Connect with us

Svijet

TRAMP IZNENADIO “Izrael gubi svu podršku SAD AKO ANEKTIRA ZAPADNU OBALU”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da bi Izrael izgubio “svu podršku” Sjedinjenih Američkih Država ako bi pokušao da nastavi aneksiju okupirane Zapadne obale.

“To se neće desiti. Neće se desiti. Neće se desiti zato što sam dao reč arapskim zemljama. I to sada ne možete da uradite. Imali smo veliku arapsku podršku. Neće se desiti zato što sam dao reč arapskim zemljama. Neće se desiti. Izrael bi izgubio svu podršku Sjedinjenih Država ako bi se to desilo”, rekao je Tramp u intervjuu za časopis Tajm od 15 oktobra koji je objavljen danas.

On je rekao da je “naterao” izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da zaustavi rat protiv Hamasa u Gazi i da bi on u suprotnom “možda trajao godinama”

“Rekao sam Bibiju: ‘Bibi, ne možeš se boriti protiv sveta. Možeš se boriti u pojedinačnim bitkama, ali svet je protiv tebe. A Izrael je veoma malo mesto u poređenju sa svetom’. Znate, zaustavio sam ga, jer bi on samo nastavio. Moglo je da traje godinama. Trajalo bi godinama. I zaustavio sam ga, i svi su se okupili kada sam zaustavio, bilo je neverovatno”, rekao je Tramp.

On je objasnio da je Izrael postajao “veoma nepopularan” i da je na to mislio kad je rekao “svet”.

“Postoji mnogo sila tamo napolju, u redu, sila van regiona. I u svakom slučaju, on je postupio ispravno. Sada, ako su se ponašali loše i svi to znaju, ne bismo imali problema da uđemo. Da li razumete šta mislim?” – rekao je američki predsednik.

On je pokušaj izraelskog napada na lidere Hamasa u Kataru nazvao “greškom” koja je bila “strašna”, napominjući da je to ipak “stvorilo zamah ka sporazumu”.

“I kada je napravio tu jednu taktičku grešku, onu u vezi sa Katarom, i to je bilo užasno, ali zapravo, i ja sam to zapravo rekao emiru, to je bila jedna od stvari koja nas je sve okupila, jer je bilo toliko neodmereno da je nekako nateralo sve da urade ono što moraju”, naveo je američki lider.

On je ocenio i da će Izrael i Saudijska Arabija normalizovati odnose do kraja godine i dodao da će u nekom trenutku posetiti Pojas Gaze.

Tramp je takođe rekao da ne vidi predsednika Palestinske uprave Mahmuda Abasa kao vođu Palestinaca.

“Pa, uvek sam se slagao sa njim. Uvek sam ga smatrao razumnim, ali verovatno nije. Ali uvek sam ga smatrao razumnim, kao, znate, videli ste ga kako mi prilazi i nije mogao biti prijateljskiji… Oni trenutno nemaju vođu, barem ne vidljivog vođu, a zapravo ga i ne žele, jer je svaki od tih vođa ubijen…”, naveo je Tramp.

Prema njegovim rečima, Bliski istok, do sada, nikada nije bio ujedinen.

“Sada je zaista ujedinen, osim Hamasa, koji je marginalna grupa, a Hamas je, teoretski, takođe ujedinen, potpisali su dokument. Znate, složili su se sa svim ovim stvarima. Sada mogu da idu protiv toga. To je u redu, i onda nikome ne bi smetalo da uđemo i da ih kritikujemo”, zaključio je Tramp.

Related Topics:

Svijet

RUTE UVJERAVA EVROPLJANE “Nijedna NATO članica nije sama”

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, sastao se u Briselu sa premijerom Letonije Andrisom Kulbergsom, a glavne teme razgovora bile su predstojeći samit Alijanse u Ankari, jačanje odbrane i bezbjednosti na istočnom krilu NATO-a.

Rute je podsjetio da su francuski borbeni avioni, angažovani u misiji NATO Baltičkog vazdušnog nadzora, ovog mjeseca presreli i oborili dron koji je ušao u vazdušni prostor Letonije, ocijenivši da takvi incidenti pokazuju “opasno i neodgovorno ponašanje Rusije”.

Istovremeno je poručio da NATO ostaje spreman da zaštiti svaku članicu, naglasivši da “nijedan saveznik nije sam u NATO-u”.
Pohvale za ulaganja u odbranu

Rute je pohvalio Letoniju zbog snažne podrške Ukrajini, uključujući učešće u Međunarodnoj koaliciji za razvoj bespilotnih sistema, kao i zbog značajnih ulaganja u odbranu.

