Connect with us

Uncategorized

ARNAUTOVIĆ SE UPETLJAO U LAŽI “kao pile u kučine” Ko vam je NAREDIO da objavite ovakve rezultate odgovorio je “NIKO ALAHA MI”

Predsjednik CIK-a Suad Arnautović gostovao je večeras na Face televiziji. Prilikom odgovaranja na pitanja voditelja Arnautović je nekoliko puta mijenjao odgovore, prvo porekavši da ima kontakte sa američkom  Ambasadom, a potom priznaviši da sa ljudima iz ambasade ima svakodnevne kontakte.

Sam izborni proces sveo je na skidanje krivice sa sebe te je porekao sve što je ranije govorio, počevši od njegove izjave da je moguće ponavljanje izbora u Republici Srpskoj .

-Pojedini kandidati su imali više glasova od partije što je nemoguće je nedavna Arnautovićeva izjava koju mu je voditelj citirao na šta je on odgovorio “Vi to ne razumijete” upustivši se u verbalnu raspravu sa voditeljem.

-Ko vam je naredio da objavite ovakve rezultate, upitao je voditelj?

Nije niko Alaha mi, odgovorio je Arnautović.

Između ostalog Arnautović je za sve optužio medije rekavši da rade protiv njega.

Uncategorized

Koliko novčanih kazni zastari godišnje

U BiH godišnje u prosjeku zastari oko šest miliona KM novčanih kazni koje su izrečene zbog saobraćajnih prekršaja, pa će Komisija za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na današnjoj sjednici raspravljati o primjeni kaznenih odredbi.

Najveći dužnik je krajem 2022. godine dugovao više od 270.000 KM, a dug najvećih 20 dužnika iznosio je blizu 1,5 milion KM, saopšteno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Podaci istraživanja pokazuju da se u praksi događa da pojedinci, koji imaju najveći dug, uspijevaju da dokažu da nisu u mogućnosti da ga plate, jer formalno-pravno nemaju stalne prihode, nisu zaposleni, ne posjeduju imovinu, voze tuđi automobil, a u isto vrijeme prave nove prekršaje.

Iz parlamenta BiH su naveli da je i tragičan ishod saobraćajne nesreće u Sarajevu, u kojoj je poginula mlada doktorica, izazvalo lice koje je upravljalo vozilom bez vozačke dozvole i pod dejstvom alkohola i kojem su ranije izrečene kazne u visini 2.000 KM zbog saobraćajnih prekršaja, a nisu plaćene.

Nezavisne

Nastavi čitati

Uncategorized

Niz zamjerki revizora: U Đokićevom ministarstvu potrošili 100.000 KM na PUTOVANJA BEZ PUTNIH NALOGA

Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske u prošloj godini nije izdavalo i popunjavalo putne naloge za službena vozila, niti je obavljan mjesečni obračun pređenih kilometara i utrošenog goriva po službenom vozilu.

Navodi se ovo u izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske o provedenoj finansijskoj reviziji za prošlu godinu koja je ovom Ministarstvu, na čijem čelu se nalazi Petar Đokić, dala mišljenje sa rezervom.

Revizori su upozorili da Đokićevo Ministarstvo nije pratilo potrošnju goriva za službena vozila jer niko nije obavljao obračun pređenih kilometara i utrošenog goriva po službenom vozilu, niti je uspostavljena evidencija o troškovima tekućeg održavanja po motornom vozilu i zalihama i zamjeni auto-guma.

Ugovori o djelu

U izvještaju se navodi da je ovo ministarstvo za službena putovanja prošle godine potrošilo oko 100.000 KM.

Naime, kako je objašnjeno, za smještaj, hranu i ostalu rashode na službenim putovanjima u zemlji i inostranstvu potrošeno je 24.550 KM, a na gorivo je otišlo dodatnih 57.959 KM. Pored toga, ministarstvo je potrošilo i dodatnih 16.711 KM za dnevnice za službena putovanja u zemlji i inostranstvu.

