Društvo
ARHITEKTA OBJASNIO koje zgrade su NAJOPASNIJE za život
Četiri godine nakon zemljotresa u Zagrebu, svakome ko je prošao Donjim gradom jasno je da obnova nije napredovala kako se očekivalo.
Iako je odmah nakon zemljotresa donesen Zakon o obnovi, ubrzo su se pokazale njegove brojne manjkavosti.
Arhitekta Oto Barić upozorava da Zagrebu prijeti ozbiljna opasnost ako ga pogodi zemljotres jačine onog iz 1880. godine, kada je grad uzdrmao potres magnitude 6,3 s epicentrom blizu Medvednice.
Taj događaj razorio je ili teško oštetio stotine zgrada, uključujući i kulturne institucije poput zagrebačke katedrale, a prva velika obnova oblikovala je današnji urbanistički izgled grada i doprinijela razvoju karakterističnih četvrti.
Rok trajanja zagrebačkih zgrada
“Zagreb je imao sreće jer nas je u ožujku 2020. godine pogodio zemljotres jačine 5,5,” kaže Barić.
Objašnjava da su najrizičnije zgrade one u Donjem gradu, izgrađene u dvije faze: prva krajem 19. i početkom 20. vijeka, a druga tokom tridesetih godina prošlog vijeka.
“Te zgrade stare su između 120 i 150 godina, a čine cijeli Donji grad, točnije tzv. centralna 34 gradska bloka,” pojašnjava.
Zgrade su projektovane s rokom trajanja od 50 godina, ali njihov se vijek može produžiti jedino uz pravilno održavanje, što je, naglašava Barić, najveći problem zagrebačkog stambenog fonda.
“Budući da su tokom socijalizma zgrade bile u društvenom vlasništvu, niko se nije brinuo o održavanju. Nakon što je Hrvatska stekla samostalnost, vlasništvo nad stanovima prešlo je u privatne ruke, ali mnogi vlasnici nisu bili spremni ulagati u održavanje,” pojašnjava Barić.
Nasljeđe socijalizma
Tek 2021. godine, nakon zagrebačkog zemljotresa, započela je prva ozbiljna obnova. Barić napominje da je protivpotresnu obnovu trebalo započeti decenijama ranije.
“Srećom, zemljotres 2020. bio je relativno slab. Da je bio samo jedan stepen jači, cijeli bi Donji grad mogao biti sravnjen,” upozorava.
Većina zagrebačkih zgrada građenih prije 1963., kada se dogodio razorni zemljotres u Skoplju, podložne su znatnim oštećenjima zbog zastarjelih materijala. Tek su zgrade građene nakon 1964. smatrane otpornijima na jače zemljotrese.
“Sada se obnavljaju zgrade iz tridesetih godina i one starije, ali zaboravlja se na one građene između tridesetih i 1964. godine. To je tužna stvarnost o kojoj se malo govori,” ističe Barić, dodajući da se politika nerado suočava s tim problemom zbog organizacionih izazova koje bi masovna obnova donijela.
U Gundulićevoj ulici, na primjer, obnovljeno je tek pet zgrada od njih stotinak.
“To je oko pet posto, što nije ni blizu dovoljno. Nadamo se da će nas sreća poslužiti i da će se sljedeći zemljotres dogoditi tek za 50 ili 100 godina,” kaže Barić.
Obnova tavana kao rješenje
Barić je nakon zemljotresa bio optimističan oko obnove, ali tri godine kasnije postalo je jasno da će veća obnova izostati.
“Otvorene su mnoge rasprave i izneseni su kvalitetni prijedlozi, ali je sve palo pod utjecaj dnevne politike”, kaže on, a prenosi Dnevno.hr.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno i hladno, temperatura do 11 stepeni
U Bosni i Hercegovini će preovladavati pretežno oblačno vrijeme uz slabe padavine i hladno.
Na jugu će biti sunačnih perioda, a mjestimično je u Hercegovini moguća i slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Na jugu i jugozapadu slaba do umjerena bura, a u ostalim područjima slab sjeverni vjetar. Јutarnja temperatura vazduha od minus dva do četiri, na jugu do osam stepeni, a dnevna od minus jedan do pet, na jugu od sedam do 11 stepeni Celzijusovih.
Društvo
BHRT PRED KOLAPSOM: Protesti u Sarajevu, radnici poručuju da je javni servis ugrožen
Zaposleni Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) danas, 27.novembra, će održati protest ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH zbog, kako navode, dugogodišnjeg ignorisanja zakonskih obaveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemskog urušavanja jedinog javnog medijskog servisa na nivou države.
Istovremeno, i sa istog mjesta, BHT1 i BH radio 1 emitovaće višesatni specijalni program “Ne gasite BHRT“, u potpunosti posvećen krizi u javnom servisu, njenim uzrocima i posljedicama po građane Bosne i Hercegovine.
Kolegiji BHT1 i BH radija 1 prethodno su uputili zajedničko saopštenje najvažnijim institucijama države, predstavnicima međunarodne zajednice i građanima BiH, u kojem su upozorili da se BHRT nalazi u “posljednjoj fazi urušavanja“, jer se zakoni koje je Parlament sam donio ne provode.
“Već godinama tolerirate kršenje Zakona o javnom RTV sistemu/sustavu BiH od Radio-televizije Republike Srpske čija su dugovanja prema BHRT-u prešla cifru od 100 miliona KM. Taj dug danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju za opstanak BHRT-a”, istaknuto je, između ostalog, u pismu.
Sloboda medija bitna za kvalitet demokratije
Zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier je prošle sedmice u razgovoru sa grupom novinara iz BiH koji su boravili u Briselu, odgovorio i na pitanje o ulozi javnog servisa.
