Connect with us

Društvo

POBUNA U ZDRAVSTVU ZBOG JAVNIH NABAVKI: Agencija tvrdi da pošteni nema čega da se plaše

Aktiv direktora kliničkih centara i bolnica u Bosni i Hercegovini uputio je poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zahtjev za neusvajanje Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o javnim nabavkama i Prijedloga zakona o dopunama Krivičnog zakona BiH.

O izmjenama ovih zakona poslanici bi trebali raspravljati na današnjoj sjednici, a ovu “reformu” mnogi su nazvali istorijskom s obzirom da se drastično povećavaju kazne za kršenje Zakona o javnim nabavkama, a uvodi se i posebno krivično djelo prevare u postupcima javnih nabavki.

Ipak, bolnice i klinički centri u BiH smatraju da je prije usvajanja Prijedloga Zakona o izmijenama Zakona o javnim nabavkama morala biti provedena javna rasprava. Ističu kako se u prijedlogu dva zakona navodi da sankcije moraju biti određene na takav način da budu odvraćajuće.

“Sankcije koje su predložene… su zaista odvraćajuće, ali na takav način da će odvratiti svakog od bavljenja poslovima javnih nabavki”, navodi se.

Smatraju da će uvođenje tako represivnog pravnog okvira dovesti do masovnog izbjegavanja i odbijanja učešća u postupcima javnih nabavki.

“Gledajući sa našeg stanovišta kao ugovornih organa čija je osnovna djelatnost usmjerena na pružanje usluga od opšteg interesa i pružanje blagovremene i što kvalitetnije zdravstvene zaštite svojim pacijentima, strahujemo da bi ovakva pravna rješenja dovela do ozbiljnog ugrožavanja funkcionisanja naših zdravstvenih ustavanova, a vjerujemo i drugih ugovornih organa”, navodi se.

Smatraju da srž i srce svakog postupka nabavke uglavnom čine tehničke specifikacije, te da u tom smislu dostupnost i posvećenost stručnih lica, naročito ljekara kao članova komisija, uglavnom ima presudan značaj u najvećem broju postupaka javnih nabavki.

Dodaju da je i do sada bio problem obezbijediti adekvatnu dostupnost i učešće stručnih lica u postupcima javnih nabavki, s obzirom da su pravashodno posvećeni svom primarnom poslu liječenja pacijenata i ne žele da se bave papirologijom, specifikacija i procedurama javnih nabavki.

“Uvođenjem ovakvih represvinih sanckija biti će gotovo nemoguće bilo koga privoliti da učestvuje u postupcima javnim nabavki, što bi moglo imati nesagledive posljedice po funkcionisanje zdravstvenog sistema”, ističu potpisnici.

Također, ističu da su odredbe Zakona o javnim nabavkama koje govore o tehničkim specifikacijama apsolutno postavljenje u interesu ponuđača te da zbog toga zdravstvene ustanove imaju velike probleme da nabave kvalitetne medicinske materijale.

“Sa tog stanovišta, bilo bi potpuno opravdano da nabavka medicinskih roba bude izdvojena u posebnom odjeljku zakona, kao nabavka roba koje imaju poseban tretman, koji bi omogućio nabavku kvalitetnih materijala u medicinskom snabdijevanju”, navodi se.

Osim toga, smatraju da bi u odredbama zakona i podzakonskih akata koji se odnose na ocjenu ponuda trebalo predvidjeti da u nabavkama koje se odnose na medicinsko snabdijevanje presudan značaj ima mišljenje konzilijuma ljekara koji pokrivaju oblast iz predmeta nabavke.

Ističu da bi to bilo potpuno opravdano jer i pored sve stručnosti koje posjeduju, upotrebom nekvalitetnih materijala prilikom medicinskih intervencija ljekari rizikuju da budu odgovorni za kasnije enevtualne komplikacije koje mogu nastati zbog upotrebe nekvalitetnih materijala.

“U takvim situacijama niko ne poziva na odgovornost ponuđača koji je prodao nekvalitetnu robu, nego zdravstvenu ustanovu i ljekara koji je obavio intervenciju”, navodi se.

Zbog svega toga pozivaju na “poseban tretman” zdravstvenim ustanovama u postupcima javnih nabavki.

“Također smatramo da zakonska rješenja koja se odnose na prekršajne i krivične odredbe i javnim nabavkama moraju biti rezultat sveobuhvatne stručne analize svih rizika i koristi, uz učešće relevantnih aktera iz struke i prakse”, navodi se.

Potpisnici zahtjeva su JZU Univerzitetski Klinički Centar Republike Srpske, Klinički centar univerziteta Sarajevo, JZU Univerzitetska Bolnica Foča, JZU Univerzitetski Klinički Centar Tuzla, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, JZU Bolnica “Sveti apostol Luka” Doboj, JZU Bolnica “Sveti Vračevi” Bijeljina, JZU Bolnica Zvornik, JZU Bolnica Srbija Istočno Sarajevo, JZU Bolnica Gradiška, JZU Bolnica Prijedor, JZU Bolnica Nevesinje, JZU Bolnica Trebinje, Specijalna Bolnica za hroničnu psihijatriju Modriča, JZU Psihijatrijska Bolnica Sokolac, JU Bolnica Travnik, JU Kantonalna bolnica Zenica, JZU Zavod za forenzičku psihijatriju Sokolac.