Prema njegovim riječima, Letonija će ove godine za odbranu izdvajati gotovo pet odsto bruto domaćeg proizvoda, što je među najvećim izdvajanjima u Alijansi i primjer ostalim članicama uoči samita NATO-a zakazanog za naredni mjesec u Ankari, navodi NATO.

Nastavi čitati

Svijet

SVIJET U ŠOKU NAKON OPTUŽBI IZ KREMLJA! Peskov ogolio jezive detalje “Kijev izveo teroristički napad na dječiji autobus!”

Kijev je izvršio teroristički akt napadom dronom na autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom Bjelorusije u ruskoj Brjanskoj oblasti, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Ranije tokom dana, vršilac dužnosti gubernatora Jegor Kovalčuk saopštio je da je Ukrajina u blizini Brjanska napala autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom iz grada Gomelja u Bjelorusiji.

Grupa je putovala na odmor u Gelendžik. Poginula je žena koja je pratila tim, supruga jednog od trenera.

Nastavi čitati

Svijet

PAKT KOJI MJENJA SUDBINU BLISKOG ISTOKA: Formira se privatni fond od 300 milijardi dolara za investicije u Iran

Okvirni sporazum SAD i Irana predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara koji bi trebalo da podstakne ulaganja u iransku privredu, a više od polovine sredstava već je obezbijeđeno, tvrdi izvor upoznat sa pregovorima.

Privatni fond vrijedan 300 milijardi dolara, namijenjen podsticanju investicija u Iran, predviđen je okvirnim sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, rekao je za Rojters izvor direktno upoznat sa dogovorom.

Prema njegovim rečima, fond je osmišljen kako bi obe strane imale snažan ekonomski motiv za postizanje konačnog sporazuma. Plan još nije zvanično objavljen, dok se Vašington i Teheran pripremaju za potpisivanje memoranduma u petak.

Fond nije odšteta niti pomoć vlada

Izvor navodi da će fond funkcionisati kao privatni investicioni mehanizam, a ne kao program obnove ili ratne odštete. U njemu neće biti državnog novca niti bespovratnih sredstava.

Finansijska sredstva već su obećale kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, zalivskih zemalja, Azije, Južne Amerike i Afrike, a ulaganja bi trebalo da budu usmjerena na energetiku, logistiku, proizvodnju i saobraćaj.

Iran prvobitno tražio 400 milijardi dolara

Visoki iranski izvor rekao je da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu od Sjedinjenih Američkih Država, ali da je Vašington odbio takav zahtjev.

Nakon toga pojavila se ideja o formiranju fonda pod nazivom “Fond za obnovu i razvoj”, koji bi omogućio finansiranje obnove kroz investicije i kreditne linije.

Obnova industrije i infrastrukture

Plan predviđa da regionalne države učestvuju kroz obezbjeđivanje zajmova, otvaranje kreditnih linija ili direktno finansiranje obnove objekata oštećenih tokom sukoba.

Među projektima koji bi mogli da budu finansirani nalaze se čeličana Mobarakeh, rafinerije, aerodromi i druga infrastruktura pogođena ratom.

Iran želi povratak stranih investicija

Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, gotovo četiri decenije nije uspiio da privuče značajnije strane investicije zbog američkih i međunarodnih sankcija.

Zemlja raspolaže drugim najvećim dokazanim rezervama prirodnog gasa i četvrtim najvećim rezervama nafte u svijetu, uz populaciju od više od 92 miliona stanovnika i značajan potencijal u petrohemiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi.

Konačni dogovor tek predstoji

Investicioni fond neće biti formiran niti će početi sa radom dok ne bude postignut konačan sporazum između Vašingtona i Teherana.

Memorandum koji bi trebalo da bude potpisan predstavlja okvir za pregovore tokom narednih 60 dana, tokom kojih će se paralelno razgovarati o nuklearnom programu, sankcijama i regionalnoj bezbednosti.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi Iran mogao da dobije pristup fondu od 300 milijardi dolara koji podržavaju zalivske države ukoliko ispuni obaveze iz budućeg sporazuma, uključujući gašenje nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcija.

“Iran bi mogao da dobije pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara ukoliko bude poštovao sporazum sa Vašingtonom“, rekao je Vens.

Nastavi čitati

Aktuelno