Connect with us

Društvo

POBUNA U ZDRAVSTVU ZBOG JAVNIH NABAVKI: Agencija tvrdi da pošteni nema čega da se plaše

Aktiv direktora kliničkih centara i bolnica u Bosni i Hercegovini uputio je poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zahtjev za neusvajanje Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o javnim nabavkama i Prijedloga zakona o dopunama Krivičnog zakona BiH.

O izmjenama ovih zakona poslanici bi trebali raspravljati na današnjoj sjednici, a ovu “reformu” mnogi su nazvali istorijskom s obzirom da se drastično povećavaju kazne za kršenje Zakona o javnim nabavkama, a uvodi se i posebno krivično djelo prevare u postupcima javnih nabavki.

Ipak, bolnice i klinički centri u BiH smatraju da je prije usvajanja Prijedloga Zakona o izmijenama Zakona o javnim nabavkama morala biti provedena javna rasprava. Ističu kako se u prijedlogu dva zakona navodi da sankcije moraju biti određene na takav način da budu odvraćajuće.

“Sankcije koje su predložene… su zaista odvraćajuće, ali na takav način da će odvratiti svakog od bavljenja poslovima javnih nabavki”, navodi se.

Smatraju da će uvođenje tako represivnog pravnog okvira dovesti do masovnog izbjegavanja i odbijanja učešća u postupcima javnih nabavki.

“Gledajući sa našeg stanovišta kao ugovornih organa čija je osnovna djelatnost usmjerena na pružanje usluga od opšteg interesa i pružanje blagovremene i što kvalitetnije zdravstvene zaštite svojim pacijentima, strahujemo da bi ovakva pravna rješenja dovela do ozbiljnog ugrožavanja funkcionisanja naših zdravstvenih ustavanova, a vjerujemo i drugih ugovornih organa”, navodi se.

Smatraju da srž i srce svakog postupka nabavke uglavnom čine tehničke specifikacije, te da u tom smislu dostupnost i posvećenost stručnih lica, naročito ljekara kao članova komisija, uglavnom ima presudan značaj u najvećem broju postupaka javnih nabavki.

Dodaju da je i do sada bio problem obezbijediti adekvatnu dostupnost i učešće stručnih lica u postupcima javnih nabavki, s obzirom da su pravashodno posvećeni svom primarnom poslu liječenja pacijenata i ne žele da se bave papirologijom, specifikacija i procedurama javnih nabavki.

“Uvođenjem ovakvih represvinih sanckija biti će gotovo nemoguće bilo koga privoliti da učestvuje u postupcima javnim nabavki, što bi moglo imati nesagledive posljedice po funkcionisanje zdravstvenog sistema”, ističu potpisnici.

Također, ističu da su odredbe Zakona o javnim nabavkama koje govore o tehničkim specifikacijama apsolutno postavljenje u interesu ponuđača te da zbog toga zdravstvene ustanove imaju velike probleme da nabave kvalitetne medicinske materijale.

“Sa tog stanovišta, bilo bi potpuno opravdano da nabavka medicinskih roba bude izdvojena u posebnom odjeljku zakona, kao nabavka roba koje imaju poseban tretman, koji bi omogućio nabavku kvalitetnih materijala u medicinskom snabdijevanju”, navodi se.

Osim toga, smatraju da bi u odredbama zakona i podzakonskih akata koji se odnose na ocjenu ponuda trebalo predvidjeti da u nabavkama koje se odnose na medicinsko snabdijevanje presudan značaj ima mišljenje konzilijuma ljekara koji pokrivaju oblast iz predmeta nabavke.

Ističu da bi to bilo potpuno opravdano jer i pored sve stručnosti koje posjeduju, upotrebom nekvalitetnih materijala prilikom medicinskih intervencija ljekari rizikuju da budu odgovorni za kasnije enevtualne komplikacije koje mogu nastati zbog upotrebe nekvalitetnih materijala.

“U takvim situacijama niko ne poziva na odgovornost ponuđača koji je prodao nekvalitetnu robu, nego zdravstvenu ustanovu i ljekara koji je obavio intervenciju”, navodi se.

Zbog svega toga pozivaju na “poseban tretman” zdravstvenim ustanovama u postupcima javnih nabavki.

“Također smatramo da zakonska rješenja koja se odnose na prekršajne i krivične odredbe i javnim nabavkama moraju biti rezultat sveobuhvatne stručne analize svih rizika i koristi, uz učešće relevantnih aktera iz struke i prakse”, navodi se.

Potpisnici zahtjeva su JZU Univerzitetski Klinički Centar Republike Srpske, Klinički centar univerziteta Sarajevo, JZU Univerzitetska Bolnica Foča, JZU Univerzitetski Klinički Centar Tuzla, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, JZU Bolnica “Sveti apostol Luka” Doboj, JZU Bolnica “Sveti Vračevi” Bijeljina, JZU Bolnica Zvornik, JZU Bolnica Srbija Istočno Sarajevo, JZU Bolnica Gradiška, JZU Bolnica Prijedor, JZU Bolnica Nevesinje, JZU Bolnica Trebinje, Specijalna Bolnica za hroničnu psihijatriju Modriča, JZU Psihijatrijska Bolnica Sokolac, JU Bolnica Travnik, JU Kantonalna bolnica Zenica, JZU Zavod za forenzičku psihijatriju Sokolac.