Za naknade za prevoz na posao i sa posla potrošeno je 19.511 KM, dok je za bruto naknade za posebne rezultate u radu izdvojeno 20.983 KM.

I Đokićevo ministarstvo je, kao i brojna druga ministarstva, javne institucije i ustanove, zaključilo ugovore o djelu sa nekoliko osoba iako poslovi za koje su angažovani potpadaju pod redovne aktivnosti i trebali su da ih obave službenici koji su već zaposleni u tom ministarstvu.

– Ugovori o djelu su zaključeni sa tri osobe za poslove koji predstavljaju redovnu, osnovnu djelatnost ministarstva i koji su sistematizovani – upozorili su revizori.

Pojasnili su da su ugovori zaključeni za poslove posredničkih, stručnih i konsultantskih usluga, ali i za posao vozača ministra.

Koncesione naknade

Ti poslovi su, navodi se u izvještaju, trajali u kontinuitetu godinu dana i više, što nije u skladu sa Zakonom o radu.

Za ugovore o djelu potrošeno je ukupno 106.837 KM, što u principu znači da je novac bespotrebno potrošen jer su te poslove trebale da obave osobe koje već rade u ministarstvu.

Revizori su upozorili i da resor za rudarstvo i geologiju u svojim pomoćnim evidencijama nije iskazao naplaćene jednokratne koncesione naknade u 2022. godini u iznosu od 822.260 KM.

– Takođe, evidencije pomenutog resora nisu usaglašene sa dostavljenim izvještajima o uplatama od strane Ministarstva finansija RS za iznos od 628.458 KM, koji se odnosi na uplate po prinudnoj naplati i zaključenim reprogramima sa Poreskom upravom RS, a koje nisu identifikovane od strane ministarstva – navode revizori.

Dodaju da pojedini koncesionari nisu počeli sa obavljanjem koncesione djelatnosti u ugovorenom roku (nisu urađeni projekti, pribavljene potrebne saglasnosti, aneksirani ugovori i dostavljene bankarske garancije, izgrađeni objekti i dr.) i nisu redovno plaćali koncesionu naknadu za 2022. godinu.

Sporovi

U Obrazloženjima uz finansijske izvještaje objelodanjene su informacije o sporovima vođenim protiv Đokićevog ministarstva i Vlade Republike Srpske.

Kako se navodi u revizorskom izvještaju, u toku 2022. godine vođeno je oko 30 sporova protiv Vlade i tog ministarstva, a okončano je 14 sporova.

Revizori ističu da procijenjena vrijednost potencijalnih obaveza po osnovu četiri spora iznosi oko 11 miliona KM, a odnosi se na sporove koje vode preduzeća „Kaolin” Bratunac protiv Vlade Srpske radi naknade štete zbog raskida ugovora o koncesiji (8.640.843 KM), “Drina hydro energy” Ugljevik protiv Vlade radi naknade štete zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju MHE (2.193.654 KM), “Guber” Srebrenica protiv Vlade – Ministarstva, Komisije za koncesije Republike Srpske i “Argentum 09” Srebrenica radi utvrđivanja ništavnosti Ugovora o koncesiji (50.000 KM) i “Guber” Srebrenica protiv Vlade – Ministarstva i Komisije za koncesije Republike Srpske radi zaključenja Ugovora o koncesiji (50.000 KM).

Pored toga, ministarstvo je prošle godine potrošilo 491.097 KM za pravne i administrativne usluge, koje se najvećim dijelom odnose na troškove u arbitražnom postupku pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu u predmetu „Viadukt” d.o.o. Portorož u iznosu od 485.197 KM.

