Pare za održavanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske su tu, ali tu su i dva suprotstavljena stava – dok Centralna izborna komisija (CIK) BiH tvrdi da će biti biran nasljednik Milorada Dodika, on poručuje da od toga nema ništa.

Nova epizoda ove poprilično zamršene sapunice emitovana je u utorak – na sjednici Predsjedništva BiH, gdje je preglasana Željka Cvijanović, a prihvaćen amandman predsjedavajućeg Željka Komšića da se obezbijedi novac kako bi građani Srpske izašli na birališta. Međutim, Dodik je nekoliko dana prije toga bio jasan i kategoričan.

“Nijedna škola, dom kulture na prostoru Republike Srpske, neće moći da se koriste za održavanje izbora. Bilo kakvo učešće ljudi u biračkim odborima povodom tih izbora takođe. Izmijenićemo zakone i donijećemo da je to dio krivične odgovornosti za rušenje ustavnog poretka Republike Srpske. Na taj način ćemo reći ljudima da se drže po strani. Postoji niz stvari koje ćemo činiti u vezi s tim pitanjem. To su legitimni procesi”, rekao je Dodik.

On je to u Banjaluci izjavio u nedjelju, a već u ponedjeljak, novi zaplet stiže iz Sarajeva: Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH odbilo je njegovu žalbu protiv odluke CIK BiH od 6. avgusta o prestanku mandata. Iz CIK-a su još početkom ovog mjeseca pojasnili šta to znači u praksi.

“Po pravosnažnosti naše odluke, CIK BiH će donijeti odluku o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora”, rekli su iz CIK-a.

Vehid Šehić, bivši član CIK-a, vjeruje, kako kaže, da će pobijediti razum. Zakon je, poručuje, jasan.

“Prema Izbornom zakonu BiH, CIK je dužan da raspiše prijevremene izbore, koji moraju biti održani u roku od 90 dana, s tim što u prvih 30 dana ne može biti zakazan datum održavanja, jer CIK mora pripremiti sve, odnosno glasačke listiće i drugi izborni materijal”, kaže Šehić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, ako poštujemo zakon i ako se borimo za ustavni patriotizam, odnosno vladavinu prava, za njega su prijevremeni izbori neupitni.

“Ja želim da vjerujem da će pobijediti razum i da će biti održani ti prijevremeni izbori. Moram da naglasim da mi nemamo minimalan cenzus za izlazak birača da bi izbori bili legalni i legitimni. Znači, teoretski govoreći, može izaći 1.000 ljudi i po Izbornom zakonu biće proglašeni rezultati izbora na osnovu tog broja glasova. U svakom slučaju, odgovornost je u prvom redu na CIK-u, ali i na ostaloj izbornoj administraciji, pri čemu mislim na gradske i opštinske izborne komisije, koje moraju poštovati odluku CIK-a, odnosno Izborni zakon BiH”, naglasio je Šehić.

Sudeći prema riječima političke analitičarke iz Banjaluke Tanje Topić, za nju dileme nema.

“Prijevremeni izbori će biti održani, mislim da tu nema dileme, unatoč zapaljivoj retorici i prijetnjama da od njih nema ništa, veoma je opasno i rizično uvlačiti mnogo ljudi u činjenje krivičnih djela”, kaže Topićeva za “Nezavisne novine”.

Prof. dr Drago Vuković, senator Republike Srpske, kaže da postoji nekoliko mogućih scenarija.

“Formalno-pravno izbori će biti raspisani, a da li će i kako biti održani, to u ovom trenutku niko ne zna. Ovdje se može analizirati legitimitet onih koji raspisuju izbore. CIK je otuđeno strano tijelo iznad sistema, potpuno u funkciji OHR-a, nešto slično kao Sud i Tužilastvo. Tome treba dodati da je CIK politizovana institucija, što je apsurd”, kaže Vuković.

Drugi scenario bi, dodaje, bio da izbori budu održani ako neki politički akteri prihvate da to urade i to može biti nešto slično kao izbori na Kosovu. Dakle, kako je istakao, teorijski je moguće da neki kandidat za predsjednika Republike Srpske to postane i ako na njih izađe i samo pet odsto birača.

“Postoji mogućnost da se politički akteri u Republici Srpskoj dogovore o bojkotu izbora, što bi bila najbolja varijanta odgovora na sve ove igrarije iz Sarajeva i od Kristijana Šmita. Tu mogućnost najavio je Draško Stanivuković, ali nisam siguran da su ga dobro razumjeli njegovi iz PDP-a, a posebno drugi iz opozicije”, ističe Vuković.

Jedna od varijanti je, dodaje, da se izbori u Republici Srpskoj spriječe po svaku cijenu i da institucije u Srpskoj na svim nivoima to onemoguće.

“Ovdje u svim ovim mogućim situacijama ostaje kao nepoznanica stav pravosudnih institucija na nivou BiH i ponašanje ino-faktora, posebno onog institucionalno prisutnog poput OHR-a”, rekao je Vuković.