Connect with us

Uncategorized

Zašto Tramp želi da blokira moreuz koji ISTOVREMENO TRAŽI DA BUDE OTVOREN

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zaprijetio je zatvaranjem Ormuskog moreuza — ključnog pomorskog prolaza za koji je više puta poručio da Iran mora bezuslovno ponovo otvoriti.

„Odmah stupa na snagu proces kojim će američka mornarica, najbolja na svijetu, početi blokadu svih brodova koji pokušaju da uđu ili izađu iz Ormuskog moreuza“, napisao je Tramp na mreži Truth Social u nedjelju ujutro. „U nekom trenutku doći ćemo do režima ‘Svi mogu da ulaze, svi mogu da izlaze’, ali Iran to nije dozvolio.“

Posljedice iranske kontrole

Odluka Irana da ograniči prolaz tankerima s naftom već je nanijela ozbiljnu ekonomsku štetu pojedinim državama koje zavise od bliskoistočne nafte, a cijene su naglo porasle širom svijeta — uključujući i SAD.

Pa zašto bi Tramp želio da blokira moreuz koji istovremeno traži da bude otvoren?

U stvarnosti, moreuz nije potpuno zatvoren — Iran postepeno pušta određene tankere, ali uz naplatu takse koja može iznositi i do dva miliona dolara po brodu. Istovremeno, Iran nesmetano izvozi sopstvenu naftu uprkos ratu: do marta je izvozio prosječno 1,85 miliona barela dnevno, čak više nego u prethodnim mjesecima.

Pritisak na finansije Irana

Potpunom blokadom moreuza, Tramp bi mogao presjeći ključni izvor finansiranja iranske vlade i vojnih operacija.

Međutim, to je potez koji američka administracija do sada nije željela da povuče — jer bi blokada, čak i samo iranske nafte, mogla izazvati nagli rast cijena nafte širom svijeta.

Zbog toga je američka mornarica do sada dopuštala prolaz iranskim tankerima. Svaka količina nafte koja napušta region pomaže da cijene ostanu pod kontrolom, navodi se u analizi CNN-a..

Privremeno popuštanje sankcija

SAD su u martu čak odobrile privremenu dozvolu Iranu da proda naftu koja se već nalazila na tankerima.

 

Sjedinjene Države decenijama uvode i ukidaju sankcije iranskoj nafti, a Trampova administracija je blokirala prodaju nakon povlačenja iz nuklearnog sporazuma 2018. godine. Međutim, prošlomjesečno ublažavanje sankcija oslobodilo je oko 140 miliona barela nafte — količinu dovoljnu da zadovolji globalnu potražnju za oko dan i po.

Problem političke slike

Ipak, takva odluka nosila je politički rizik: omogućila je Iranu da prodajom nafte finansira rat protiv SAD i njihovih saveznika. Uz to, Iran je ostvarivao veliku dobit, prodajući naftu po višim cijenama od referentne Brent nafte.

Rast cijena goriva dodatno je pojačao pritisak na Trampovu administraciju da okonča rat, a oslobađanje velikih količina nafte dalo joj je određeni vremenski prostor. Kako je Iran ionako prodavao naftu, ublažavanje sankcija omogućilo je da ona ide i ka zapadnim tržištima, a ne isključivo Kini, koja je najveći kupac.

Pokušaj kontrole cijena

Administracija je pokušavala da pronađe svaki mogući mehanizam kako bi zadržala cijene nafte pod kontrolom tokom rata. Koordinisano je istorijsko puštanje strateških rezervi širom svijeta, a prošlog mjeseca su ublažene i sankcije na rusku naftu.

Sada Tramp rizikuje dodatni rast cijena nafte i gasa kako bi pojačao pritisak na Iran i primorao ga da okonča rat, prenose Nezavisne novine.