Agencija za javne nabavke tvrdi da neće biti problema
S druge strane u Agenciji za javne nabavke BiH kažu da izmjene Zakona o javnim nabavkama nisu prijetnja zdravstvu već onima koji kradu na tenderima

Iz Agencije za javne nabavke odbacuju neutemeljene tvrdnje da će predložene izmjene Zakona o javnim nabavkama dovesti do kolapsa zdravstvenog sistema te naglašavaju da se Zakonom jača odgovornost, povećava transparentnost i spriječava zloupotrebe javnog novca, uključujući i zdravstveni sektor.

Iz kontinuiranog procesa praćenja sistema, koje provodi Agencija za javne nabavke, nesporno proizilazi da ključni uzroci problema kod nabavki u zdravstvenom sektoru nisu u Zakonu o javnim nabavkama, već u brojnim drugim slabostima, od kojih se izdvajaju sljedeći:

nedostatak funkcionalnih registara bolesti; neažurne liste lijekova; slabo planiranje potreba; kasno pokretanje postupaka javnih nabavki; izak nivo operativne odgovornosti zdravstvenih ustanova te nedovoljna organizovanost institucija koje provode nabavke.

Agencija za javne nabavke stoji na stanovištu da terapija ne smije biti privilegija već pravo, te da posljedice nepravilnosti i neodgovornosti u zdravstvu ne znače samo brojke, već izgubljene živote.

“Samo u 2023. godini, ugovorni organi iz oblasti zdravstva realizovali su više od 30.000 postupaka javnih nabavki ukupne vrijednosti većoj od 729 miliona KM. U 2024. godini, broj postupaka porastao je na više od 36.000, uz ukupnu vrijednost od 953 miliona KM”, navodi se u saopćenju iz navedene agencije.

Agencija naglašava da ti podaci jasno pokazuju obim sredstava i brojnost postupaka koji se provode pod zakonskim okvirom, što potvrđuje da sistem javnih nabavki nije prepreka, već ključni mehanizam zaštite interesa i života građana.

Agencija za javne nabavke poziva sve institucije, zdravstvene ustanove i političke subjekte da se uključe u reformski proces i to ne blokadom, već dijalogom i konstruktivnim prijedlozima.

“Niko ne smije trgovati strahom pacijenata”, upozoravaju iz te agencije.

Related Topics:

Društvo

RADNICI LOME KOSTI I GUBE SVIJEST ZBOG PAKLENIH VRUĆINA! Stručnjaci poručuju poslodavcima “ZAUSTAVITE RADOVE, preporuke više nisu dovoljne!”

Od četvrtka do 5. avgusta u BiH je na snazi narandžasti meteoalarm, zbog visokih temperatura koje u najtoplijem dijelu dana, od 12 do 17 sati, dostižu i 39 do 43 stepena Celzijusa. U još jednom smo dijelu godine u kojem toplotni val prijeti zdravlju djeci, starijima i hroničnim bolesnicima, a posebno radnicima na otvorenom.

Pad s objekta
– Čovjek ne može biti zdrav pri temperaturama višim od 36 stepeni. Ljudima koji su aktivni vani ili u prostorijama na poslu koje nisu rashlađene prijete veliki zdravstveni rizici, ovisno o njihovoj dobi, prethodnom zdravstvenom stanju i poslu koji rade. Temperature preko 35 su štetne za centralni nervni i kardiovaskularni sistem. Ako su to radnici koji rade vane, najčešće su to građevinski radnici, pristupa se smanjenoj svijesti, konfuziji i postoji rizik od nesreća, pa se mogu povrijediti, pasti s objekta. Profesionalni vozač također ima rizik od izazivanja nesreće – kaže za “Avaz” profesorica Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, svjetska ekspertica u oblasti medicine rada Nurka Pranjić.

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike poslodavci su ponovo upozoreni na primjenu mjera zaštite radnika na ekstremno visokim temperaturama. Profesorica Pranjić potvrđuje da je potrebno napraviti reorganizaciju posla, u najtoplijem dijelu dana prekinuti radove na otvorenom i izvoditi ih do 11 i poslije 17 sati. Saglasan je s ocjenom da upozorenja i preporuke nisu dovoljni.

Zakonske obaveze
– Inspekcije bi trebale djelovati, jer u pitanju su zakonske obaveze. Mi smo članica Međunarodne organizacije rada, kandidat smo za EU i moramo poštivati evropske direktive, kao i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije. To se mora slijediti. Na poslu se mora raditi procjena rizika, jer su zdravlje i životi u pitanju – ističe prof. dr. Nurka Pranjić.