– Prema obrazloženju datom za potrebe revizije, 2016. godine pred Međunarodnim centrom za rešavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID) pokrenut je arbitražni postupak protiv BiH od strane „Viadukt” d.o.o. Portorož i njegovih vlasnika u vezi Ugovora o koncesiji za izgradnju Hidroenergetskog sistema na Vrbasu iz 2004. godine, zaključenog između Vlade Republike Srpske i Preduzeća za projektovanje, izgradnju, korišćenje i održavanje „HES Vrbas” a.d. Krupa na Vrbasu bb Banjaluka, kojeg sačinjavaju akcionari „Građevinar” Kraljevo i „Viadukt” d.o.o. Portorož – navodi se u izvještaju revizora.

Arbitraža

S obzirom da se predmet spora odnosio na Republiku Srpsku, kako se dodaje, Vlada Republike Srpske je 2017. godine sa Savjetom ministara zaključila Sporazum o međusobnim pravima i obavezama u vezi s navedenim arbitražnim postupkom.

Navedenim sporazumom, Vlada Republike Srpske je preuzela obavezu da u slučaju nepovoljne arbitražne odluke isplati dosuđeni iznos tužiocima, kao i sve troškove vođenja arbitražnog postupka, uključujući administrativne troškove i takse, troškove Arbitražnog tribunala, troškove advokata, pravnih i finansijskih savjetnika, i drugih eksperata i konsultanata.

U aprilu 2022. godine Arbitražni tribunal donio je odluku kojom je u najvećem dijelu usvojio tužbeni zahtjev tužilaca, te obavezao BiH na plaćanje oko 90 miliona KM.

Vlada Republike Srpske je, u avgustu 2022. godine podnijela Zahtjev za poništenje i Zahtjev za odlaganje izvršenja arbitražne odluke/presude u navedenom predmetu.

Arbitražni komitet je u decembru 2022. godine donio odluku kojom je usvojen Zahtjev za odlaganje izvršenja arbitražne odluke dok se ne odluči po podnesenom Zahtjevu za poništenje.

MIJENJAČ ZA AUTO OD 17.000 KM

Ministarstvo energetike i rudarstva je prošle godine kupilo automobil „škoda superb style“ vrijedan 99.990 KM, pa je tako na kraju godine raspolagalo sa ukupno pet službenih vozila.

Zanimljivo je da je za zamjenu mjenjača kod jednog službenog vozila ministarstvo prošle godine iskeširalo čak 17.316 KM, na šta su primjedbu imali i revizori.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Uncategorized

“Nevidljivi” ljudi ne mogu ni kod ljekara

Senada Asan jedna je od “nevidljivih” ljudi u Bosni i Hercegovini.

U prevodu, osoba je koja pravno ne postoji jer nema bh. dokumenta.

Njena borba za sticanje istih traje od 2011. godine, kada se iz Sjeverne Makedonije doselila u Sarajevo.

“U BiH sam stigla 2011. Imam dvoje djece koje idu u školu i supruga. Nikada nisam mogla da legalizujem boravak u BiH”, priča Senada za “Nezavisne novine”.

Zbog toga se tokom prethodnih 12 godina suočavala sa brojnim problemima.

“I dan-danas ja ne mogu kod doktora. Svaki pregled moram da platim dok ne dobijem državljanstvo. I kovid kad sam imala, morala sam se sama liječiti. Pod strahom sam živjela u Sarajevu da me neće neko zaustaviti jer nisam imala papire. Nisam smjela da odem po djecu u školu, da ih odvedem doktoru. Na sreću, djeca imaju papire, ona su rođena ovdje, sve imaju preko oca”, kaže Senada.

Prije četiri godine ona i suprug su se za pomoć obratili Udruženju “Faros”.

Od tada, krenuo je mukotrpan proces dobijanja državljanstva BiH, od odlaska na razgovor u Ured za poslove sa strancima, do prikupljanja neophodne dokumentacije.

Svjetlo na kraju tunela stiglo je početkom ove godine, kada je uspjela dobiti takozvani bijeli karton. To joj je omogućilo da se i zakonski vjenča za svog supruga. Bijeli karton bio je preduslov za dobijanje jednogodišnje vize, a ta viza je nadalje “auto-put” ka državljanstvu BiH.

