Connect with us

Svijet

AMERIKA ŠALJE UKRAJINI 20 milijardi dolara iz ZAMRZNUTIH ruskih sredstava

Ministarstvo finansija SAD najavilo je danas isplatu 20 milijardi dolara Ukrajini, u okviru inicijative G7 za vanredno ubrzanje prihoda (ERA) od 50 milijardi dolara.

„Ova sredstva od zamrznutih sredstava Rusije pružiće Ukrajini značajnu infuziju podrške dok brani svoju zemlju od ničim izazvanog agresorskog rata“, istakla je ministarka finansija Dženet Jelen.

Prema njenim riječima, 50 milijardi dolara koje zajedno obezbjeđuje G7 kroz ovu inicijativu pomoći će da se Ukrajini obezbijede resursi potrebni za otpor.

Jelen je navela da će ova akcija, zajedno sa američkom bezbjednosnom pomoći Ukrajini i narednim koracima na pooštravanju sankcija Rusiji, dodatno pozicionirati Ukrajinu da brani svoj suverenitet i „postigne pravedan mir“.

„Upravo sada, (ruski predsjednik Vladimir) Putin računa da ćemo se umoriti i na kraju povući. Ali, kroz kreiranje politike i jedinstvo G7, mi šaljemo nepogrešivu poruku odlučnosti tako što činimo da Rusija sve više snosi troškove svog ilegalnog rata, umjesto poreskih obveznika u našoj koaliciji“, istakla je američka ministarka finansija.

Kako se navodi u saopštenju objavljenom na sajtu Ministarstva finansija SAD, nakon ruske brutalne invazije na Ukrajinu, članice G7 su preduzele hrabre akcije da imobilišu rusku suverenu imovinu u svojim jurisdikcijama i obavezale se da će ta imovina ostati zamrznuta sve dok Rusija ne okonča agresiju i plati štetu koju je nanijela Ukrajini.

„Danas su Sjedinjene Američke Države ispunile svoju obavezu da obezbijede Ukrajini 20 milijardi dolara u okviru ove inicijative, tako što su ta sredstva prebacile u Fond za finansiranje resursa Svjetske banke za investiranje u jačanje ukrajinskog finansijskog posredničkog fonda (FORTIS Ukrajina FIF), preko kojeg će biti stavljen na raspolaganje Ukrajini“, naglašava se u saopštenju.

Napominje se da je kroz inicijativu ERA, Grupa 7 povukla neočekivane prihode od imobilizovane ruske suverene imovine, koristeći te prihode za podršku Ukrajini.

„Stalna podrška Ukrajini suočenoj sa ruskom agresijom pokazuje riješenost Sjedinjenih Američkih Država i naših partnera da brane demokratiju od zaraćenih autoritarnih režima, da zaštite globalnu ekonomiju i da ojačaju našu kolektivnu bezbjednost“, navodi se u saopštenju.

Ističe se da je podrška Ukrajini takođe od „vitalnog značaja za nacionalni interes Sjedinjenih Američkih Država“.

„Pustiti Ukrajinu da padne izazvalo bi dalju agresiju Putina i ugrozilo bezbjednost naših NATO saveznika u Evropi, koje smo ugovorom obavezni da branimo. Uspješna Ukrajina će pokazati riješenost Sjedinjenih Država i naših partnera da brane demokratiju od agresije, štite globalnu ekonomiju i jačaju našu kolektivnu bezbjednost“, zaključuje se u saopštenju američkog Ministarstva finansija.

U junu su se lideri G7 složili da Kijevu daju zajam od 50 milijardi dolara, djelimično finansiran kamatama od zamrznute ruske imovine koja je zaplijenjena nakon invazije u februaru 2022. godine.

Related Topics:

Svijet

Orban “EU treba da se pridruži Americi u rješavanju sukoba u Ukrajini”

Evropska unija treba da se pridruži američkom pristupu rješavanja sukoba u Ukrajini, nema smisla ići različitim putevima, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.

Ako Evropa teži prekidu vatre u Ukrajini, Orban je istakao da u tom slučaju treba da zaboravi na sankcije i vrati se normalnoj ekonomskoj saradnji sa Rusijom, a to će pružiti ogroman broj ekonomskih mogućnosti.

“ Evropljani moraju da shvate da nema smisla ići različitim putevima, hajde da se pridružimo Amerikancima. Potrebni su nam direktni američko-ruski, a zatim ili prije toga, rusko-evropski pregovori”, rekao je Orban za TV2.

On je dodao da rusko-ukrajinski pregovori nikada neće okončati ovaj rat.

“Nadamo se da će se to dogoditi što je prije moguće, ali zasad možemo samo da se nadamo tome”, istakao je Orban.

Mađarski premijer je izrazio nadu da će se uskoro dogoditi sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa, kako bi strane mogle da razgovaraju ne samo o sukobu u Ukrajini, već i o “pitanju sankcija i ekonomske saradnje”.
Nezavisne

Nastavi čitati

Svijet

DRAMA U RUMUNIJI! Policija izvela predsjedničkog kandidata sa biračkog mjesta

Predsjedničkog kandidata na izborima u Rumuniji i lidera Alijanse za ujedinjenje Rumuna Đorđa Simiona policija je izvela sa biračkog mjesta u Mogošoaji, predgrađu Bukurešta, nakon što je pokušao da da izjavu za medije.

Simion je sa favoritom na prošlogodišnjim poništenim izborima, Kalinom Đorđeskuom, namjeravao da da izjavu za medije na biračkom mjestu odmah nakon glasanja, ali ih je policijac zamolio da odu.

“Nije u redu to što ste upravo uradili”, rekao je Simion policajcu.

Policajac je političarima rekao da su javni nastupi zabranjeni u prostorima za glasanje, nakon čega su bili primorani da izađu u hodnik škole, u kojoj se nalazi biračko mjesto, prenose mediji.

Nakon što je napustio biračko mjesto, Đorđesku je novinarima rekao da je glasao za hrišćansku Rumuniju i porodične vrijednosti.

U Rumuniji se održava drugi krug ponovljenih predsjedničkih izbora na kojima bi Simion mogao da bude izabran za predsednika.

Nastavi čitati

Svijet

USTOLIČEN PAPA LAV XIV “U Crkvi nema mjesta za religijsku propagandu i igre moći”

U Vatikanu je održana inauguracijska misa pape Lava XIV., čime je i službeno ustoličen na čelo Katoličke crkve.

Čak 250 tisuća ljudi okupilo se na Trgu svetog Petra. Na službenom početku njegova pontifikata bio je i niz svjetskih čelnika te visokih uzvanika.

Papa Lav XIV. održao je propovijed. Pozvao je pritom na jedinstvo, ljubav i mir.

Papa Lav XIV rekao je da u Crkvi nema mjesta za religijsku propagandu ili igre moći, te pozvao na humanost i jedinstvo.

Papa je tokom inauguralne mise istakao da želi da sačuva bogato nasljedstvo i učenje Crkve, ali i da se suoči sa modernim izazovima. Osudio je ekonomski sistem koji “eksploatiše” zemlju i marginalizuje siromašne.
Obraćajući se hiljadama ljudi na Trgu Svetog Petra, papa je naglasio potrebu da Crkva, koja broji 1,4 milijarde članova, ostane ukorijenjena u svojoj tradiciji, a da ne postane zatvorena.

“Pokušaću da upravljam tako da nikada ne padnem u iskušenje da budem autokrata”, istakao je papa Lav XIV.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno