Connect with us

Politika

AMNEZIJA? Bivši ambasador BiH se NE SJEĆA gdje je nestalo 1,2 miliona evra?!

Najmanje 1,2 miliona evra koje su vlasti Kuvajta donirale Ambasadi BiH u toj zemlji misteriozno je nestalo.

Donirani novac je, prema dokumentaciji u posjedu portala Istraga.ba, nestajao u periodu od jula 2017. do kraja 2023. godine.

U pitanju su sredstva koja je Kuvajt donirao Ambasadi BiH još od 1994. godine. Sve do 2017. novac je stizao preko bankovnog računa, ali je tada, odlukom tadašnjeg ambasadora Mehmeda Halilovića (danas savjetnik ministra Rame Isaka), donacija počela da se prima u gotovini. Od tada se gubi svaki trag novcu.

O svemu ovome postoje zapisnici u Ministarstvu spoljnih poslova BiH i u Predsjedništvu BiH. Tužilaštvo BiH je otvorilo istragu. A evo šta je dosad otkrio ovaj portal.

Od septembra 2023. ambasador BiH u Kuvajtu je Nusret Čančar. Prema njegovom izvještaju od 21. marta 2024, Ambasada BiH u Kuvajtu zatečena je u katastrofalnom stanju. Telefoni su bili isključeni zbog neplaćenih računa, a ukupan dug iznosio je oko 4677 evra. Ambasador Čančar je obavijestio Ministarstvo spoljnih poslova BiH o situaciji, ali mu je rečeno da “Ministarstvo neće plaćati te račune jer su zastarjeli i ne postoji potpuna dokumentacija”, prenosi Istraga

“Rečeno mi je da preko Ministarstva spoljnih poslova Kuvajta uložim žalbu, što sam i učinio. Tek 26. decembra 2023. godine, uz nekoliko pismenih intervencija, dobio sam sastanak kod pomoćnika ministra za konzularna pitanja”, naveo je u svom izvještaju ambasador Čančar.

A onda – šok.

“Službenik MVP Kuvajta mi je rekao “da se čudi što nismo platili te račune kad smo to mogli učiniti više puta iz sredstava koje MVP Kuvajta donira Ambasadi radi pomoći njenom radu”. Bilo mi je neprijatno”, napisao je ambasador Čančar.

Nakon sastanka, Ambasada BiH zvanično traži pregled svih donacija iz posljednjih deset godina. Umjesto odgovora, ambasador dobija poziv iz Ministarstva spoljnih poslova Kuvajta. Sastanak je zakazan za 5. februar.

“U blagajni Ministarstva spoljnih poslova Kuvajta me dočekuje nižerangirani službenik po imenu Fuad Al Šamari, sa još jednim kolegom koji se nije predstavio. Poslije kurtoazne dobrodošlice obavještavaju me da su pripremili dvije posljednje tranše pomoći za Ambasadu BiH u iznosu od 30 hiljada kuvajtskih dinara, što je po tadašnjem kursu iznosilo oko 90 hiljada evra. Vidno iznenađen, pitam povodom čega, a oni mi kažu da je to redovna dotacija Ministarstva – 5000 kuvajtskih dinara mjesečno za oktobar, novembar, decembar 2023. i januar, februar, mart 2024”, naveo je ambasador Čančar.

Nakon identifikacije, tražili su da potpiše potvrdu o prijemu. Očekivao je ček.

“Ali jedan od njih donosi kesu s logom MVP Kuvajta i stavlja u nju dva paketa gotovine… Pokazuju mi novčanice bankarski upakovane u apoenima od po 10 kuvajtskih dinara i kažu – to je to”, prepričao je ambasador.

Sa tim novcem Čančar se vraća u ambasadu i polaže doniranih 90 hiljada evra na njen račun. Postoji i dokaz o tome.

Ubrzo potom dolazi do još jedne čudne situacije – prvi sekretar ambasade BiH u Kuvajtu, Bojan Jožanc, iznenada daje otkaz i napušta ambasadu, odnosno Ministarstvo spoljnih poslova BiH. Ambasador Čančar tada počinje da pretražuje arhivu. Većina dokumentacije je uništena ili oštećena, ali pronalazi jedan ključni dokument.

“Ambasada BiH upućuje srdačne pozdrave Ministarstvu spoljnih poslova Države Kuvajt i ima čast da vas obavijesti da je prvi sekretar Ambasade BiH, Bojan Jožanc, ovlašten da prima novčana sredstva namijenjena Ambasadi BiH od strane MVP Države Kuvajt”, navedeno je u dopisu koji je 11. jula 2017. godine Ministarstvu spoljnih poslova Kuvajta poslao tadašnji ambasador Mehmed Halilović.

