Preduzetnici u Banjoj Luci uglavnom su povećali cijene svojih usluga između 10 i 15 posto od početka godine. Razlozi su, kako tvrde, veći nameti države i skuplja struja.

Predsjednica Zanatsko-preduzetničke komore regije Banja Luka Žana Arsić, za Fenu kaže da je prvi put predložila preduzetnicima da povećaju cijene.

“Ne možemo poslovati s gubicima. Moramo i mi plaćati račune i prehranjivati porodice.Nismo profitabilne kompanije, već preduzetnici koji imaju samo nekoliko zaposlenih”, navela je ona.

Po njenom mišljenju, povećanje minimalca, plata i najavljeno povećanje plata budžetskim korisnicima su “pojela“ poskupljenja.

Usvojenim zakonskim izmjenama u Narodnoj skupštini Republike Srpske krajem godine, i to po hitnom postupku, povećana je osnovica za doprinose predzetnicima sa 60 na 70 posto od prosječne bruto plate, a onima koji imaju dopunsku djelatnost, uveden je obračun doprinosa od 30 posto na bruto platu.

Dakle, moraju da izdvajaju više za doprinose, a jedan dio njih moraće da plaća i veći porez.

Minimalni iznos poreza koji je mali preduzetnik obavezan da plati duplo je povećan – sa 600 KM na 1.200 KM godišnje. Odnosno, umjesto 50 maraka mjesečno, plaćaće 100 KM mjesečno paušala. Izuzetak su najmanji preduzetnici čiji godišnji prihod ne prelazi 50.000 KM. Oni će i dalje da plaćaju 600 KM godišnje.

Istovremeno, novim Zakonom o fiskalizaciji niko neće moći da obavi uslugu bez fiskalnog računa, odnosno svi će biti fiskalizovani.

“Meni su odobrili da ostanem mali preduzetnik, ali sada ću morati imati fiskalnu kasu iako mjesečno izdam jedan ili dva računa. Održavanje kase plaća se mjesečno, pa su mi u Poreskoj upravi RS-a rekli da će za takve preduzenike biti omogućena virtuelna fiskalna kasa. To znači da će moj račun biti u sistemu, ali da neću imati fizičku fiskalnu kasu i da za nju neću plaćati paušal”, objašnjava Sanja D. iz Banje Luke koja je mali preduzetnik nekoliko godina.

Jedina dobra stvar koja ide na ruku malim preduzetnicima jeste da je, kako poručuju, konačno regulisano da je prag za taj status povećan sa 50.000 na 100.000 KM.

Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS BiH) je tokom sjednice u Sarajevu, donio odluku o imenovanju nosilaca pravosudnih funkcija u Bosni i Hercegovini.

Na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, imenovani su Eldar Zaimović, na poziciju predsjednika Opštinskog suda u Kaknju,

Dragica Dragičević, za predsjednika Opštinskog suda u Žepču,

Randžana Hadžibegović-Haračić, na poziciju predsjednika Opštinskog suda u Bugojnu, Erol Husić, na poziciju predsjednika Opštinskog suda u Cazinu, te Gorana Dujića i Niku Cvitanović, za predsjednika Opštinskog suda u Travniku odnosno Livnu.

“Kemal Kapić imanova je za zamjenika glavnog tužioca Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona, Mladen Stojanović na poziciju zamjenika glavnog tužioca Kantonalnog tužilaštva Kantona 10 – Livno”, navode iz VSTS BiH i dodaju da su Branka Krtalić postavili zamjenika glavnog tužioca Kantonalnog tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona, a Sanela Pajević će biti zamjenik glavnog tužioca Kantonalnog tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Pri donošenju Odluke o imenovanju, VSTS BiH je uzeo u obzir kriterije poput: stručnog znanja, radnog iskustva i radnih rezultata, stručne sposobnosti zasnovane na dosadašnjim rezultatima u karijeri, sposobnosti da nepristrano, savjesno, marljivo, odlučno i odgovorno obnaša dužnosti u okviru funkcije za koju se prijavljuje, odnosa sa radnim kolegama, ponašanja van posla, profesionalne nepristranosti i ugleda te iskustva na rukovodećim poslovima.

“Pri imenovanju, VSTS BiH primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojima se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih, te poštuje ravnomjernu zastupljenost spolova”, dodaju iz VSTS BiH.

Darko Ćulum, sada već bivši direktor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), potvrdio je za “Nezavisne novine” da je on sa tom agencijom završio, uprkos činjenici da danas nije razriješen na vanrednoj sjednici Savjeta ministara BiH.

“Ja sam podnio lični zahtjev za razrješenje. To znači da dajem otkaz. Oni to mogu prihvatili ili ne prihvatiti. Oni mene nisu razriješili jer srpski predstavnici u Savjetu ministara nisu željeli da se imenuje v.d. Vjerovatno je to razlog. Inače, o ličnom zahtjevu za ostavkom se više ne može raspravljati”, rekao je Ćulum.

Na pitanje da li to znači da on više ne ide u SIPA, on je potvrdio da ne ide.

“Nema šta, ja sam podnio lični zahtjev, tražio sam da budem razriješen”, ističe Ćulum za “Nezavisne novine”.

Na pitanje kada počinje raditi u MUP-u Republike Srpske, on je rekao da očekuje rješenje danas ili sutra.

“Zasad, ponuđeno mi je mjesto savjetnika direktora, pa ću tu sad biti vjerovatno”, rekao je Ćulum.

Nezavisne novine