Politika
ANALIZA: Trampova administracija će prvo rješavati KRIZU U BIH?

Sjedinjene Države bi iz pragmatičnih razloga mogle prioritizovati rješavanje krize u BiH jer žele stabilizovati situaciju u Evropi kako bi se mogle posvetiti svom glavnom geopolitičkom rivalu – Kini, stoji u najnovijoj analizi lihtenštajnskog instituta GIS, koji je poznat po analizama fokusiranim na makroekonomske i geopolitičke aspekte.
Osim toga, kako navode, Donald Tramp, predsjednik Amerike, želi da se u regionu predstavi kao mirotvorac u okviru svoje šire težnje da dobije priznanje za mirotvorstvo i rješavanje konflikata, što, kako naglašavaju, dodatno motiviše američku administraciju da se fokusira više na region.
Naglašavaju da Rusija svojim djelovanjem u regionu želi da spriječi ulazak tih zemalja u NATO i EU, ali da se zbog rata u Ukrajini ne može posvetiti regionu onoliko koliko bi željela. Dalje, navode da Kina takođe promoviše svoje ekonomske interese u regionu, ali da zbog prenapregnutosti resursa širom svijeta možda neće insistirati na sprovođenju svoje politike u regionu zapadnog Balkana zbog eventualnih benefita koji bi za Peking u opštem kontekstu bili minimalni.
Kada je riječ o Turskoj, autori navode da su Vašington i Ankara iz pragmatičnih razloga na sličnoj liniji i da bi mogli sarađivati na tom polju. Kada se radi o EU, autori ocjenjuju da su SAD spremne na angažman s Briselom, ali da ne žele promovisati proširenje EU i druge benefite koji su interesantni Briselu, a za Vašington ne predstavljaju poseban prioritet.
Kao što smo i mi nedavno pisali, i autori studije se slažu da su Amerika i Evropa našle interes u bezbjednosnoj sferi, što će dodatno dovesti do koordinacije Brisela i Vašingtona u Evropi, posebno na zapadnom Balkanu. Samo napomene radi, evropski mediji su nedavno pisali da se Tramp angažovao direktno kod Viktora Orbana, mađarskog premijera, i Roberta Fica, premijera Slovačke, da smanje netrpeljivost prema Briselu i da se usklade s njihovim potezima u bezbjednosnoj sferi. I autori studije smatraju da se može očekivati više saradnje, a manje tenzija između Trampa i Evrope, barem kada je bezbjednost u pitanju.
“U Vašingtonu raste svijest da efektivno okretanje prema Aziji zahtijeva stabilniju i sigurniju Evropu. SAD ne mogu osigurati svoje vitalne interese ako Kina i Rusija budu u stanju da uspostave proširenu i dominantnu sferu uticaja u Zapadnoj Evropi. Veća stabilnost na zapadnom Balkanu uklonila bi potencijalno žarište u pozadini kritičnog istočnog krila NATO-a”, ističu autori.
Kada je riječ o BiH, čini se da su SAD, prema autorima analize, spremne da rade na konstruktivnom uključivanju Srbije i Hrvatske.
“Jasno je da bi svaka američka inicijativa trebalo da ima podršku obje zemlje. Izgledi za uspješan novi napor bi takođe imali koristi od podrške Njemačke”, naglašavaju autori.
Dio studije o BiH, čini se, dosta favorizuje Trampov odnos prema spoljnoj politici. Na primjer, autori tvrde da Stejt department nastavlja da daje podršku OHR-u uprkos “katastrofalnom neuspjehu” te kancelarije od osnivanja do danas. Takođe, autori kritikuju Stejt department za finansiranje raznih nevladinih programa na Balkanu, što je takođe mišljenje koje dijeli Tramp.
Autori ocjenjuju da će Trampova administracija željeti da ukine OHR i pruži podršku trima ravnopravnim suverenim entitetima u BiH.
“Koliko daleko bi se moglo ići s ovim pristupom zavisi od odgovora Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS) i EU, koje su obje podržale agendu izgradnje nacije u BiH”, navode autori. Iz ovog dijela analize se vidi da autori favorizuju hrvatski pristup rješavanju krize u BiH jer se implicitno uvodi ideja trećeg entiteta, ali se istovremeno ograđuju jer ističu da ova politika ne može uspjeti bez podrške OEBS-a i EU, koji, kako i sami priznaju, ne zagovaraju ovaj pristup u rješavanju krize u BiH.