Od jula 2017. do kraja 2023. godine, Ambasada BiH u Kuvajtu je mjesečno primala 15 hiljada evra u kešu. U Ambasadi ne postoji nijedan trag da je taj novac ikada položen na račun ili iskorišćen za potrebe ambasade. U tom periodu ambasadori BiH u Kuvajtu bili su Mehmed Halilović i Sanjin Halimović.

Prije njih, ambasador BiH u Kuvajtu bio je Senahid Bristrić. On je u razgovoru za Istragu potvrdio da je Kuvajt od uspostavljanja ambasade 1994. godine donirao sredstva BiH.

“Taj novac je uvijek bio polagan ili uplaćivan na račun ambasade i korišćen za službene potrebe. Sjećam se da me je, kad je postao ambasador, zvao Mehmed Halilović i pitao šta sam ja radio sa tim novcem. Objasnio sam mu da se koristio za rad ambasade, a on mi je rekao da su mu Kuvajćani rekli kako taj novac pripada ambasadoru. Ne znam s kim je razgovarao, ali znam da je taj novac uvijek pripadao ambasadi”, rekao je Bristrić.

S druge strane, Halilović tvrdi da o novcu nije pričao sa Bristrićem. Na pitanje ko mu je dao odobrenje da potpiše akt kojim se traži da donacije budu primane u kešu, kaže da se – “ne sjeća”.

“Gdje su pare?”, pitamo bivšeg ambasadora Halilovića.

“Ne znam. Nisam ja uzimao. Bio sam tu kratko, nekih 7-8 mjeseci. Ne sjećam se šta se dešavalo”, odgovorio je Halilović.

Kasnije je poslao poruku u kojoj piše: “Poštovani, ne sjećam se da sam bilo šta potpisao”.

Aktuelni ambasador Nusret Čančar o svemu je obavijestio i istražne organe. SIPA je 6. decembra prošle godine dostavila Ambasadi BiH u Kuvajtu obavještenje da ambasador, prilikom dolaska u BiH, da izjavu u vezi s “dugogodišnjim otuđivanjem novca iz Ambasade u Kuvajtu”.

Istovremeno, Ministarstvo spoljnih poslova BiH formiralo je tročlanu komisiju koja je otišla u Kuvajt da ispita sve navode. U zapisniku komisije (Đorđe Latinović, Mile Sadžak i Amir Čorbo) stoji da je ambasador Čančar naveo da je Ambasada BiH 11. jula 2017. godine poslala dopis Ministarstvu, kojim se odobrava preuzimanje donacija. U tom trenutku ambasador je bio Mehmed Halilović.

Related Topics:

Politika

DA NIJE SMIJEŠNO BILO BI TUŽNO! Investitori iz Singapura “isparili”

Ni četiri mjeseca nakon velike najave o izgradnji vjetroparka kod Trebinja čija se vrijednost procjenjuje na milijardu i po KM – konkretnih informacija nema.

Ko su investitori, gdje je projekat zapeo i zašto izostaju odgovori – pitanja su na koja ni nakon 4 mjeseca nismo dobili jasne odgovore.

Dok nadležni izbjegavaju kamere, opozicija tvrdi – riječ je o još jednoj predizbornoj priči.

Od najave da će investitori iz Singapura graditi vjetroelektranu u Trebinju do danas – gotovo potpuna tišina.

Na dopis koji smo još u decembru uputili na jedini dostupni mejl firme Zodic energy – odgovor nikada nije stigao. Pokušaji da dobijemo konkretnije informacije vodili su nas do Gradske uprave.

U neformalnom razgovoru, načelnica Odjeljenja za prostorno uređenje Amerisa Zavitan Jeftović rekla nam je da niko iz Gradske uprave Trebinje nije imao direktan kontakt sa firmom iz Singapura, već da je posrednik bio Zoran Butulija.

Ipak, pred kamere nije željela – prvo zbog viroze, a mjesec dana kasnije nije ispunila obećanje da će dati izjavu. Pred kamere nije želio ni Zoran Butulija, koji nam je, takođe u neformalnom razgovoru rekao da je u partnerstvu Zhongbo grupe koja je zvanično ranije odustala od projekta i Zodic energy u Banjaluci registrovana firma koja treba da gradi vjetropark u Trebinju. Butulija nas upućuje na Gu Šoućjena, direktora firme registrovane u Banjaluci.

