odlučio da se BHRT-u uplati šest miliona maraka.

Podsjećamo, riječ je o medijskoj kući za koju u SNSD-u tvrde da je nelegalna, neustavna i antisrpski orjentisana.

BN

Nastavi čitati

Politika

SKANDAL U REVIZORSKOM IZVJEŠTAJU: Košarčevo ministarstvo nezakonito knjižilo troškove, ali prošlo bez zamjerke

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH na čijem čelu je SNSD-ov Staša Košarac, je budžetski novac u prošloj godini dijelilo je šakom i kapom, dok su ugovori o djelu sklapani mimo svih pravila, navodi se u Izvještaju o finansijskoj reviziji ovog ministarstva za 2025. godinu. Takođe, Kancelarija za reviziju institucija BiH je otkrila i da je delegacija Ministarstva tokom putovaja u Rusiju na krajnje netransparentan i nezakonit način knjižila troškove puta, međutim iako su otkrili brojne skandalozne propuste, revizori su Ministarstvu dali pozitivnu ocjenu.

Četvoročlana delegacija Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u kojoj je bio i Košarac, tokom putovanja u Rusiju nije štedjela, a nije se vodilo računa ni o tome da trošenje budžetskog novca bude zakonito. Revizori su otkrili da su za ovo putovanje iz budžeta isplaćene skoro 22 hiljade maraka.

Najskandaloznije od svega je to što se na potvrdana o hotelskoj rezervaciji i fotokopiji fakuture za prevoz uopšte ne navodi Ministarstvo niti imena ljudi iz delegacije.

“Na navedenim potvrdama, iako opis troška upućuje na usluge smještaja pružene članovima delegacije Ministarstva, kao kupac usluge naznačeno je Predstavništvo Republike Srpske u Ruskoj Federaciji, a ne Ministarstvo niti pojedinačni članovi delegacije. Na istom službenom putovanju izvršen je najam transportnih usluga za potrebe članova delegacije pri čemu je utvrđeno da je refundacija tih troškova u iznosu od 7.518 KM izvršena na temelju fotokopije fakture na kojoj je kao kupac usluge navedeno Predstavništvo Republike Srpske u Ruskoj Federaciji”, navodi se u Izvještaju.

Tako je javni novac isplaćen na osnovu fotokopije o rezervaciji, na Predstavništvo Republike Srpske, što predstavlja ozbiljan propust. Revizor navodi da su odgovorne osobe iz Košarčevog ministarstva na ove informacije ponudile usmena pravdanja da su to radili jer u Rusiji nije bilo moguće upotrebljavati platne kartice, pa je sve unaprijed platilo Predstavništvo Republike Srpske u Rusiji. Ove usmene tvrdnje, navodi revizor, nisu potkrijepljene nijednim dokazom.

“Međutim, nije nam prezentovana faktura za hotelski smještaj, dokumentacija o izvršenom plaćanju Predstavništva Republike Srpske za predmetne usluge, kao ni dokumentacija o izvršenom plaćanju članova delegacije odnosno povratu sredstava Predstavništvu”, stoji u Izvještaju.

Iz navedenog je jasno da ne postoji nikakva dokumentacija kojom bi bilo dokazano da je novac koji je navodno isplaćen zaista stigao do hotela i prevoznika. Nedeljko Glamočak iz SDS-a pita, zašto na sve što je otkriveno nema reakcije institucija?

“Prikazati te troškove pored originalnih računa u kopijama računa pa navodno nekim izjavama da je plaćeno u kešu pa sve to povući iz budžeta je zahvatanje po 3 osnova iz budžeta. Ono što je tragično u svemu tome je da zvanične institucije poput Kancelarije za reviziju institucija BiH to konstatuju u svome izvještaju, a onda daju pozitivno mišljenje o radu ministarstva. Na to se naravno ogluše i ostale institucije: tužilaštva i sudovi”, kaže Glamočak.

Tako nekažnjeno prolazi trošenje skoro 22 hiljade maraka na osnovu običnih fotokopija tuđih računa i usmenog pravdanja. Ovo nažalost nije jedina nezakonitost uočena u tom Ministarstvu.

BN

 

Nastavi čitati

Aktuelno