Kazao je da javni servis upravo treba biti to, jedna usluga svim ljudima u BiH da im mogu približiti informacije.
“Nema prave demokracije ukoliko ljudi nisu informirani, ukoliko ne mogu donijeti informirane odluke. Utoliko je naravno ključno da se borimo protiv dezinformacija, da imamo servise koje su profesionalni i koji rade prema svim pravilima struke, ali koji imaju onda i finansijske uvjete da mogu na taj način raditi. Nije naša uloga da kažemo na koji način ili što se mora učiniti u konkretnom slučaju, znaju dobro dužnosnici u BiH, ali da da istaknemo koliko je sloboda medija, ali i informiranost svih ljudi, svih građana bitna za kvalitetu demokracije”, zaključio je Stier.
Stabilizovati finansijsku situaciju
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izjavila je da podržava stabilan servis, dodajući da je sa ministrom komunikacija i transporta BiH Edinom Fortom pokušavala da dođu do određenih rješenja, ali “nismo na razini Vijeća ministara mogli naći tu suglasnost”.
“Vidjeli ste da nije bilo političke volje da se to nađe, ni kroz sredstva proračuna, na neki način, da to nisu institucije koje se direktno financiraju iz proračuna, odnosno da budu prepoznate kao proračunski korisnik. Ali mislim da treba učiniti sve da se dođe i do stabilizacije financijske situacije kad je u pitanju taj javni servis, jer ima dovoljno sredstava, samo je pitanje političke volje da se ta pitanja i problemi riješe”, navela je Krišto.
Nedostatak političke volje
Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto je izjavio da “do sada nismo vidjeli političku volju da se iznađe rješenje za BHRT”.
“Ono što trenutno komuniciram sa sva tri javna emitera je pokušaj da se ujednači zahtjev prema RAK-u, kako bi se korigovala pretplata koja jako dugo nije bila korigovana i da bar na neki način premostimo ovu trenutnu situaciju u kojoj BHRT ne može plaćati ni račune u smislu vode, struje, grijanja i tako dalje. Mislim da je to velika sramota i politika koja blokira pomoć BHRT-u treba da se stidi”, – istaknuo je Forto.
Nema raspoloženja iz Republike Srpske
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da je u interesu svih onih ljudi koji poštuju, vole, cijene državu Bosnu i Hercegovinu, njene institucije, da se stanje u BHRT-u popravi.
“Ali svjedoci ste da tog raspoloženja iz Republike Srpske nema. RTRS je, po presudama sudova, dužan i oteo je pare javnom emiteru. Znamo da ima novca i u budžetu i od Plana rasta. Šta god budemo pregovarali o nekoj raspodjeli u sve dijelove BiH, prioritet broj jedan za našu stranu, za Trojku, bit će BHRT, da pokušamo barem ovako projektno, budžetski olakšati život. Ali je tužno i teško funkcionisati u organu u kome te vrste raspoloženja nema od predstavnika iz Republike Srpske, a dobro znate da bez konsenzusa tu zaista ne možemo uraditi ništa”, kazao je Konaković, prenosi Fena.
Društvo
NEMA UGLJA: Termoelektrana u Ugljeviku ponovo STALA SA RADOM
Nakon što je Rudnik i termoelektrana „Gacko“ ispala sa elektroenergetske mreže zbog kvara izazvanog nevremenom, već jutros bez proizvodnje je ostao i „Ugljevik“, potvrđeno je za BN TV.
Termoelektrana Ugljevik jutros potpuno stala zbog nedostatka uglja, potvrdili su u sindikatu radnika.
Radnici iz rudnika navode da već danima kopaju u ekstremno teškim uslovima.
– Na depou uglja nema ni za pola radnog dana. Sve što iskopamo ide direktno u kotao. TE je praktično radila „na suvo“, i bilo je pitanje trenutka kada će stati – kaže jedan od radnika koji je insistirao na anonimnosti.
U međuvremenu, rudari još nisu ušli u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, iako je Vlada RS firmi „Komsar“, u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova, već uplatila 180 miliona KM od ukupno 240 miliona planiranih za preuzimanje „Comsar energy RS“ i koncesije na tom polju.
Ovakav uzastopni pad dva ključna termoenergetska kapaciteta u samo 24 sata dodatno podiže zabrinutost u vezi sa stabilnošću elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj.
Podsjetimo da je prošao vladin rok dat radnicima da će ući u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, koje je u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova.
-
Politika3 dana agoKO JE IGOR ARSENIĆ – Čovjek koji je prijetio smrću Stanivukoviću? Mračni dosije, droga i veze sa Đajićem! (FOTO, VIDEO)
-
Politika8 sati agoUPRKOS HELEZOVOJ ZABRANI Sijarto sletio u Banjaluku
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ “Zašto MUP ćuti? OTKRIĆU KO SU UMIJEŠANI POLICAJCI”
-
Politika2 dana agoOGLASIO SE I MUP “U toku kriminalistička obrada nad Arsenićem”
-
Politika1 dan agoAFERA NINKOVIĆ! Ne radi, ne zakazuje sjednice, ali PRIMA DVIJE PLATE – Moravac-Babić sve iznijela u javnost!
-
Politika2 dana agoKARAN SLAVIO PRERANO? Stižu glasovi iz inostranstva koji bi mogli sve okrenuti!
-
Politika3 dana agoNAPAD NA STANIVUKOVIĆA! Radojičić traži hitnu reakciju nadležnih organa
-
Hronika2 dana agoARSENIĆ DOVEDEN U TUŽILAŠTVO! Optužen da je prijetio Stanivukoviću