Uncategorized

“NAŠ CILJ JE JASAN, RJEŠAVAMO PROBLEM KOJI TRAJE GODINAMA”! Nastavljeni milionski radovi širom Banjaluke, evo šta je u planu!

U okviru realizacije projekta „Voda 3“, nastavljeni su radovi na izgradnji vodovodne mreže u naselju Bukvalek, u zaseoku Milašinovići.

Riječ je o izgradnji novog kraka vodovodne mreže u dužini od oko 850 metara, a radove na ovoj lokaciji obišla je i gradski menadžer Mirna Savić-Banjac, koja je tom prilikom istakla da je za nastavak projekta „Voda 3“ u ovoj godini obezbijeđeno 1,5 miliona KM, te da se radovi istovremeno izvode na više lokacija širom Banje Luke.

– Obezbijedili smo sredstva i nastavili realizaciju projekta „Voda 3“. Naš cilj je jasan, da nastavimo širenje vodovodne mreže i da uredno i stabilno vodosnabdijevanje obezbijedimo i u onim dijelovima Banje Luke u kojima se na to čekalo godinama. Bukvalek je samo jedna od lokacija na kojima trenutno radimo, a paralelno realizujemo značajne radove i u brojnim drugim naseljima – poručila je Savić-Banjac.

Kako je navela, nastavljamo radove i na sistemu Jagare–Ponir, rekonstrukciji i proširenju sistema Grab, ali i na izgradnji i proširenju sekundarne vodovodne mreže širom grada.

–Trenutno radimo u Ulici Blagoja Parovića, Grmečkoj, ogranku Karađorđeve, Ulici Drakulićkih žrtava, u Motikama, Gornjoj Piskavici, Racunama i Bistrici. Dakle, riječ je o velikom investicionom ciklusu kojim nastavljamo da rješavamo jedno od najvažnijih životnih pitanja naših sugrađana, a to je stabilno i uredno vodosnabdijevanje – naglasila je gradski menadžer.

Ona je još jednom podsjetila da će nastavkom projekta „Voda 3“ biti proširena sekundarna vodovodna mreža u više gradskih i prigradskih naselja, napomenuvši da je za realizaciju ovih aktivnosti u ovoj godini obezbijeđeno 1,5 miliona KM.

Nastavi čitati

Uncategorized

STUDENTI SRPSKE PORUČILI: Naši generali nisu zločinci, a Srpska nije genocidna – Izdali ste nas!

“Naši generali nisu zločinci! Republika Srpska nije genocidna, izdali ste nas!”

Ovo su transparenti koji su večeras postavljeni na Studenskom domu u Palama.

Ovo je odgovor studenata Univerziteta u Istočnom Sarajevu, koji su, kako tvrde, reagovali na one pojedince i poličke stranke koji Republiku Srpsku nazivaju “genocidnom” i srpske generale zločincima u matici Srbiji.

Identični transparenti tokom noći postavljeni su i na Studentskom domu u Lukavici, Istočnom Sarajevu, kao i u kampusu u Banjaluci.

“Poruke, kojima Republiku Srpsku nazivaju “genocidnom”, a srpske generale “zločincima” slušamo u federalnom Sarajevu i na njih smo navikli, ali krajnje je drsko i bezobrazno da nas tako identifikuju u našoj matici Srbiji”, kazali su studenti koji su nam poslali fotografije.

Podsjetimo da su se takve poruke nedavno čule i na protestu u Novom Pazaru, koji je organizovala Studentska lista zajedno sa pojedinim opozicionim liderima u Srbiji.

Nastavi čitati

Uncategorized

“SUPERKOMPJUTER” spojio Srbiju i BiH u baražu za opstanak u Ligi nacija

Srbija je posljednja u grupi Lige nacija, ali ‘superkompjuter’ predviđa mogućnost baraža u kome bi im potencijalni rival bila selekcija Bosne i Hercegovine.