Agencija za javne nabavke tvrdi da neće biti problema
S druge strane u Agenciji za javne nabavke BiH kažu da izmjene Zakona o javnim nabavkama nisu prijetnja zdravstvu već onima koji kradu na tenderima

Iz Agencije za javne nabavke odbacuju neutemeljene tvrdnje da će predložene izmjene Zakona o javnim nabavkama dovesti do kolapsa zdravstvenog sistema te naglašavaju da se Zakonom jača odgovornost, povećava transparentnost i spriječava zloupotrebe javnog novca, uključujući i zdravstveni sektor.

Iz kontinuiranog procesa praćenja sistema, koje provodi Agencija za javne nabavke, nesporno proizilazi da ključni uzroci problema kod nabavki u zdravstvenom sektoru nisu u Zakonu o javnim nabavkama, već u brojnim drugim slabostima, od kojih se izdvajaju sljedeći:

nedostatak funkcionalnih registara bolesti; neažurne liste lijekova; slabo planiranje potreba; kasno pokretanje postupaka javnih nabavki; izak nivo operativne odgovornosti zdravstvenih ustanova te nedovoljna organizovanost institucija koje provode nabavke.

Agencija za javne nabavke stoji na stanovištu da terapija ne smije biti privilegija već pravo, te da posljedice nepravilnosti i neodgovornosti u zdravstvu ne znače samo brojke, već izgubljene živote.

“Samo u 2023. godini, ugovorni organi iz oblasti zdravstva realizovali su više od 30.000 postupaka javnih nabavki ukupne vrijednosti većoj od 729 miliona KM. U 2024. godini, broj postupaka porastao je na više od 36.000, uz ukupnu vrijednost od 953 miliona KM”, navodi se u saopćenju iz navedene agencije.

Agencija naglašava da ti podaci jasno pokazuju obim sredstava i brojnost postupaka koji se provode pod zakonskim okvirom, što potvrđuje da sistem javnih nabavki nije prepreka, već ključni mehanizam zaštite interesa i života građana.

Agencija za javne nabavke poziva sve institucije, zdravstvene ustanove i političke subjekte da se uključe u reformski proces i to ne blokadom, već dijalogom i konstruktivnim prijedlozima.

“Niko ne smije trgovati strahom pacijenata”, upozoravaju iz te agencije.

Related Topics:

Društvo

STIŽE NAM KIŠA! Objavljena najnovija prognoza, opet pogoršanje vremena

Prema vremenskoj prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) stabilno i sunčano vrijeme sa malom oblačnošću zadržat će se još u utorak.

Od srijede izgledno je pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa mjestimično slabom kišom, kraćim pljuskom nerijetko praćenim grmljavinom. Nestabilno vrijeme zadržat će se do kraja radne sedmice.

U dane vikenda prognozira se stabilizacija vremenskih prilika i toplije tokom dana. Tokom sedmice preovladavaće slab vjetar južnog smjera.

Minimalne temperature zraka varirat će uglavnom između 5 i 10 stepeni Celzijusa u Bosni, u Hercegovini od 7 do 13 stepeni Celzijusa. Najviše dnevne temperature od srijede između 17 i 22 stepeni Celzijusa u Bosni, na području Hercegovine od 19 do 24 stepeni Celzijusa.

U periodu od 11. do 18 maja prema raspoloživim prognoznim modelima, očekuje se nestabilno vrijeme sa povremenom kišom. Izraženije padavine moguće su 12. i 13. a nešto stabilniji period 15. i 16. maja.

Jutarnje temperature variraće uglavnom između 6 i 11 stepeni Celzijusa u Bosni do 14 u Hercegovini, najviše dnevne između 11 i 17 u Bosni do 21 stepeni Celzijusa u Hercegovini.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima i mogućim pljuskovima

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima, uz mogućnost lokalnih padavina u drugom dijelu dana.

Prema prognozama, na zapadu i jugozapadu biće nešto više oblačnosti, dok su poslije podne i uveče mogući kiša i kratkotrajni pljuskovi.

Duvaće slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar, koji će tokom dana povremeno jačati uz jake udare, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Minimalna temperatura vazduha biće od šest do 13 stepeni, a u višim predjelima oko dva stepena, dok će maksimalna biti od 22 do 28 stepeni, a u višim predjelima oko 18 stepenin Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

ĐURĐEVDAN: Šta donosi kiša, a šta grmljavina na veliki praznik

U srijedu, 6. maja, Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Đorđa ili Đurđevdan.

Taj dan brojne porodice slave krsnu slavu, a praznik prati veliki broj običaja.

