Connect with us

Društvo

ANALIZA POKAZALA: Dvije milijarde potrošili na “izuzeće” od javnih nabavki

Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine sprovela je analizu primjene izuzeća od Zakona o javnim nabavkama, koja je pokazala da je u periodu od 2023. do 2025. godine potrošeno više od dvije milijarde KM bez primjene osnovnih principa javnih nabavki, međutim, stručnjaci koji prate tendere u BiH kažu da to nije ništa novo i da se tako radi godinama.

“Mi smo sličnu analizu radili još 2012. ili 2013. godine mislim. I te godine bilo je opljačkano na isti način 1,5 milijardi maraka i to nije ništa novo. To se zna godinama i pitanje je zašto to do danas nisu rješavali. Sve je manipulacija i tome se, na ovaj način kako se radi, ne može stati u kraj”, rekao je Rajko Kecman iz Udruženja građana “Tender”.

On kaže da imamo situacije da pojedine javne firme same sebe proglase da su izuzete iz javnih nabavki, a zakon je takav da kazne i ne postoje ili su u najmanju ruku smiješne.

“Tenderi milionski, a kazne 300 KM, pa to nije normalno. Sad ove najnovije izmjene idu za tim da kažnjavaju ponuđače. Šta su oni krivi? Sve se radi naopako”, kazao je Kecman.

Kada je riječ o analizi Agencije za javne nabavke, osim toga što je pokazala da je potrošeno dvije milijarde KM bez primjene osnovih principa transparentnosti i konkurencije, konstatovano je i da su najveći finansijski iznosi vezani za kredite, koncesije, pravne usluge i “određene infrastrukturne oblasti”.

Analiza je pokazala i da je u 2023. godini evidentirano gotovo 19.000 izuzeća vrijednih 660 miliona KM, a godinu kasnije, odnosno u 2024. godini broj izuzeća je smanjen na 14.399, ali je vrijednost porasla na 1,14 milijardi KM.

“Samo u prvih pet mjeseci 2025. godine realizovano je dodatnih 160 miliona KM kroz izuzeća”, navodi se u analizi koju je uradila Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine, u kojoj se dodaje i da je značajan dio izuzeća vezan za velike subjekte i sektorske ugovorne organe, što ukazuje na sistemske probleme.

U Agenciji navode da ovakav trend potvrđuje da postoje regulatorne praznine i nedovoljno transparentne oblasti koje otvaraju prostor za “korupcijske rizike”, “slabe tržišnu konkurenciju” i dovode u pitanje efikasno upravljanje javnim sredstvima.

“Sve to što se radi i što je Agenciji sporno je zakonski u redu jer takav je zakon napravljen i nije bilo volje da se promjeni, i tu je sva mudrost. Zakon treba to regulisati i treba se dosljedno primjenjivati, a ne kao što se sada radi”, rekao je Kecman.

Kada je riječ i mjerama koje bi spriječile malverzacije, u Agenciji za javne nabavke kažu da će kroz izmjene Zakona o javnim nabavkama tražiti da ugovorni organi imaju obavezu da pripremaju i obavljaju poseban plan nabavki izuzeća, pored redovnog plana javnih nabavki, te da obavezno objavljuju izvještaje o realizaciji izuzeća kako bi javnost imala potpuni uvid u trošenje javnog novca.

Dalje, Agencija će, kako su saopštili, tražiti uvođenje posebnih kontrolnih mehanizama za izuzeća visoke vrijednosti, te jasnije razgraničenje između javnih nabavki i ugovora koji potpadaju pod posebne režime, kao što su koncesije, javno-privatna partnerstva, uz osiguranje veće transparentnosti i nadzora.

“Vrijeme je da se prekine sa praksom prevelikog oslanjanja na izuzeća”, naveli su iz Agencije za javne nabavke BiH.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno