Connect with us

Politika

AMNEZIJA? Bivši ambasador BiH se NE SJEĆA gdje je nestalo 1,2 miliona evra?!

Najmanje 1,2 miliona evra koje su vlasti Kuvajta donirale Ambasadi BiH u toj zemlji misteriozno je nestalo.

Donirani novac je, prema dokumentaciji u posjedu portala Istraga.ba, nestajao u periodu od jula 2017. do kraja 2023. godine.

U pitanju su sredstva koja je Kuvajt donirao Ambasadi BiH još od 1994. godine. Sve do 2017. novac je stizao preko bankovnog računa, ali je tada, odlukom tadašnjeg ambasadora Mehmeda Halilovića (danas savjetnik ministra Rame Isaka), donacija počela da se prima u gotovini. Od tada se gubi svaki trag novcu.

O svemu ovome postoje zapisnici u Ministarstvu spoljnih poslova BiH i u Predsjedništvu BiH. Tužilaštvo BiH je otvorilo istragu. A evo šta je dosad otkrio ovaj portal.

Od septembra 2023. ambasador BiH u Kuvajtu je Nusret Čančar. Prema njegovom izvještaju od 21. marta 2024, Ambasada BiH u Kuvajtu zatečena je u katastrofalnom stanju. Telefoni su bili isključeni zbog neplaćenih računa, a ukupan dug iznosio je oko 4677 evra. Ambasador Čančar je obavijestio Ministarstvo spoljnih poslova BiH o situaciji, ali mu je rečeno da “Ministarstvo neće plaćati te račune jer su zastarjeli i ne postoji potpuna dokumentacija”, prenosi Istraga

“Rečeno mi je da preko Ministarstva spoljnih poslova Kuvajta uložim žalbu, što sam i učinio. Tek 26. decembra 2023. godine, uz nekoliko pismenih intervencija, dobio sam sastanak kod pomoćnika ministra za konzularna pitanja”, naveo je u svom izvještaju ambasador Čančar.

A onda – šok.

“Službenik MVP Kuvajta mi je rekao “da se čudi što nismo platili te račune kad smo to mogli učiniti više puta iz sredstava koje MVP Kuvajta donira Ambasadi radi pomoći njenom radu”. Bilo mi je neprijatno”, napisao je ambasador Čančar.

Nakon sastanka, Ambasada BiH zvanično traži pregled svih donacija iz posljednjih deset godina. Umjesto odgovora, ambasador dobija poziv iz Ministarstva spoljnih poslova Kuvajta. Sastanak je zakazan za 5. februar.

“U blagajni Ministarstva spoljnih poslova Kuvajta me dočekuje nižerangirani službenik po imenu Fuad Al Šamari, sa još jednim kolegom koji se nije predstavio. Poslije kurtoazne dobrodošlice obavještavaju me da su pripremili dvije posljednje tranše pomoći za Ambasadu BiH u iznosu od 30 hiljada kuvajtskih dinara, što je po tadašnjem kursu iznosilo oko 90 hiljada evra. Vidno iznenađen, pitam povodom čega, a oni mi kažu da je to redovna dotacija Ministarstva – 5000 kuvajtskih dinara mjesečno za oktobar, novembar, decembar 2023. i januar, februar, mart 2024”, naveo je ambasador Čančar.

Nakon identifikacije, tražili su da potpiše potvrdu o prijemu. Očekivao je ček.

“Ali jedan od njih donosi kesu s logom MVP Kuvajta i stavlja u nju dva paketa gotovine… Pokazuju mi novčanice bankarski upakovane u apoenima od po 10 kuvajtskih dinara i kažu – to je to”, prepričao je ambasador.

Sa tim novcem Čančar se vraća u ambasadu i polaže doniranih 90 hiljada evra na njen račun. Postoji i dokaz o tome.

Ubrzo potom dolazi do još jedne čudne situacije – prvi sekretar ambasade BiH u Kuvajtu, Bojan Jožanc, iznenada daje otkaz i napušta ambasadu, odnosno Ministarstvo spoljnih poslova BiH. Ambasador Čančar tada počinje da pretražuje arhivu. Većina dokumentacije je uništena ili oštećena, ali pronalazi jedan ključni dokument.

“Ambasada BiH upućuje srdačne pozdrave Ministarstvu spoljnih poslova Države Kuvajt i ima čast da vas obavijesti da je prvi sekretar Ambasade BiH, Bojan Jožanc, ovlašten da prima novčana sredstva namijenjena Ambasadi BiH od strane MVP Države Kuvajt”, navedeno je u dopisu koji je 11. jula 2017. godine Ministarstvu spoljnih poslova Kuvajta poslao tadašnji ambasador Mehmed Halilović.

Od jula 2017. do kraja 2023. godine, Ambasada BiH u Kuvajtu je mjesečno primala 15 hiljada evra u kešu. U Ambasadi ne postoji nijedan trag da je taj novac ikada položen na račun ili iskorišćen za potrebe ambasade. U tom periodu ambasadori BiH u Kuvajtu bili su Mehmed Halilović i Sanjin Halimović.

Prije njih, ambasador BiH u Kuvajtu bio je Senahid Bristrić. On je u razgovoru za Istragu potvrdio da je Kuvajt od uspostavljanja ambasade 1994. godine donirao sredstva BiH.

“Taj novac je uvijek bio polagan ili uplaćivan na račun ambasade i korišćen za službene potrebe. Sjećam se da me je, kad je postao ambasador, zvao Mehmed Halilović i pitao šta sam ja radio sa tim novcem. Objasnio sam mu da se koristio za rad ambasade, a on mi je rekao da su mu Kuvajćani rekli kako taj novac pripada ambasadoru. Ne znam s kim je razgovarao, ali znam da je taj novac uvijek pripadao ambasadi”, rekao je Bristrić.

S druge strane, Halilović tvrdi da o novcu nije pričao sa Bristrićem. Na pitanje ko mu je dao odobrenje da potpiše akt kojim se traži da donacije budu primane u kešu, kaže da se – “ne sjeća”.

“Gdje su pare?”, pitamo bivšeg ambasadora Halilovića.

“Ne znam. Nisam ja uzimao. Bio sam tu kratko, nekih 7-8 mjeseci. Ne sjećam se šta se dešavalo”, odgovorio je Halilović.

Kasnije je poslao poruku u kojoj piše: “Poštovani, ne sjećam se da sam bilo šta potpisao”.

Aktuelni ambasador Nusret Čančar o svemu je obavijestio i istražne organe. SIPA je 6. decembra prošle godine dostavila Ambasadi BiH u Kuvajtu obavještenje da ambasador, prilikom dolaska u BiH, da izjavu u vezi s “dugogodišnjim otuđivanjem novca iz Ambasade u Kuvajtu”.

Istovremeno, Ministarstvo spoljnih poslova BiH formiralo je tročlanu komisiju koja je otišla u Kuvajt da ispita sve navode. U zapisniku komisije (Đorđe Latinović, Mile Sadžak i Amir Čorbo) stoji da je ambasador Čančar naveo da je Ambasada BiH 11. jula 2017. godine poslala dopis Ministarstvu, kojim se odobrava preuzimanje donacija. U tom trenutku ambasador je bio Mehmed Halilović.

Related Topics:

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Politika

PUKOTINE U ČOVIĆEVOM TABORU: Procurio audio sa sjednice najužeg rukovodstva HNS-a

Nakon što su u javnost ‘procurili’ audiosnimak sa sjednice Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH (HNS BiH), održane u petak, a koje je objavio portal Otpor, otvorilo se pitanje koje u ovom slučaju možda ima veći politički značaj od samog sadržaja rasprave. Kako je snimak uopšte dospjeo u javnost?

Iz objavljenih audiozapisa može se čuti da je značajan dio diskusije bio posvećen Zdenku Lučiću, kandidatu hrvatske ‘petorke’ za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i opštim izborima u oktobru.

Međutim, ključno pitanje u ovom slučaju nije samo sadržaj sjednice, nego činjenica da je audiozapis iz jedne od najzatvorenijih političkih struktura, ne samo u hrvatskom političkom korpusu, nego uopšte u BiH postao javan.

Naime, Predsjedništvo HNS-a broji 30 članova, a na njegovom čelu je Dragan Čović, ujedno i lider HDZ-a BiH i riječ je o krovnom organu jednog tijela u kojem HZDBiH ima dominantnu ulogu.

U tom kontekstu, curenje snimaka dobija dodatnu težinu i sigurno je indikator odnosa unutar HNS-a koji su već ranije napustile neke strake nezadovoljne odnosom prema njima.

Činjenica da su snimak iz najvišeg tijela HNS-a završio u javnosti pokazuje visok stepen sumnje u postojanje ‘krtice’ unutar sistema koji se inače predstavlja kao čvrsto organizovan i politički usklađen.

Posebnu težinu cijelom slučaju daje i činjenica da Predsjedništvo HNS-a broji ograničen broj članova, njih 30 što samim tim sužava krug ljudi koji su mogli imati direktan pristup sjednici i njenom sadržaju.

Zato je vjerovatno i to dodatni problem za Čovića koji se sudeći prema objavljenom snimku ‘otvorio’ pred ‘prijateljima’ i priznao da mu je ‘izletio’ komentar o Lučičevim optužbama na njegov račun i ne sluteći da će se rasprava naći u javnosti.

U tom smislu, ovaj slučaj se sve više interpretira kao indikator odnosa unutar HNS-a i HDZ-a BiH i kao potencijalni signal da u toj organizaciji ne ‘teku med i mlijeko’ kako se pokušava predstaviti u javnosti i da Čovića čeka teža izborna kampanja od onih prethodnih nekoliko godina.

(Raport)

Nastavi čitati

Aktuelno