Vremenska prognoza i narodno tumačenje

Jedno narodno vjerovanje povezano je sa vremenskim prilikama.

Prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, 6. maja biće promjenljivo do pretežno oblačno sa sunčanim intervalima i nestabilno uz kišu ili pljuskove sa grmljavinom, koji se premještaju od zapada i jugozapada ka sjeveru i istoku.

Biće i vjetrovito uz umjeren, u Krajini i na planinama i jak vjetar južnih smjerova.

Minimalna temperatura vazduha od 8°C do 15°C, u višim predjelima od 5°C. Maksimalna temperatura vazduha od 20°C na zapadu i jugu do 27°C na sjeveroistoku, u višim predjelima od 12°C.

Kada na Đurđevdan zagrmi, to se tumači kao loš znak jer predskazuje nerodnu i lošu godinu. Posebno se to odnosi na plodnost zemlje i stoke. Vjeruje se da grom najavljuje da će ljetina stradati, piše Blic.

Kiša na veliki praznik tumači se u srpskoj tradiciji kao znak sušne godine, dok se vedro i sunčano vrijeme ocjenjuje kao znak plodne godine.

Vjerovanja o zaštiti i natprirodnim silama

Vjeruje se da na Đurđevdan djeluju vještice i druge zle sile. Zbog toga su u minulim vremenima seljaci palili velike vatre “da bi zaštitili sebe i selo”.

Slično, u nekim krajevima u đurđevdanskoj noći i dalje čuvaju zasijanu pšenicu i raž jer se vjeruje da baš tada neko može da “obere njivu”, tj. bacanjem čini prenese rod u svoj posjed.

Običaji sa vodom i biljem

Običaji su vezani za sam praznik, ali i dan pred Đurđevdan. Uoči 6. maja domaćica spušta u posudu punu vode razno proljećno bilje, a onda odmah spušta: dren, pa za njim zdravac i na kraju grabež i crveno jaje, čuvarkuću koja je ostala od Vaskrsa; to se zatim stavi pod ružu u bašti da prenoći.

Ujutru se svi redom umivaju ovom vodom:

– djeca – da budu zdrava kao dren,

– djevojke – da se momci “grabe” oko njih,

– stariji – da ih služi zdravlje

– domaćin – da mu kuća bude dobro čuvana.

Đurđevdansko cvijeće i simbolika plodnosti

Na Đurđevdan treba požuriti i u rano jutro izaći na polja gdje se bere cvijeće i druge travke. Đurđevdansko cvijeće je: đurđevak, mlječika, maslačak i od njih treba isplesti vjenčiće kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ovo se čini da bi godina i dom bili “berićetni”, pa se u narodu kaže: “Da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru”. Ovi vjenčići treba da ostanu na vratima preko cijele godine, sve do sljedećeg Đurđevdana.

Ljubavni običaji i vjerovanja mladih

U pojedinim krajevima Srbije se tokom branja cvijeća djevojke i mladići “gađaju” biljkom prilepača. To je korovska biljka, stablo joj je uspravno ili malo poleglo, a listovi na vrhu su ljepljivi. Ukoliko vam se dopada neki mladić ili djevojka, trebalo bi da bacite ovu biljku na simpatiju, pa ako se zalijepi, to znači da će se i on ili ona “zalijepiti za vas”.

Na Đurđevdan se od ljeske prave krstići: jedna grana se rascijepi nožem, pa se kroz nju provuče druga i tako se napravi krstić koji se stavlja na kuću i na njivu jer se vjeruje da on štiti od gromova i zlih sila.

Još jedno drvo danas ima posebno značenje, a to je grab. Kada naiđete na grab u šumi tokom branja đurđevka, trebalo bi da se zaljuljate na grani, kako bi se vaša simpatija “grabila” za vas. Pored ljuljanja, olistalim grančicama graba momci i djevojke kite kuće i kapije na Đurđevdan, kako bi lakše našli bračnog druga. Naravno, bere se i đurđevak.

Zaštita doma i simbolika drveća

Na Đurđevdan treba poraniti i ne valja spavati preko dana. Ako to uradite, rizikujete da vas glava boli preko cijele godine. Ali, narod je i za ovo smislio lijek. Ako vam se već desi da danas zadrijemate, onda na Markovdan, 8. maja, treba “spavati na istom mjestu” i bol će prestati.

Mladići u ponoć odlaze do kuća djevojaka koje im se sviđaju, skidaju kapije i odnose ih negdje daleko i tako stvaraju muke roditeljima koji zatim moraju da ih traže po selu. Skidanjem kapije vjeruje se da će se djevojka udati te godine.

Običaj je i da žene i djevojke donesu uveče kući vodu sa vodeničkog kola. U nju treba staviti različito bilje, a naročito selen, pa se na Đurđevdan tom vodom umiti, da bi se od njih “svako zlo i prljavština otresli i otpali”, piše Blic.

 

Nastavi čitati

Aktuelno