Nastavi čitati

Društvo

RANE KOJE NIKADA NE ZACJELJUJU! Srpska sutra u žalosti zbog 31 godine od pogroma u “Oluji”!

U Republici Srpskoj sutra će biti Dan žalosti povodom obilježavanja 31 godine od stradanja Srba u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji “Oluja” tokom koje je ubijeno više od 1.904 lica sprske nacionalnosti, a protjerano više od 220.000 sa područja Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Dan žalosti obilježava se na način propisan Zakonom o obilježavanju dana žalosti, saopšteno je iz Biroa za odnose sa javnošću Vlade Srpske.

Vlada Republike Srpske ovu odluku donijela je 21. jula na telefonskoj sjednici.

Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatsko-muslimanskom pogromu nad Srbima iz Republike Srpske Krajine i Republike Srpske 1995. godine biće obilježen sutra u Banjaluci i Mrkonjić Gradu.

Zločinačka akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, tokom koje je sa vjekovnih ognjišta protjerano više od 220.000 krajiških Srba.

Na ažuriranoj evidenciji “Veritasa” nalaze se imena 1.904 poginula i nestala Srbina u toku i poslije ove akcije, među njima je 1.250 civila od kojih su oko tri četvrtine bile starije od 60 godina.

Među žrtvama je i desetoro djece mlađe od 14 godina i 566 žena, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina – što predstavlja poseban “crni rekord” građanskog rata devedesetih na prostoru bivše Јugoslavije, ukazuju u “Veritasu”.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid iako svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.

(Agencije) foto: akcija “Oluja” arhiva

Nastavi čitati

Društvo

“REKLA SAM MU DA SJEDNE KOD DJEDA, ČINILO SE SIGURNIJE…” EVO ŠTA HRVATI SLAVE! Potresne riječi majke kojoj su u “Oluji” zvjerski ubili dijete (12)!

Nevenka Dobrić u akciji “Oluja” izgubila sina i svekra Siniša Dobrić (12) iz sela Crkveni Bok kod Siska, ubijen je 4. avgusta 1995. godine. Sjedio je pored djeda, u kabini traktora, kojim su, sa porodicom i komšijama, bježali od rata. Obojica su poginula. Bio je dječak, nije nosio oružje. Sinišina majka Nevenka Dobrić još se sjeća posljednjeg razgovora sa sinom.
– Sjela sam u prikolicu, a Siniša je htio sa mnom. Rekla sam mu da sjedne u kabinu s djedom, činilo se sigurnije, jer kabina ipak malo štiti – svjedočila je majka Nevenka za Memorijalni centar Republike Srpske.
Nevenka je do rata živjela mirno sa mužem Miletom i sinovima Sašom i Sinišom. Porodica se bavila poljoprivredom.
– Djeca su išla normalno u školu, sve je bilo u redu do devedeset prve, do rata. U ratu je bilo svašta. Sve je bilo skupo, gorivo naročito. Ali se preživljavalo. Radili smo, svi smo se slagali i sve je išlo kako treba – priča Nevneka.
A onda je došla “Oluja”. Granatiranje sela je počelo 4. avgusta 1995. godine u rano jutro. Nevenka je odlučila da se zajedno sa mlađim sinom Sinišom povuče traktorom i prikolicom prema Bosni. Njen muž i stariji sin Saša ostali su da čuvaju položaj i brane selo.

– Saša nije smio u Bosnu, jer nismo znali hoće li ga mobilisati u vojsku, a nije bio u vojsci. On je otišao sa ocem na položaj, kao i svi ostali, da čuva svoje selo. Muž je morao na položaj, a Saša je otišao s njim – svjedoči Nevenka Dobrić.

Kad je granatiranje malo utihnulo, ljudi su se skupili u selu.

– Došli su komšije i rođaci i pitali: „Šta ćemo sad? Hoćemo li bježati?“ Na kraju smo odlučili da bježimo. Ja i mlađi sin Siniša, koji je imao 12 godina, pošli smo traktorom i prikolicom da odvezemo šta možemo – priča Nevenka.

Kolona je krenula, svi su se nadali da će se spasiti. Ali, nije bilo tako. – Odjednom je pored nas prošao auto. U njemu je bila žena koja je radila u prodavnici, s njenim sestrama i sinom. Odmah nakon što su prošli, počela je pucnjava. Metci prolijeću sa svih strana, a ja ne znam šta se dešava. Samo sam spustila glavu da ne dobijem metak u glavu. Ne znam ni ko puca, ni odakle – prisjeća se Nevenka Dobrić.

Kad je pucnjava prestala, podigla je glavu i vidjela jeziv prizor. – Auto je stao s desne strane, a žena puzi po asfaltu, ide četveronoške. Ništa mi nije bilo jasno. Moj svekar i sin su već bili mrtvi, a ja to još nisam znala. Traktor je silazio niz cestu, prikolica se prevrnula. Udarila sam glavom o zemlju, prikolica me pritisla preko stomaka, i dalje se ničega ne sjećam – svjedoči Nevenka Dobrić.

Nastavi čitati

Aktuelno