Politika
NENAD VUKOVIĆ: Volja naroda da sačuva Srpsku bila je jača od stotina tona NATO BOMBI

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Nenad Vuković, izjavio je danas da se sa pijetetom moramo sjećati svih poginulih boraca i civila koji su bili žrtve NATO bombardovanja 1995. godine, naglasivši da je riječ o „anticivilizacijskoj intervenciji protiv Republike Srpske“.
On je podsjetio da je tokom te akcije NATO alijansa koristila osiromašeni uranijum, što i danas ostavlja posljedice po zdravlje ljudi i životnu sredinu.
– Sa današnje distance možemo zaključiti da je volja naroda da sačuva Republiku Srpsku bila jača od svega, uključujući i stotine tona bombi koje su tada bačene na vojsku i civile – istakao je Vuković.
On je dodao da se 9. septembar ne može odvojiti ni od sjećanja na NATO agresiju na SR Jugoslaviju 1999. godine, koja je vođena pod, kako je naveo, „sramnim nazivom ‘Milosrdni anđeo’“.
– Kada se povuku paralele, jasno se vidi kakav je bio odnos međunarodne zajednice krajem prošlog vijeka prema srpskom narodu u vrijeme raspada Jugoslavije – poručio je Vuković.
Danas je u Istočnom Sarajevu obilježen “Dan sjećanja na žrtve NATO bombardovanja u Republici Srpskoj 1994–1995. godine”.
Politika
MINISTARSTVO ODBRANE: Helez traži dodatnih 28,4 miliona KM, a ne zna kako će ih utrošiti

Ni u Ministarstvu odbrane BiH, na čelu sa Zukanom Helezom, još uvijek ne znaju na šta će utrošiti dodatnih 28,4 miliona KM, koliko bi trebalo da pripadne Oružanim snagama BiH u okviru Prijedloga zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu, ukoliko on bude usvojen.
Prijedlog je, podsjetimo, dobio zeleno svjetlo na sjednici Predsjedništva BiH, na kojoj su za taj dokument glasali Željko Komšić i Denis Bećirović, dok je Željka Cvijanović bila protiv. Međutim, nije prošao Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, već je vraćen na doradu Predsjedništvu BiH.
U iščekivanju sudbine ovog dokumenta, ostaje misterija šta će Ministarstvo odbrane BiH, ukoliko im bude odobreno, uraditi sa dodatnih 28,4 miliona KM, a to pitanje su postavili i brojni predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama. U ovom ministarstvu su, međutim, takođe bez odgovora.
“S obzirom na to da budžet još uvijek nije usvojen i da sve planirane nabavke nemaju istu dinamiku kroz propisane procedure realizacije, ne možemo precizirati na koji način će sredstva biti utrošena”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Ministarstva odbrane BiH.
Kako su dodali iz ovog ministarstva, prilikom izrade budžetskog zahtjeva za 2025. godinu planirano je povećanje osnovice za plate, te je zbog toga u startu budžetskom Instrukcijom Ministarstva finansija i trezora BiH povećana “gornja granica rashoda” Ministarstva odbrane BiH sa 390.502.000 KM na 398.480.000 KM.
“Prema tadašnjoj projekciji implementacije zakonskih izmjena na personalnim troškovima, bilo nam je potrebno dodatnih 9.494.000 KM, a budžetski okvir su nam povećali za 7.978.000KM. Nedostajuća sredstva na projektovanim personalnim troškovima su ‘nadoknađena’ umanjujući naš zahtjev na drugim pozicijama – operativnim troškovima”, rekli su iz Ministarstva odbrane BiH.
Dakle, kako su dodali, budžetski okvir je bio nominalno povećan, ali suštinski umanjena su ulaganja u Oružane snage BiH.
“Međutim, budžet nije usvojen pravovremeno, tako da su i potrebe za personalnim troškovima promijenjene, jer je povećanje osnovice vezano za usvajanje budžeta”, rekli su, između ostalog, iz Ministarstva odbrane BiH.
Miroslav Vujičić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kaže da je Ministarstvo odbrane BiH već pokazalo nesposobnost kroz nemogućnost utroška sredstava.
“To ministarstvo već više puta nije realizovalo sredstava koja su im odobrena. A tražiti sredstva, i to ne mala, a bez ideje na šta ih utrošiti, potpuno je besmisleno, te pokazuje ogromnu neodgovornost, da ne kažem bezidejnost”, rekao je Vujičić za “Nezavisne novine”.
Podsjetimo, iz Republike Srpske su i ranije upozoravali da, kada se kreira budžetski zahtjev, postoje budžetske stavke iz kojih se može vidjeti za šta se planiraju trošiti sredstva.