Fudbalska reprezentacija Srbije doživjela je četiri poraza na startu Lige nacija zbog čega je posljednjeplasirana u svojoj grupi, međutim to ne znači da su u potpunosti otpisani. “Superkompjuter” za sada procjenjuje da neće ispasti direktno iz “A” divizije, daju im solidne šanse da odu makar u baraž. Naravno, da bi se to uopšte dogodilo, potrebno je da se poklope određene stvari.

Kako Srbija opstaje u “A” Ligi nacija?

Pravila pred novu Ligu nacija su promijenjena zbog ideje da se ovo takmičenje igra u drugačijem formatu od idućeg izdanja, uz svega tri divizije umjesto četiri. Zbog toga, samo će dvije od četiri poslednjeplasirane ekipe iz “A” divizija ispasti direktno u “B”. Vjerovali ili ne, trenutno Srbi nisu najgori.

“Superkompjuter” procjenjuje da su gore i Turska i Češka, koje su odigrale po tri utakmice i sve tri izgubile. Imaju bolju gol-razliku od njih, dok su takođe one i u težim grupama i zato im se daju veće šanse za direktno ispadanje.

Naravno, one imaju prednost i što će odigrati meč više i imati priliku da poprave utisak, ali neće im biti uopšte lako.

Srbiji se smiješi baraž sa BiH

Preostale dvije četvrtoplasirane i dvije najgore trećeplasirane igraće baraž sa drugoplasiranima iz “B” divizije, za opstanak u “A”. To je izvesno najbolje mjesto kome može da se nada Srbija, pošto ima pet bodova manje od Njemačke, a osam manje od Grčke i Holandije u dosadašnjem dijelu takmičenja.

Za sada, to govori da bi mogli da igraju protiv Bosne i Hercegovine, Ukrajine i Škotske koje su na ovim “baražnim” pozicijama u “B” diviziji, dok bi UEFA zabranila meč protiv “Kosova”, u skladu sa odrednicama žrijeba.

Ove utakmice u baražu Lige nacija igrala bi se u martu 2027. godine.

Izvjesno da su “orlovi” drugi šešir

Podsjetimo, ubuduće će svaka od tri divizije imati po 18 reprezentacija. U svakoj od tih divizija, imaćemo po tri grupe od po šest timova, dakle više utakmica, dok će kao i do sada oni iz “A” divizije moći jedino do pehara. Ovaj sistem važiće od narednog ciklusa Lige nacija, poslije kvalifikacija za Evropsko prvenstvo – za koje je bitan plasman u ovogodišnjoj Ligi nacija.

Ovo je poslednji ciklus sa “starim” modelom kvalifikacija (12 kvalifikacionih grupa sa četiri ili pet učesnika), gdje Srbija cilja što bolji položaj u šeširima. Reprezentacije će biti podijeljene u pet šešira i za Srbiji se smiješi drugi, zbog loših rezultata u kom će izvjesno biti i BiH.

Prvi šešir: Portugal, Španija, Francuska, Holandija, Engleska, Grčka, Belgija, Danska, Nemačka, Italija, Norveška, Hrvatska
Drugi šešir: Vels, SRBIJA, Turska, Češka, Švajcarska, Švedska, Austrija, Severna Irska, Bosna i Hercegovina, Ukrajina, Škotska, “Kosovo”
Treći šešir: Poljska, Mađarska, Slovenija, Republika Irska, Gruzija, Izrael, Rumunija, Severna Makedonija, Crna Gora, Slovačka, Island, Finska
Četvrti šešir: Albanija, Estonija, Kipar, Moldavija, Belorusija, Luksemburg, Jermenija, Farska Ostrva, Kazahstan, Bugarska, Letonija, San Marino
Peti šešir: Malta, Azerbejdžan, Litvanija, Gibraltar, Andora, Lihtenštajn
Podsjetimo, Srbija igra još 13. novembra protiv Njemačke u Beogradu, a 16. novembra sa Grčkom u gostima.

Nastavi čitati

Aktuelno