Connect with us

Društvo

Apel iz Humanitarnog udruženja “Mozaik prijateljstva” RASTE BROJ KORISNIKA, HRANE SVE MANJE

Iz Humanitarnog udruženja “Mozaik prijateljstva”, u sklopu kojeg radi javna kuhinja “Obrok ljubavi”, apeluju na sve sugrađane dobre volje i velikog srca da im pomognu kako bi obezbijedili osnovne namirnice za pripremu obroka za korisnike.

Predsjednik “Mozaika prijateljstva” Miroslav Subašić rekao je “Glas Srpske” da im je potrebna pomoć dobrih ljudi, jer svakodnevno prave veliku količinu obroka za socijalno ugrožene sugrađane.

– Najveći problem je uvijek hrana, jer dnevno pripremimo između 600 i 800 obroka, što govori da je riječ o ogromnim količinama hrane, a uz to pomoć “Mozaika prijateljstva” na različite načine traži više od 1.400 ljudi – rekao je Subašić.

Da bi jedan ručak bio napravljen, kako objašnjava, potrebno je skoro 100 kilograma krompira.

– Sve namirnice su znatno poskupjele, pa tako vreća krompira danas košta 13 KM. Osim krompira, najpotrebniji su i pasulj, kupus, mrkva i crveni luk, jer je to ono što se stalno koristi u pripremi obroka – kazao je Subašić.

Sa donacijama odjeće, kako priča, nemaju problem, jer imaju postavljene kontejnere za odjeću koje sugrađani često pune.

Subašić je podsjetio da je tokom januara bilo dosta praznika te da su pravili nekoliko svečanih ručkova.

– I svaki put smo mislili da od toga ne možemo više obroka spremiti i da ne može doći više ljudi. Međutim, pokazalo se drugačije, jer je samo na božićnom ručku bilo između 450 i 500 ljudi – kaže Subašić.

Dodao je da je tokom praznika u njihovoj javnoj kuhinji spremljeno više od 4.000 obroka.

– Uz Božiju i pomoć dobrih ljudi, sve je prošlo i bolje nego što smo se nadali. Trpeza je bila veoma bogata, a druženje je upotpunila i muzika uživo – rekao je Subašić.

Objasnio je da su ljudi uz svaki ručak dobili i humanitarne pakete, što im je bilo posebno drago.

Subašić ističe da im svaka donacija mnogo znači, ali da su im, ipak, najdraže donacije od mališana.

– Koliko njihova bezazlenost, dobrota i potreba da već kao mali pomognu ljudima oko sebe nema cijenu, to nam njihove dobre dušice pokazuju svojim izuzetnim djelima. Tako je neki dan jedno dijete donijelo svu svoju ušteđevinu kako bismo mi njegovim vršnjacima kupili kifle za užinu – rekao je Subašić. Dodao je da ova, ali i još sličnih priča upravo daju snagu da istraju u svemu što rade.

Pomoć za Baniju

Miroslav Subašić kaže da je u toku humanitarna akcija za pomoć narodu Banije, te pozivaju sve koji mogu da pozovu humanitarni broj 1415.

– Pozivom na broj 1415 darujemo jednu KM stanovnicima Banije koji već treću zimu provode u neuslovnim prostorijama i kontejnerima – rekao je Subašić. Dodao je da je broj aktivan do kraja ovog mjeseca, te istakao da je cilj da bude prikupljeno po 30.000 KM za izgradnju tri kuće.

Društvo

U NAREDNA TRI DANA NESTABILNO! Hladno vrijeme, a kišobran obavezno nosite

U Republici Srpskoj će i u naredna tri dana biti hladno vrijeme, povremeno sa kišom, prognoza je Hidrometeorološkog zavoda Srpske.
Sutra će biti oblačno i hladnije uz ponegdje slabe padavine na istoku i sjeveru, a u ostalim predjelima suvo. Tokom dana biće pretežno suvo uz djelimično razvedravanje i sunčane periode.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od jedan do šest, u višim predjelima od minus dva, a maksimalna od 10 do 16, u višim predjelima od pet stepeni Celzijusovih.

U utorak, 23. aprila, u prvom dijelu dana biće suvo uz sunčane periode i malo toplije. Poslije podne očekuje se kiša povremeno i pljuskovi na jugu i zapadu, a u noći na srijedu, 24. april, padavine će zahvatiti većinu predjela.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od dva do šest, na jugu do devet, u višim predjelima od minus dva, a maksimalna od 10 na zapadu do 18 na istoku, u višim predjelima od pet stepeni Celzijusovih.