Na naš upit, Šoiućjen nam je odgovorio da se trenutno nalazi u Kini te da će se vratiti u Banjaluku kroz desetak dana kada možemo dobiti odgovore. Nakon toga komunikacija je prekinuta pa ni nakon mjesec dana nemamo povratnu informaciju.

Sve to otvara niz pitanja – ko zapravo stoji iza projekta, kakva je veza između kineskih, singapurskih, ali i indijske firme sličnog naziva Zodiac energy do koje nas je dovela potraga za informacijama o singapurskoj firmi Zodic energy.

Zbog svega onoga što je ostalo nejasno, opozicija izražava ozbiljnu sumnju da će projekat uopšte biti realizovan, upozoravajući da se slične priče često aktiviraju upravo uoči izbora.

‘‘Tu je umiješano i nama jedno poznato ime firma Net invest iz Beograda na čijem je čelu Zoran Butulija, a koja je inače, gle čuda, davala papiur i neku vrstu opravdanja i procjene vrijednosti Komsar enerdžija kad ga je od Serdarova kupovao Luka Petrović i ERS i kad smo izgubili 300 miliona KM.

Čim vidite jedne te iste firme, ista imena, a već smo zbog njih izgubili stotine miliona maraka, ni ovdje ne možete očekivati ništa dobro. Ja bih volio da se naprave te vjetroelektrane i da Trebinje dobija 15 miliona KM godišnjih prihoda i da imamo nove izvore električne energije ali iskustvo nas uči da nijedan projekat ove vlasti za 20 godina korumpirana vlast nije mogla da završi, a pitanje je do kada će narod da podržava korumpiranu vlast iza koje ostaju samo desetine i stotine miliona KM izgubljenih sudskih sporova‘‘, rekao je za našu televiziju Nebojša Vukanović, lider liste Za pravdu i red.

Da je sve u vezi sa projektom vjetroelektrane u Trebinju od samog starta sumnjivo, smatra i Milica Radovanović. Predsjednik Gradskog odbora Srpske demokratske stranke u Trebinju.

‘‘Naše vlasti nama pričaju o milionskim iznosima koje planiraju dati firmi koja maltene ne postoji, mi nemamo nikakve transparentne podatke o njihovom poslovanju. Dakle, kako ste vi u stanju da nekome date milionski posao nekome za koga ne znate da li je uopšte kredibilan i sposoban da ispuni bilo šta od očekivanja koja vi imate.

Naš narod očigledno nije ni zainteresovan, mi brinemo brojne druge brige, kako da preživimo od dana do dana, kako da platimo gorivo, račune za struju i ostalo tako da mi o nekim firmama iz Singapura i milionskim iznosima koje poslove im dodjelujemo uopšte nemamo vremena da se njima bavimo‘‘, smatra Milica Radovanović.

Bez odgovora nadležnih, bez jasnih investitora i sa sve više nelogičnosti – priča o vjetroparku za sada više liči na političko obećanje nego na konkretan projekat

Reklo bi se da je priču o trebinjskom vjetroparku odnio vjetar – ali je izvjesno da će je isti taj vjetar ponovo donijeti prvom prilikom, i to baš u vrijeme predizborne kampanje. A dok se nadležni kriju iza izgovora i izbjegavaju javnost, ostaje stara izreka – ko želi, nađe način, a ko neće, nađe izgovor.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

REVIZORI ANALIZIRALI DODIKOV BUDŽET! Više od 60 miliona KM potrošeno ne može se objasniti gdje?!

Revizori u Republici Srpskoj češljali su između ostalog i finansijsku dokumentaciju Službe predsjednika Republike Srpske za cijelu prošlu godinu. Većinom 2025. godine na funkciji predsjednika Republike Srpske nalazio se Milorad Dodik. Njega je tek 22. oktobra te godine na ovoj funkciji (kao vršilac dužnosti) naslijedila Ana Trišić-Babić.

Smještaj i putovanja

U izvještaju kojeg potpisuje glavna revizorka Božana Trninić navodi se da Služba predsjednika Republike Srpske u kontekstu finansijske revizije za 2025. godinu dobija pozitivnu ocjenu.

Tako ova revizija, kako je navela, nije našla ništa sporno u domenu raspisanih jabavki u ukupnom iznosu od 2,7 miliona KM, iako su čak sklopljena 23 direktna sporazuma.

Riječ je o najnetransparentnijem obliku javnu nabavke.

Služba predsjednika Republike Srpske kojom je veći dio 2025. godine šef bio Dodik, kako se navodi, imala je rashode od 83.709.101 KM. Samo na lična primanja otišlo je skoro pet miliona KM odnosno 4.935.163 КM.