“Ja sam dobila vizu na godinu dana, još čekam državljanstvo, a za to su mi rekli da mora proći tri do pet godina. Mislim da bi država na neki način trebalo da ubrza ovaj proces, da se olakša ljudima poput mene”, navodi Senada.

Slučaj Senade Asan nije ni prvi, a ni posljednji u BiH. Osobe koje nelegalno borave u BiH, a koje su u bračnoj ili vanbračnoj zajednici su većinom iz Srbije, kaže za “Nezavisne novine” Velida Salihović iz Udruženja “Faros”.

“Oni uglavnom nisu apatridi, ali zato njihova djeca jesu, jer ne mogu biti upisana u BiH, zato što su majka ili otac iz Srbije. Majka obično sa tuđom zdravstvenom knjižicom ode da se porodi i zato ima niz prepreka da se ti krivo uneseni podaci isprave i unesu u matični ured. Ti ljudi su apatridi”, navodi Salihovićeva.

Ona pojašnjava koliko je težak proces dobijanja bh. dokumenata.

“U 99 odsto slučajeva kojih sam ja radila, postojale su manje greške u upisu u rodne listove gdje su bila pomiješana slova i pismo. Kada to ispravimo, a to traje oko tri mjeseca, onda se oni prijavljuju u Odjel za strance, gdje ih evidentiraju da su u prekršaju. Nakon toga, pošto su u vanbračnoj zajednici, daju im se olakšani načini legalizacije boravka, ali prvo moraju formalno napustiti BiH, ali bez mjere da se ne mogu odmah vratiti. Ubrzo nakon toga oni dobijaju ‘bijeli karton’, vjenčavaju se i proces ide kraju”, priča Salihovićeva.

U prethodnih deset godina ona kaže da je 36 osoba dobilo državljanstvo. Bilo je, ističe, i onih koji su odustali od čitavog procesa.

“Imali smo jedan slučaj da je jedan čovjek prevaren, jer mu je data lažna lična karta, on je uhapšen pa deportovan”, navodi Salihovićeva, te dodaje da je najveći problem pravno nevidljivih ljudi to što nemaju zdravstveno osiguranje.

“Praktično nemaju pravo ni na kakvu socijalnu pomoć, niti pravo na korišćenje javne kuhinje, ne mogu da se prijave ni preko supruga na osiguranje”, kaže ona.

BiH se, zajedno sa brojnim zemljama, obavezala, da će uz podršku UNHCR-a okončati apatridiju do kraja 2024. godine. Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, na kraju decembra 2022. godine u BiH postoji 28 slučajeva apatridije. Najčešće su to osobe romske populacije ili izbjeglice, koje ne mogu ili teško dokazuju svoje porijeklo i vezu sa državom.

“Lice bez državljanstva (apatrid) i lice koje ima status izbjeglice može steći državljanstvo samo ako u priznatom statusu lica bez državljanstva ili izbjeglice ima neprekidan boravak na teritoriji BiH u trajanju pet godina prije podnošenja zahtjeva”, pojašnjavaju iz resornog ministarstva za “Nezavisne novine”.

Bakir Mrkonja iz Udruženja “Vaša prava”, koje aktivno sa Ministarstvom radi na rješavanju ovih problema, tvrdi da je broj slučajeva apatridije trenutno manji od navedenih 28, jer su u međuvremenu brojni riješeni.

“Kroz različite postupke mi smo za više od 4.500 osoba koje su u našoj bazi obezbijedili da ostvare pravo na državljanstvo. Ostali su nam neki komplikovani slučajevi, koji su vezani za ljude koji se vraćaju iz inostranstva, a koji ne mogu priložiti adekvatno izdat rodni list države iz koje se vraćaju”, pojasnio je Mrkonja.

NEZAVISNE

Nastavi čitati

Aktuleno