U srijedu će biti oblačno i hladnije sa kišom, ponegdje i uz jače pljuskove sa grmljavinom. Na istoku će biti malo toplije uz slabije padavine.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od dva do osam, a maksimalna od osam na zapadu do 16 na istoku, u višim predjelima od četiri stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI NAGLO ZAHLAĐENJE i snijeg negativno uticati na pčelarstvo?

Posljednje padavine i naglo zahlađenje negativno utiču na pčelarstvo i sigurno će smanjiti ovogodišnje medobranje.

Pčelar iz Poveliča kod Srpca Željko Ignjatić kaže da ne pamti da je bagrem ikada ovako rano počeo da cvjeta. Visoke dnevne temperature proteklih dana pojačale su unos polena, i do tri kilograma dnevno.

Međutim, naglo zahlađenje i pored odličnog početka sezone, ipak donosi neizvjesnost.

– Što znači da će one to što su donijele da pokupe, odnosno da pojedu, da bi se prehranile tako da mi sa sigurnošću ne možemo reći da je ova godina krenula dobro i da će biti dobra, loša ili srednja dok ne podvučemo crtu na kraju sezone – naveo je Ignjatić.

RTRS

Nastavi čitati

Društvo

OVO SU neobični VASKRŠNJI OBIČAJI širom svijeta

Kod brojnih naroda ostalo je mnogo čudnih običaja za najradosniji hrišćanski praznik.

Kada kod nas spomenete Vaskrs, gotovo svakome će prve asocijacije biti porodično okupljanje, farbanje jaja, bogata trpeza, vaskršnje korpice i dekoracija i sl. Ali, mnogi narodi širom svijeta, praktikuju mnogo čudne običaje kada je u pitanju najradosniji hrišćanski praznik.

Francuzi se okupljaju na glavnom trgu u svom gradu i prave džinovski omlet od po nekoliko hiljada jaja! Najčešće se upotrijebi preko 4 hiljade jaja, a veliki broj ljudi se hrani ovim omletom.

U Finskoj na Vaskrs običaj je da se odrasli međusobno šibaju po leđima brezovim grančicama, a djeca svom snagom i svim sredstvima prave buku na ulicama kako bi najavila kraj posta.

Kod Holanđana postoji čudna tradicija da se dječacima simbolično “ispraši tur”, odnosno dobiju batine, jer se smatra da se tako iz njih “istjeruje” đavo. Ovaj običaj postoji i kod Škota, pa se kod njih ustalila i izreka “istučen kao za Vaskrs”.

Grci sa Krfa, moglo bi se reći, imaju jedan od najčudnijih običaja: naime, oni na Vaskrs bacaju lonce kroz prozor.

U Bugarskoj tradicija nalaže da najstarija žena u porodici prvim crveno obojenim jajetom prinese licu svakom djetetu u porodici, za zdravlje i sreću, a vjernici poslije liturgije lupaju šarena jaja o zid crkve.

Iako je zeka najpopularniji i najčešći simbom uskršnjim praznika, u Australiji je to – kengur! Tamošnji vjernici tada odlaze na obližnji potok ili rijeku da zahvate malo vode, koju čuvaju do vjenčanja, kad će se njom međusobno poprskati za sreću u braku.

U Norveškoj postoji, možda, najbizarnija tradicija: naime, na dan Vaskrsa kod nje se održao običaj rješavanja ubistava! Na njihovoj televiziji se na Veliku subotu emituju kriminalistički i detektivski filmovi, a časopisi objavljuju priče o misterioznim i neriješenim ubistvima.

U Americi ustalila se zanimljiva tradicija:”lov” na farbana jaja. Ukućani tada sakrivaju jaja u kući ili dvorištu, a djeca ih traže, vjerujući da ih je preko noći uskršnji zeka tu ostavio zajedno sa slatkišima i drugim poklonima.

U dalekoj Polineziji se za Vaskrs krste školjke! Razlog zašto se praktikuje ovo jeste taj što se vjeruje da su povezane s morskim duhovima. One se nakon utvrđenog obreda vraćaju u more.

Nastavi čitati

Aktuelno