“U konkretnom slučaju, očigledno postoje neke zakulisne radnje i da Bošnjaci, koji Oružane snage doživljavaju isključivo kao svoje, pokušavaju da sredstva, po svemu sudeći, utroše u dodatno naoružanje i opremu. Dakle, korištenje budžetskih sredstava je vrlo jasno propisano. Ovakav način stvara određenu sumnju, ali i mogućnost zloupotrebe budžetskih sredstava”, rekao je ranije Milorad Kojić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Politika
CRNADAK PORUČIO: Prijevremeni izbori ključni za građane Srpske – ODLUKE TEŠKE IZBOR LAK

Sad kada je i lider SNSD potvrdio da će njegova stranka učestvovati na izborima, jasno je da će se istinski i za narod najvažniji referendum održati upravo na taj dan, dan prijevremenih predsjedničkih izbora.
Ovo je na društvenim mrežama objavio potpredsjednik PDP i šef kluba poslanika te stranke u NS RS, Igor Crnadak.
– Malo ko je primijetio da je njegova izjava ujedno i potvrda da neće biti “referenduma o Dodikovoj presudi” koji je usvojila Narodna skupština, jer ne možete pitati narod da li prihvata presudu, a u isto vrijeme učestvovati na izborima koji se održavaju zbog presude – istakao je Crnadak.
Prema tome, kako je dodao, građani Republike Srpske izlaze na referendum 23. novembra, referendum koji će biti uvod za redovne izbore 2026. i koji će direktno uticati na budućnost Republike Srpske.
– Građani Republike Srpske tog dana imaće moć da se opredijele, da li žele da se produži period od 20 godina korupcije, izolacije, neizvjesnosti i straha, pod vladavinom SNSD. Ili će se odlučiti za preokret i promjenu, koja će značiti slobodnu, jaku i otvorenu Republiku Srpsku. Da li žele da i dalje iz svog džepa plaćaju razne vijadukte i druge namještene arbitraže, hoćemo li i dalje stotine miliona slati Rašidu Serdarovu, od kojih se većina vraća u džepove pojedinaca u Republici Srpskoj – naveo je Crnadak.
Referendum 23.novembra će, ističe on, pokazati i da li građani Srpske daju podršku kupovini novih kumovskih zgrada i da li žele da se novih 500 miliona KM dodjeli Prointeru.
– Zanimljivo je da će građani direktno odlučivati i sami o sebi. Na primjer, da li žele da i dalje žive u strahu, da budu primoravani da idu na režimske skupove, da skupljaju glasove za njihove kandidate i da ih šefovi maltretiraju, kontrolišu šta pišu i koga lajkuju na društvenim mrežama. Odgovaraće taj dan građani i na pitanje gdje vide sebe i svoju djecu u budućnosti, u Donjeck Republici i Tatarstanu ili u Evropskoj Uniji, gdje će biti Srbija i većina našeg naroda. Odlučivaće građani Srpske i da li žele društvo u kojem je moć u rukama institucija ili u rukama pojedinca, čija slika je već na svakom udžbeniku, a ubrzo će biti obavezna i u svakoj kući i stanu – poručio je Crnadak.
Velike i teške odluke, sa dalekosežnim posljedicama, dodaje on, su u rukama građana Republike Srpske u nedjelju, 23.novembra.
– Možda su odluke teške, ali izbor je lak, ako ćemo slušati srce i razum, a ne ono što nam saopštava RTRS – zaključio je Crnadak.
-
Zdravlje1 dan ago
KAD SRCE PRESKAČE! Šta možete sami da preduzmete?
-
Društvo1 dan ago
Zastrašujući podaci Zavoda za statistiku: RODITELJI NAPUSTILI 64 DJECE
-
Svijet2 dana ago
Rusija o NATO bombardovanju Srpske! “OPASAN PRESEDAN koji ne smije biti zaboravljen”
-
Politika3 dana ago
POSAO TEŽAK 240 MILIONA: Vlada RS preko GAS-RES-a otkupila firmu koja vrijedi četiri puta manje
-
Hronika23 sata ago
BRUTALNE RACIJE U BANJALUCI! Ljude obarali na zemlju, šutirali, udarali palicama i elektrošokerima, EVO šta kaže policija
-
Politika2 dana ago
OČEKIVANO, rekao pa POREKAO! Dodik “Nemam nikakav problem sa tim da neko iz SNSD bude KANDIDAT”
-
Politika2 dana ago
STANIVUKOVIĆ SA BORENOVIĆEM “Moramo nastaviti da gradimo društvo u kojem ćemo se OSJEĆATI SIGURNO”
-
Politika3 dana ago
SRAM VAS BILO MINISTRE! “Borački dodatak veći za POLA MARKE”