Rashodi po osnovu korištenja roba i usluga iskazani su u iznosu od 66.826.135 КM.

Čine ih rashodi po osnovu zakupa, utroška energije, komunalnih, komunikacionih i transportnih usluga, režijskog materijala, putovanja i sl.

Na putovanja i smještaj otišlo je skoro pola miliona KM, a na korištenje mobilnih telefona u prošloj godini spiskano je 115.158 KM.

Posebno je zanimljiv nalaz revizora koji konstatuje da je “pojeo” najveći dio rashoda odnosno skoro 62 miliona KM.

“Ostali neklasifikovani rashodi iskazani su u iznosu od 61.925.703 КM, a odnose se na rashode za stručno usavršavanje zaposlenih (7.036 КM), rashode za bruto naknade za rad van radnog odnosa (1.005.211 КM), po osnovu reprezentacije (257.672 КM), za poreze, doprinose i neporeske naknade na teret poslodavca (18.048 КM) i ostale nepomenute rashode (60.637.736 КM)”, ističe se u izvještaju.

Pripadnicima MUP-a za osiguranje otišlo 137.955 KM

“Nepomenuti” rashodi od 60.637.736 KM koji čine više od 70 posto od ukupnih rashoda od 83.709.101 KM nisu dalje elaborirani u ovom izvještaju.

Zanimljiva je i struktura naknada za rad određenim saradnicima.

“Rashodi za bruto naknade za rad van radnog odnosa odnose se na senatorski dodatak članovima Senata Republike Srpske (31.880 КM), funkcionalni dodatak savjetnicima koji su angažovani bez zasnivanja radnog odnosa u Službi predsjednika (430.147 КM), rashode za bruto naknade po ugovoru o djelu (405.229 КM) i naknade angažovanim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za poslove obezbjeđenja predsjednika Republike (137.955 КM)”, istaknuto je u izvještaju.

(Fokus.ba) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

BLANUŠA O GORIVU I POTEZIMA VLADE “Umjesto 14, vrate 4 KM i tvrde da su pomogli!”

Predsjednik Srpske demokratske stranke Branko Blanuša ponovo je apelovao na delegate SNSD-a u Domu naroda PS BiH da zaštite egzistenciju građana i omoguće privremeno zamrzavanje akciza. “Imamo najniže plate u regionu i najskuplje gorivo. Nije nikakva pomoć to što se na benzinskim pumpama vraća 10 feninga po litru, jer država od građana uzme 30 feninga akciza i još PDV na taj iznos, što znači da po litru dizela izdvojimo 35 feninga. Uzmu 35 feninga, vrate 10 i kažu da su pomogli. Zamrzavanjem akciza, na rezervoar od 40 litara dizela, cijena bi bila manja za 14 KM. Nije pomoć nego ponižavanje građana to što umjesto 14 KM vrate 4 KM”, naglašava Blanuša.

On ilustruje primjerom da je prosječna plata u Hrvatskoj duplo veća nego u Republici Srpskoj i BiH, ali njihova Vlada reaguje svako 14 dana i cijene goriva su niže nego u BiH. “Isto rade i Vlada Srbije, gdje je prosječna plata za 200 evra veća nego u Republici Srpskoj, kao i u Crnoj Gori gdje je prosječna plata isto veća za 200 evra nego kod nas. Samo naša vlast se ponaša u maniru `Selo gori, a baba se češlja`”.

Predsjednik SDS-a ističe da su priče o navodnom prenosu nadležnosti čista budalaština.

“Nadležnost nad sistemom indirektnog oporezivanja je prenijeta prije dvije decenije i sve što se tiče indirektnih poreza je u nadležnosti institucija na nivou BiH. Ako se SNSD-u nije dopala mogućnost da Savjet ministara može intervenisati, jer je to operativno i
najjednostavnije rješenje, i ako sumnjaju u svoje ministre u Savjetu ministara, onda su mogli djelovati amandmanski i reći da Parlamentarna skupština BiH u slučaju krize može zamrznuti akcize na period do šest mjeseci. Izostanak takvog amandmana jasno govori
da je njihov jedini cilj da sav teret krize svale na pleća naroda”, konstatuje Blanuša.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša navodi da je inflatorni udar prisutan svuda i da bez ozbiljne i sistemske intervencije države kojom bi se sačuvala energetska stabilnost možemo očekivati dalji rast i onako rekordnog broja siromašnih.

“Znam da oni sa platama od preko 6.000 KM ne razmišljaju o cijenama hljeba, goriva, lijekova, pa ih pozivam da jedan mjesec pokušaju preživjeti od 1.600 KM”, poručio je Blanuša.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno